Nekretnine:
Otežano financiranje industrijskih nekretnina
20.7.2012 13:30:00 | Autor/Izvor: Gorden Knezović/Business.hr/Presscut
Stručnjaci u svojim analizama stalno ističu slabiju razvijenost segmenta logističkih nekretnina u odnosu na trgovačke, stambene i uredske nekretnine na hrvatskom tržištu. No tržište industrijskih nekretnina najgori je dio tržišta. U Hrvatskoj se od osamostaljena zapravo ništa iole značajnije nije sagradilo od novih tvornica i industrijskih nekretnina za proizvodne pogone. Kada se uspoređuju prijašnja razdoblja, vidljivo je da od devedesetih godina naovamo nema nikakvih važnijih projekata. Svi su tvornički pogoni sagrađenim prije tog razdoblja. Sporadično građeni manji objekti nisu ni u kojem slučaju mjerljivi niti se taj segment nekretnina uopće može nazvati ozbiljnim tržištem.
Dobar primjer za to je zagrebačka Radnička cesta na kojoj je sada tzv. novi zagrebački city. Vrjednijim objektima koji su preblizu centra umjesto rušenja trebat će prenamjena ili određeni brownfield projekti. Inovativan projekt. Spremnosti za investiranje u industrijske nekretnine u Hrvatskoj od osamostaljenja nije bilo prije svega iz ekonomskih opredjeljenja vlasti. Financiranje takvih projekata i sada je otežano, što je vidljivo iz primjera zagrebačke tvornice PIP. Vlasnik tvrtke PIP Ivan Bračić uspio je zatvoriti financijsku konstrukciju od 30 milijuna kuna za svoj projekt. PIP je uložio četvrtinu vlastitih sredstava, a ostatak je kredit Hrvatske banke za obnovu i razvoj realiziran putem Zagrebačke banke.
Projekt ima inovativan status, prema ocjeni BICRO-a, i vođen je kroz HBOR-ov program Pronalasci. Kako nam je rekao Bračić, europski programi ne financiraju projekte iz pčelarstva. Nismo uspjeli ni nakon uvjeravanja da je PIP prehrambena industrija i da se posljednjih godina razvija u smjeru između prehrane i farmaceutike. Upravo je najuspješniji PIP-ov projekt Farmakol (spoj znanstvenog istraživanja o farmakologiji u apiterapiji) realiziran zahvaljujući suradnji sa stručnjacima s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Očekujemo, sagledavajući napore svih čimbenika za oporavak gospodarstva, u započetim procesima ishođenje nižih kamatnih stopa za odobreni kredit koji je još operativan. Tvornica će imati ukupno 3100 kvadrata korisne površine, a u gradnji su se primjenjivali najnoviji standardi zaštite okoliša, korištenja energije i uvjeta rada.
Izvođač radova je tvrtka Ing-grad d.o.o.. Kapacitet 2-3 tisuće tona. Kapacitet tvornice bit će 2000 tona proizvoda godišnje u jednoj smjeni, odnosno 3000 tona u dvosmjenskom radu. Objekt je projektiran i sagrađen tako da se njegovi dijelovi mogu prilagoditi potrebama; dio skladišnog prostora može se prilagoditi proizvodnim potrebama, a skladišta su prihvatljivo i racionalno riješili aneksom postojećem objektu. Proizvodnja u novoj PIP-ovoj tvornici bit će na visokoj tehnološkoj razini, najmodernija u ovom dijelu Europe. U proizvodnji će se, kako nam je rekao Bračić, provoditi tehnološka sljedivost, norme ISO 9001 i ISO 22000 (HACCP), primijenit će se i novi tehnološki procesi, a time će se dobiti bolja tehnološka disciplina i veći proizvodni učinak. Nova će tvornica PIP-u, kako nam je rekao njegov vlasnik, omogućiti brži razvoj novih proizvoda, povećanje konkurentnosti i brži razvoj hrvatskog pčelarstva. Dodao je kako će se intenzivno raditi na marketinškim projektima, a za to će biti potrebna znatnija ulaganja. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju i velika konkurencija ne zabrinjavaju Bračića. Kaže kako su to sve manji problemi, a mnogo veći problem mu je 70 posto ilegalnog tržišta pčelinjim proizvodima te izostanak sustava kontrole kvalitete u Hrvatskoj, jer na tržištu se nude nekvalitetni proizvodi, pa i imitacije meda.
