Nekretnine:
Oni će krojiti nove vizure Zadra
6.7.2012 10:16:00 | Autor/Izvor: Ana Vučetić Škrbić/Slobodna Dalmacija/Presscut
Društvo arhitekata Zadra (ZDA) već pet godina aktivno sudjeluje u životu grada, no ovih je dana, prvi put, dobilo svoj ogranak mladih. Inicijativa koja je krenula od Upravnog odbora ZDA-e već se u startu pokazala uspješnom. Pozivu se odazvalo njih 20-ak. Neki su još na fakultetu, drugi već s radnom knjižicom u ruci, ali svi se nadaju kako će njihova inicijativa potaknuti i druge kolege da se vrate u Zadar i zajedničkim snagama ožive arhitektonsku scenu u rodnom gradu.
Željeli smo okupiti mlade i svježe snage na jednom mjestu, stvoriti svojevrsnu platformu za jačanje interakcije i razmjenu ideja te biti kritičko oko u promatranju prostora kojim smo okruženi. No, prije svega, želja nam je arhitekturu približiti ljudima, da uvide koliko je ona intenzivno, a neprimjetno, prisutna u njihovu životu i koliko može utjecati na njegovu kvalitetu. Arhitektura nije nikakav mit, niti je angažiranje arhitekta neki nepotreban trošak - poručuju mladi Zadrani, svjesni da podosta toga još uvijek koče mentalitet i kriva percepcija.
Nikome neće pasti na pamet da sam pravi auto, ali zato je svima normalno da sami krenu graditi kuću. I onda počinju problemi, od nepredviđenih troškova, krivog izvođenja... Prostor u kojem će se živjeti postaje slučajno rješenje mnoštva problema na koje se u gradnji nailazi, a koji se mogu dobro i kvalitetno riješiti ako se na vrijeme promisle. U konačnici, rezultat je lošiji, da ne spominjemo trošak života i održavanja takvog objekta u kojemu se življenje na kraju pretvara u održavanje rupe bez dna. Osim toga, takva nepromišljena gradnja rezultira i mnoštvom nepotrebnog i loše iskorištenog prostora koji košta. Pri kupnji stana gleda se svaki kvadrat, a kod gradnje kuće rasipaju deseci - govore mladi stručnjaci. Slično je i s javnim prostorom.
Grad Zadar ima snažan identitet, ali i puno neiskorištenih prostora koji su postali poput praznih dijelova stana, nusprostorija koje nikome ne služe. Napuštene vojarne i ispražnjena industrijska postrojenja kao da su ostali izvan vremena, izvan ideja i želja da im se da novi smisao. Upravo to je najveći potencijal koji ima ne samo grad, nego i cijela regija. Zadar je rijedak slučaj baš po tom bogatstvu prostora, postoje cijele zone koje nikad nisu imale nikakvu namjenu niti su prepoznate kao kulturno dobro ili povijesna baština.
Javni prostor neće se promijeniti sve dok se ne promijeni opći stav prema njemu, dakle da on nije nečiji, nego prostor svih nas i da smo svi za njega odgovorni. Zato ovakvim problemima treba pristupati interdisciplinarno. I mi kao struka ponekad znamo biti zatvoreni, zaboravljamo da arhitektura ima svoj društveni, sociološki kontekst. Nadamo se zajedničkim istraživanjima, suradnji sa studentskim udrugama Zadarskog sveučilišta kojom ćemo stvoriti dijalog za budućnost. Građenje kulture prostora treba početi od malih nogu, da na vrijeme shvatimo kako ono što te okružuje utječe na tvoj život. Bez suradnje nema dobre arhitekture i zato pozivamo sve da nam se priključe. Tko zna, možda nam se baš na pola puta između naše i neke druge struke dogodi dobra stvar - zaključuju mlade zadarske snage.
Grad po mjeri čovjeka. Od petero mladih arhitekata s kojima smo razgovarali, njih se troje nakon diplome zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta odlučilo za povratak u Zadar. I nisu pogriješili. Zrinka Gržan radi u Zavodu za prostorno uređenje, Zrinka Paleka u arhitektonskom studiju Rene, a Matija Huzjak u tvrtki Marina projekt arhitekta Nikole Bašića. Zrinka Vrkić je apsolventica, na pola puta između Zagreba i Zadra, baš kao i Petar Kozina koji se nakon diplome na Arhitekturi sada bavi znanstvenim radom i na jednom istraživanju. Zadar je po svemu ugodan grad, taman za živjeti i djelovati. Pa i unatoč tome te stanje svijesti u gradu ponekad dovede do onoga bižim ča odavde i neću se više vraćati.
