Ekonomske analize:
Oglas:
Početna > Ekonomske analize > Vijesti s novčanog tržišta > U prvom tromjesečju 2012. deficit tekućeg računa 1,7 milijardi eura
IGH predao zahtjev za predstečajnu nagodbu, očekuje pozitivan ishod U pet godina 68 kompanija je otišlo sa ZSE Đuro Đaković i MORH potpisali ugovor vrijedan 112 milijuna kuna Tržište osiguranja u prva četiri mjeseca 2013. godine Tvrtka iz Saudijske Arabije mora preuzeti Končar - sklopna postrojenja Od velikih samo Konzum, Plodine, Metro, Billa i Tommy 2012. završili u plusu
U prvom tromjesečju 2012. deficit tekućeg računa 1,7 milijardi eura
2.7.2012 | Autor/Izvor RBA analitičari
Preliminarni podaci središnje banke o Platnoj bilanci Republike Hrvatske potvrdili su uobičajen deficit u prvom tromjesečju. U skladu s našim očekivanjima manjak na tekućem računu iznosio je 1,7 milijardi eura što je 59,7 milijuna eura viši deficit u odnosu na isto tromjesečje lani (+3,7%). Udio tekućeg računa u BDP-u iznosi 1,1% i predstavlja blago pogoršanje u odnosu na kraj 2011. kada je dosegnuo povijesni minimum od 0,97% (revidiran zbog revizije podataka o BDP-u i platne bilance).
Ipak, omjer deficita platne bilance i BDP-a i dalje nalazi na bitno nižim razinama u odnosu na pretkrizna razdoblja, a posljedica je dominantno relativno niske razine uvoza roba pod utjecajem dugotrajnog pada domaćeg gospodarstva i smanjenja domaće potražnje.
Promatrano po podbilancama manjak je ponovno najvećim dijelom generiran na računu roba koji je u prvom tromjesečju iznosio 1,6 mlrd. eura (godišnji rast od 108 mil. eura ili 7%), a posljedica je blagog pada prihoda na osnovu izvoza roba (-1,3%) uz istovremeni rast rashoda utrošenih za plaćanje uvoza roba (+2,1%). Usporavanje i pad gospodarstava naših najvažnijih trgovinskih partnera uz istovremeno proces restrukturiranja pojedinih izvoznih industrija (brodogradnja, kemijska industrija) utjecao je na pad izvoza roba i priljeva deviza po toj osnovi. Ukupan prihod od izvoza roba u prvom tromjesečju iznosio je 2,2 mlrd. eura odnosno 29 mil. eura manje no u istom razdoblju lani. Istovremeno rashodi uvoza roba porasli su za 79 mil. na 3,85 mlrd. eura.
Na računu usluga nastavljaju se razmjeno povoljna kretanja pa je i suficit od 197 mil. eura na godišnjoj razini zabilježio povećanje (40 mil. eura ili 25,7%). Povoljna kretanja primarno su posljedica kretanja na podstavci putovanja odnosno priljeva deviza na osnovu turizma što je bilo i očekivano obzirom na dobre pokazatelje o broju dolazaka i noćenja turista. Ipak treba napomenuti da je priljev deviza na osnovu turizma u prvom tromjesečju na razini cijele godine relativno skroman i čini svega 2 do 4 posto ukupnog godišnjeg priljeva deviza od turizma.
Ono što je primjetno je nastavak pogoršanja na računu dohotka na kojem se evidentiraju isplate dohodaka (dividendi, kamata i ostalih oblika prinosa) po osnovi držanja financijske imovine između rezidenata i nerezidenata. Deficit na ovom računa iznosio je 520 milijuna eura, odnosno 20,4 milijuna eura više no u istom razdoblju lani (+4,1%). Tekući transferi bilježe uobičajen suficit koji je u prvom tromjesečju ove godine iznosio 277,5 milijuna eura te je na godišnjoj razini viši za 11% odnosno za 28,3 milijuna eura.
Na kapitalnom računu primjetno je da su inozemna izravna ulaganja u prvom tromjesečju u potpunosti izostala pa izostaje i najpovoljniji oblik financiranja deficita platne bilance.
