• pošalji prijatelju
• ispiši

HAC, HC i ARZ ostavili dug od 38 milijardi kuna    'Cilj Baze investicijskih projekata stvaranje je novih kontakata'    Petrokemiji i AD Plastiku najviše pala prodaja među članicama indeksa CROBEX10    Lidl preskočio Mercator, pet od deset vodećih trgovaca u gubitku    Stižu dodatni troškovi svim isplatiteljima plaća, mirovina, honorara, dividendi...    Već mjesecima čekamo dozvole da bismo otvorili sto novih radnih mjesta    

Najnovije izdanje RBAnaliza bavi se vanjskotrgovinskom razmjenom pod naslovom „Robna razmjena – odraz strukturnih slabosti gospodarstva“. Pored navedenog, RBA analitičari pripremili su redovite preglede odabranih makroekonomskih pokazatelja te aktualnosti vezane uz trgovinu i turizam, industriju i zaposlenost te pregled događanja na tržištu dionica i obveznica.

U prvom tromjesečju 2012. hrvatski BDP smanjio se za 1,3 posto, čime je gospodarstvo ponovno ušlo u recesiju. Drugo tromjesečje obilježio je pad industrijske proizvodnje, trgovine na malo i razmjene s inozemstvom, što navještava produbljivanje recesije. U drugom polugodištu očekujemo povoljnija kretanja u gospodarstvu, ali ne i pokretanje rasta. Potrošnja privatnog sektora zauzdana je povećanjem poreza na potrošnju i cijene energenata. Nužnost jačanja konkurentnosti domaćih proizvođača rezultira prevaljivanjem dijela troškova javnog sektora s proizvođača na potrošače, što srednjoročno umanjuje mogućnosti za rast potrošnje privatnog sektora. Proces fiskalne konsolidacije najavljen prošle godine donošenjem Zakona o fiskalnoj odgovornosti provodi se izvršenjem planiranog smanjenja rashoda u ovogodišnjem proračunu, a izvjesno je da će postizanje ciljeva fiskalne konsolidacije nalagati smanjivanje rashoda javnog sektora i u sljedećim godinama. Stoga će ukupna potrošnja privatnog i javnog sektora u srednjem roku ograničavati rast gospodarstva, pa pokretače rasta trebamo tražiti u povećanju neto razmjene s inozemstvom i u investicijama. Izvjesno je da planirane nove investicije u javnom sektoru neće početi prije kraja godine te njihov doprinos povećanju BDP-a možemo očekivati tek u sljedećoj godini. Izvozna potražnja za robama hrvatskih proizvođača sputana je recesijskim kretanjima na glavnim izvoznim tržištima susjednih zemalja (Italija, Slovenija, Bosna i Hercegovina) i restrukturiranjem izvozno usmjerenih industrija poput brodogradnje. Rast izvozne potražnje moguć je poslije stabilizacije dužničke krize u perifernim članicama eurozone i pratećeg oporavka gospodarstva, koji se očekuje tek u srednjem roku. Stoga u ovoj godini ne očekujemo doprinos rastu gospodarstva od izvoza hrvatskih roba. Unaprjeđenje razmjene s inozemstvom ključno je za oporavak gospodarstva pa ga detaljno analiziramo u temi broja. Smatramo da potencijalni rast neto izvoza roba u sljedećim godinama može imati tek blagi utjecaj na rast domaće proizvodnje.

U ovoj godini pozitivni utjecaji na gospodarstvo mogu doći od izvoza usluga, gdje su dominantni prihodi od usluga putovanja, koji se ostvaruju za vrijeme ljetne turističke sezone. Prvi pokazatelji o dolasku turista vraćaju optimizam i najavljuju rast broja noćenja od 2,5 posto u odnosu na lanjsku sezonu. Ovogodišnji prihodi od usluga vezanih uz turizam mogli bi se primaknuti iznosu od 7 mlrd. eura. No kratka ljetna sezona pojačanog zapošljavanja nije dovoljna za održivi rast gospodarstva. Stoga od Vlade očekujemo ubrzanu provedbu strukturnih reformi, ponajprije smanjenje rigidnosti u reguliranju tržišta rada, kako bi se povećalo zapošljavanje i u djelatnostima aktivnim u cijeloj godini. U prvom tromjesečju samo je 37,3 posto radno sposobnog stanovništva bilo zaposleno, a nastavak rezanja rashoda u javnom sektoru rezultirati će daljnjim smanjenjem zaposlenosti. Bez alternativnog rasta u privatnom sektoru negativne tendencije iz prva dva tromjesečja ove godine neće biti zaustavljene.  

RBAnaliza broj 46