Željeli smo okupiti mlade i svježe snage na jednom mjestu, stvoriti svojevrsnu platformu za jačanje interakcije i razmjenu ideja te biti kritičko oko u promatranju prostora kojim smo okruženi. No, prije svega, želja nam je arhitekturu približiti ljudima, da uvide koliko je ona intenzivno, a neprimjetno, prisutna u njihovu životu i koliko može utjecati na njegovu kvalitetu. Arhitektura nije nikakav mit, niti je angažiranje arhitekta neki nepotreban trošak - poručuju mladi Zadrani, svjesni da podosta toga još uvijek koče mentalitet i kriva percepcija.
Nikome neće pasti na pamet da sam pravi auto, ali zato je svima normalno da sami krenu graditi kuću. I onda počinju problemi, od nepredviđenih troškova, krivog izvođenja... Prostor u kojem će se živjeti postaje slučajno rješenje mnoštva problema na koje se u gradnji nailazi, a koji se mogu dobro i kvalitetno riješiti ako se na vrijeme promisle. U konačnici, rezultat je lošiji, da ne spominjemo trošak života i održavanja takvog objekta u kojemu se življenje na kraju pretvara u održavanje rupe bez dna. Osim toga, takva nepromišljena gradnja rezultira i mnoštvom nepotrebnog i loše iskorištenog prostora koji košta. Pri kupnji stana gleda se svaki kvadrat, a kod gradnje kuće rasipaju deseci - govore mladi stručnjaci. Slično je i s javnim prostorom.
Grad Zadar ima snažan identitet, ali i puno neiskorištenih prostora koji su postali poput praznih dijelova stana, nusprostorija koje nikome ne služe. Napuštene vojarne i ispražnjena industrijska postrojenja kao da su ostali izvan vremena, izvan ideja i želja da im se da novi smisao. Upravo to je najveći potencijal koji ima ne samo grad, nego i cijela regija. Zadar je rijedak slučaj baš po tom bogatstvu prostora, postoje cijele zone koje nikad nisu imale nikakvu namjenu niti su prepoznate kao kulturno dobro ili povijesna baština.
Javni prostor neće se promijeniti sve dok se ne promijeni opći stav prema njemu, dakle da on nije nečiji, nego prostor svih nas i da smo svi za njega odgovorni. Zato ovakvim problemima treba pristupati interdisciplinarno. I mi kao struka ponekad znamo biti zatvoreni, zaboravljamo da arhitektura ima svoj društveni, sociološki kontekst. Nadamo se zajedničkim istraživanjima, suradnji sa studentskim udrugama Zadarskog sveučilišta kojom ćemo stvoriti dijalog za budućnost. Građenje kulture prostora treba početi od malih nogu, da na vrijeme shvatimo kako ono što te okružuje utječe na tvoj život. Bez suradnje nema dobre arhitekture i zato pozivamo sve da nam se priključe. Tko zna, možda nam se baš na pola puta između naše i neke druge struke dogodi dobra stvar - zaključuju mlade zadarske snage.
Grad po mjeri čovjeka. Od petero mladih arhitekata s kojima smo razgovarali, njih se troje nakon diplome zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta odlučilo za povratak u Zadar. I nisu pogriješili. Zrinka Gržan radi u Zavodu za prostorno uređenje, Zrinka Paleka u arhitektonskom studiju Rene, a Matija Huzjak u tvrtki Marina projekt arhitekta Nikole Bašića. Zrinka Vrkić je apsolventica, na pola puta između Zagreba i Zadra, baš kao i Petar Kozina koji se nakon diplome na Arhitekturi sada bavi znanstvenim radom i na jednom istraživanju. Zadar je po svemu ugodan grad, taman za živjeti i djelovati. Pa i unatoč tome te stanje svijesti u gradu ponekad dovede do onoga bižim ča odavde i neću se više vraćati.
Marketing |
Komentari i pitanja | Arhiva vijesti | Linkovi | | Impressum
O nama | Uvjeti korištenja stranica | Kontakt | TV Broadcast | TEDx | FameLab® | e-učenje | Mapa weba
Ukupno 663.835 poslovnih informacija
Copyright by:
Autor/Izvor: 