U nastavku godine očekujemo blago pogoršanje vanjske neravnoteže. Izvoz je roba dosegnuo pretkrizne razine, a pri postojećoj strukturi niti nema potencijala za značajniji rast. Usporavanje gospodarstva Europske unije pojačat će nepovoljna kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni. S druge strane ne treba očekivati ni bitniji oporavak obzirom da rast nezaposlenosti, stagnacija realnih dohodaka, razmjerno visoka zaduženost kućanstava i neizvjesnost onemogućuju oporavak domaće potražnje. Međutim, s obzirom na visoku energetsku ovisnost, potencijalna opasnost za nominalan rast uvoza prijeti od porasta cijene energije i povezanih proizvoda. Saldo na računu dohodaka će se nastaviti pogoršavati zbog viših troškova inozemnog financiranja. Posljedično očekujemo blago produbljivanje deficita platne bilance odnosno njegovu razinu na oko 1,4 posto BDP-a.
Ipak, omjer deficita platne bilance i BDP-a i dalje nalazi na bitno nižim razinama u odnosu na pretkrizna razdoblja, a posljedica je dominantno relativno niske razine uvoza roba pod utjecajem dugotrajnog pada domaćeg gospodarstva i smanjenja domaće potražnje.
Promatrano po podbilancama manjak je ponovno najvećim dijelom generiran na računu roba koji je u prvom tromjesečju iznosio 1,6 mlrd. eura (godišnji rast od 108 mil. eura ili 7%), a posljedica je blagog pada prihoda na osnovu izvoza roba (-1,3%) uz istovremeni rast rashoda utrošenih za plaćanje uvoza roba (+2,1%). Usporavanje i pad gospodarstava naših najvažnijih trgovinskih partnera uz istovremeno proces restrukturiranja pojedinih izvoznih industrija (brodogradnja, kemijska industrija) utjecao je na pad izvoza roba i priljeva deviza po toj osnovi. Ukupan prihod od izvoza roba u prvom tromjesečju iznosio je 2,2 mlrd. eura odnosno 29 mil. eura manje no u istom razdoblju lani. Istovremeno rashodi uvoza roba porasli su za 79 mil. na 3,85 mlrd. eura.
Na računu usluga nastavljaju se razmjeno povoljna kretanja pa je i suficit od 197 mil. eura na godišnjoj razini zabilježio povećanje (40 mil. eura ili 25,7%). Povoljna kretanja primarno su posljedica kretanja na podstavci putovanja odnosno priljeva deviza na osnovu turizma što je bilo i očekivano obzirom na dobre pokazatelje o broju dolazaka i noćenja turista. Ipak treba napomenuti da je priljev deviza na osnovu turizma u prvom tromjesečju na razini cijele godine relativno skroman i čini svega 2 do 4 posto ukupnog godišnjeg priljeva deviza od turizma.
Ono što je primjetno je nastavak pogoršanja na računu dohotka na kojem se evidentiraju isplate dohodaka (dividendi, kamata i ostalih oblika prinosa) po osnovi držanja financijske imovine između rezidenata i nerezidenata. Deficit na ovom računa iznosio je 520 milijuna eura, odnosno 20,4 milijuna eura više no u istom razdoblju lani (+4,1%). Tekući transferi bilježe uobičajen suficit koji je u prvom tromjesečju ove godine iznosio 277,5 milijuna eura te je na godišnjoj razini viši za 11% odnosno za 28,3 milijuna eura.
Na kapitalnom računu primjetno je da su inozemna izravna ulaganja u prvom tromjesečju u potpunosti izostala pa izostaje i najpovoljniji oblik financiranja deficita platne bilance.
U nastavku godine očekujemo blago pogoršanje vanjske neravnoteže. Izvoz je roba dosegnuo pretkrizne razine, a pri postojećoj strukturi niti nema potencijala za značajniji rast. Usporavanje gospodarstva Europske unije pojačat će nepovoljna kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni. S druge strane ne treba očekivati ni bitniji oporavak obzirom da rast nezaposlenosti, stagnacija realnih dohodaka, razmjerno visoka zaduženost kućanstava i neizvjesnost onemogućuju oporavak domaće potražnje. Međutim, s obzirom na visoku energetsku ovisnost, potencijalna opasnost za nominalan rast uvoza prijeti od porasta cijene energije i povezanih proizvoda. Saldo na računu dohodaka će se nastaviti pogoršavati zbog viših troškova inozemnog financiranja. Posljedično očekujemo blago produbljivanje deficita platne bilance odnosno njegovu razinu na oko 1,4 posto BDP-a.
RBA analitičari:
| Ostale vijesti:
|
Marketing |
Komentari i pitanja | Arhiva vijesti | Linkovi | | Impressum
O nama | Uvjeti korištenja stranica | Kontakt | TV Broadcast | TEDx | FameLab® | e-učenje | Mapa weba
Ukupno 662.426 poslovnih informacija
Copyright by:
Autor/Izvor: 