Dobar primjer za to je zagrebačka Radnička cesta na kojoj je sada tzv. novi zagrebački city. Vrjednijim objektima koji su preblizu centra umjesto rušenja trebat će prenamjena ili određeni brownfield projekti. Inovativan projekt. Spremnosti za investiranje u industrijske nekretnine u Hrvatskoj od osamostaljenja nije bilo prije svega iz ekonomskih opredjeljenja vlasti. Financiranje takvih projekata i sada je otežano, što je vidljivo iz primjera zagrebačke tvornice PIP. Vlasnik tvrtke PIP Ivan Bračić uspio je zatvoriti financijsku konstrukciju od 30 milijuna kuna za svoj projekt. PIP je uložio četvrtinu vlastitih sredstava, a ostatak je kredit Hrvatske banke za obnovu i razvoj realiziran putem Zagrebačke banke.
Projekt ima inovativan status, prema ocjeni BICRO-a, i vođen je kroz HBOR-ov program Pronalasci. Kako nam je rekao Bračić, europski programi ne financiraju projekte iz pčelarstva. Nismo uspjeli ni nakon uvjeravanja da je PIP prehrambena industrija i da se posljednjih godina razvija u smjeru između prehrane i farmaceutike. Upravo je najuspješniji PIP-ov projekt Farmakol (spoj znanstvenog istraživanja o farmakologiji u apiterapiji) realiziran zahvaljujući suradnji sa stručnjacima s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Očekujemo, sagledavajući napore svih čimbenika za oporavak gospodarstva, u započetim procesima ishođenje nižih kamatnih stopa za odobreni kredit koji je još operativan. Tvornica će imati ukupno 3100 kvadrata korisne površine, a u gradnji su se primjenjivali najnoviji standardi zaštite okoliša, korištenja energije i uvjeta rada.
Izvođač radova je tvrtka Ing-grad d.o.o.. Kapacitet 2-3 tisuće tona. Kapacitet tvornice bit će 2000 tona proizvoda godišnje u jednoj smjeni, odnosno 3000 tona u dvosmjenskom radu. Objekt je projektiran i sagrađen tako da se njegovi dijelovi mogu prilagoditi potrebama; dio skladišnog prostora može se prilagoditi proizvodnim potrebama, a skladišta su prihvatljivo i racionalno riješili aneksom postojećem objektu. Proizvodnja u novoj PIP-ovoj tvornici bit će na visokoj tehnološkoj razini, najmodernija u ovom dijelu Europe. U proizvodnji će se, kako nam je rekao Bračić, provoditi tehnološka sljedivost, norme ISO 9001 i ISO 22000 (HACCP), primijenit će se i novi tehnološki procesi, a time će se dobiti bolja tehnološka disciplina i veći proizvodni učinak. Nova će tvornica PIP-u, kako nam je rekao njegov vlasnik, omogućiti brži razvoj novih proizvoda, povećanje konkurentnosti i brži razvoj hrvatskog pčelarstva. Dodao je kako će se intenzivno raditi na marketinškim projektima, a za to će biti potrebna znatnija ulaganja. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju i velika konkurencija ne zabrinjavaju Bračića. Kaže kako su to sve manji problemi, a mnogo veći problem mu je 70 posto ilegalnog tržišta pčelinjim proizvodima te izostanak sustava kontrole kvalitete u Hrvatskoj, jer na tržištu se nude nekvalitetni proizvodi, pa i imitacije meda.
Marketing |
Komentari i pitanja | Arhiva vijesti | Linkovi | | Impressum
O nama | Uvjeti korištenja stranica | Kontakt | TV Broadcast | TEDx | FameLab® | e-učenje | Mapa weba
Ukupno 663.936 poslovnih informacija
Copyright by:
Autor/Izvor: 
