• pošalji prijatelju
• ispiši

Investicijski potencijal svodi se na 174 projekta vrijedna 22 milijarde eura    Atlantska plovidba pokriva gubitak sa zadržanom dobiti iz prethodnih godina    Od petka moguće ulaganje u certifikate s podlogom u domaćoj dionici    AZTN: Agrokor će morati prodati dio trgovina nakon spajanja s Mercatorom    Freedom House: Hrvatska stagnira u demokratskom razvoju    Hrvatska dobiva novu nacionalnu televiziju?    

Agencija za upravljanje državnom imovinom bivšu rogozničku vojarnu Krušćice nikako da prepusti Općini Rogoznica kako bi se konačno pokrenula poslovna zona i zaposlilo nekoliko stotina ljudi. Otkako ju je napustila hrvatska vojska 2003. godine, Općina Rogoznica bezuspješno od države traži ustupanje njezinih nekretnina s pripadajućim zemljištem od 63 tisuće četvornih metara za gospodarske aktivnosti.

Međutim, čuvari državne imovine stalno su im postavljali nove uvjete. Zahtijevali su izradu generalnog Prostornog plana uređenja, a kada je to napravljeno, AUDIO je zatražio i Urbanistički plan uređenja. I taj posao je okončan u ožujku ove godine. Dapače, dokument je u Zagreb osobno odnijela rogoznička načelnica Sandra Jakelić. Ni to nije bilo dovoljno. Naime, općina je morala angažirati i platiti sudskog vještaka koji je procijenio vrijednost imovine, a kada je i to bilo obavljeno, iz AUDlO-a su zatražili još osam dokumenata i Odluku Općinskog vijeća o izgradnji poslovne zone Krušćice, premda su općinski vijećnici tu odluku donijeli još 2009. godine kada su usvojili Prostorni plan uređenja, a potvrdili su je početkom ove godine usvajanjem Urbanističkog plana uređenja.

Poslovna zona Krušćice je površine 14,9 hektara, a veći dio zemljišta je u prilično nesređenom privatnom vlasništvu. Procedura sređivanja privatnog zemljišta u pravilu traje predugo. Investitori koji otkupe ili uzmu u koncesiju općinske terene s gradnjom mogu krenuti odmah. Preduvjet je to za poticanje gospodarske aktivnosti i otvaranje novih radnih mjesta. Nadamo se da će država razumjeti koliko nam je bitno ustupanje kompleksa, kaže načelnica Jakelić. Dok se svih ovih godina čekalo na konačni pravni status tog kompleksa investitori su se, inače, javljali i odustajali. I sada su na čekanju veliki projekti koji jamče zaposlenje nekoliko stotina ljudi. Švicarska tvrtka SwissCell s dugogodišnjom tradicijom poslovanja u više zemalja svijeta, primjerice, u rogozničku poslovnu zonu želi uložiti 70 milijuna eura.

Primarna djelatnost Švicaraca je proizvodnja high-tech konstrukcijskog materijala na tržištu prepoznatljivog kao saće-ploče koje su, ističu investitori, revolucionaran proizvod i imaju višestruku primjenu. Ured rogozničke načelnice stalno i inače nazivaju potencijalni, veći i manji investitori među kojima su i lokalni obrti i poduzeća koja bi rado proširila svoju djelatnost. Drastičan pad BDP-a i industrijske proizvodnje, u okolnostima kada stotinjak hrvatskih radnika dnevno ostaje bez posla, a tisuće ih ne prima plaću, ponašanje središnje države i njezinih birokratiziranih agencija, Rogozničani drže neshvatljivim, pa i sumnjivim.

Kuloarska nagađanja idu toliko daleko da se već počinje pričati kako cijela priča oko vojarne ima svoju pozadinu te da se kompleks godinama čuvao i čuva za neke povlaštene osobe.