U tjednu za nama započelo je novo razdoblje održavanja obvezne pričuve bez bitnijeg pomaka kamatnih stopa. Izdašna kunska likvidnost i nedostatak atraktivnijih ulaganja čimbenici su koji podržavaju takva kretanja. Posljednji sklopljeni ugovor poslovnih banaka i HBOR-a o sindiciranom kreditu u iznosu 3,4 mlrd kuna i činjenica da će banke u skladu s Programom razvoja gospodarstva odobravati kredite gospodarstvu, mogla bi imati tek kratkoročni utjecaj kroz blagi rast kamatnih stopa.
Naime, sredstva po odobrenim kreditima trebala bi se vraćati u sustav poboljšavajući njegovu kunsku likvidnost. Aukcije trezorskih zapisa nastavljaju se uobičajenom dinamikom. Trenutačni dug središnje države po izdanim trezorcima iznosi 15,9 mlrd kuna te 1,5 mlrd eura (što je oko 7,8 procijenjenog BDP-a za ovu godinu). Izuzev najkraćeg kunskog dospijeća prinosi su zabilježili blagu korekciju (5-23 bb) pa na tržištu izostaje interes nerezidenata za kratkoročne dužničke vrijednosnice.
Ipak, u uvjetima visoke kunske likvidnosti financijskog sustava i nedostatka atraktivnijih ulaganja interes na aukcijama od strane domaćih investitora nastavlja biti solidan što državi omogućava relativno povoljno (re)financiranje (prinosi se nalaze na najnižim razinama od kolovoza prošle godine). Za sutra je najavljena nova aukcija uz planirano izdanje 250 mil kuna te 20 mil eura, uz istovremeno dospijeće 300 mil kuna i 23,79 mil eura. Očekujemo smanjen, ali ipak dovoljan interes investitora, a u slučaju izostanka vijesti o novoj obveznici prinosi bi mogli ostati na trenutnoj razini.
U skladu s očekivanjima tjedan za nama na deviznom tržištu prošao je razmjeno mirno u razmjeno uskom rasponu trgovanja EUR/HRK (7,54-7,555 kuna za euro) te nešto niže volumene trgovanja. Jedino uzbuđenje donijela je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija odnosno činjenica da je upisano manje trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu u odnosu na dospijeće pa je tržište ostalo oskudno za 65 mil. eura, što je uzrokovalo rast tečaja EUR/HRK na razine oko 7,555 kuna za euro.
Tjedan pred nama trebao bi biti obilježen nešto intenzivnijom korporativnom potražnjom za devizama. Stoga bi očekivani raspon kretanja tržišnog tečaja od 7,54 do 7,57 kuna za euro uz izraženiju tendenciju rasta EUR/HRK prema gornjoj granici navedenog raspona. Na mjesečnoj razini pritisci na slabljenje kune od strane korporativnog sektora (razduživanje i pogoršanje trendova u robnoj razmjeni) bit će ublaženi povećanim priljevom deviza od turizma.