Vijesti:
Oglas:
Početna > Vijesti > Vijesti dana > Konsolidirana dobit Raiffeisen Bank Internationala u prvom polugodištu 2012. porasla za 13,9 posto na 701 milijun eura
Hrvatska bi se u turizmu trebala ugledati na Austriju Dioničari HT-a, još malo pa stiže dividenda Slovenci nude 30 posto jeftiniju struju Lipanj u Istri katastrofalan zbog nepripremljenosti viznog sustava Zakon o strateškim investicijama ide u Sabor Mobilni internet u procvatu, fiksna telefonija pada
Konsolidirana dobit Raiffeisen Bank Internationala u prvom polugodištu 2012. porasla za 13,9 posto na 701 milijun eura
29.8.2012 12:10:00 | Autor/Izvor Limun.hr
Svi se podaci zasnivaju na Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja (MSFI).
Raiffeisen Bank International AG (RBI) u prvih je šest mjeseci 2012. godine ostvario konsolidiranu dobit (nakon poreza i manjinskih udjela) u visini 701 milijun eura, što je za 13,9 posto više nego u prvome polugodištu prošle godine (H1 2011.: 615 milijuna eura). Dobit prije oporezivanja RBI-ja povećala se za 5,6 posto na 927 milijuna eura (H1 2011.: 879 milijuna eura). Dobit nakon oporezivanja iznosi 734 milijuna, što je porast za 8,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje (H1 2011.: 677 milijuna eura). Zarada po dionici povećala se s 2,65 eura u prvoj polovini 2011. na 3,09 eura, odnosno za 16,5 posto.
„S obzirom na teško gospodarsko stanje u eurozoni i na silne napore koje smo uložili kako bismo ojačali omjer adekvatnosti našega kapitala, zadovoljni smo rezultatima. Znatno smo povećali omjer adekvatnosti temeljnoga kapitala prvoga reda. Krajem travnja dovršili smo preuzimanje Polbanka, a to će znatno poboljšati našu pozicioniranost u Poljskoj. Isključimo li Polbank, uspjeli smo lagano smanjiti i troškove poslovanja. To su sve važna postignuća. Naš diverzificirani poslovni model još jednom se pokazao ispravnim. To što je razvoj Srednje i Istočne Europe značajno nadmašio eurozoni daje mi sigurnost u pogledu druge polovine 2012. godine“, izjavio je predsjednik Uprave Herbert Stepic.
Povećanje konsolidirane dobiti kao rezultat jednokratnih učinaka u 1. tromjesečju
Operativni rezultat povećao se za 2,2 posto u drugomu tromjesečju u odnosu na prethodno i iznosi 554 milijuna eura. Više neto rezervacije za gubitke od umanjenja vrijednosti izvedenica i obveza dovele su do tromjesečnoga rezultata u visini 160 milijuna eura nakon oporezivanja i manjinskih udjela. Za prvo tromjesečje taj je rezultat iznosio 541 milijuna eura, no 272 milijuna odnosilo se na jednokratne učinke. U njih se ubrajaju prodaja vrijednosnih papira iz portfelja centrale Grupe uz zaradu u visini 159 milijuna eura, kao i prijevremeni iskup hibridnih obveznica (hibridni kapital prvoga reda) uz dobit prije oporezivanja u iznosu 113 milijuna eura.
Premda je neto prihod od kamata od 1.716 milijuna eura za prvih šest mjeseci 2012. bio za 4 posto, odnosno 65 milijuna eura, niži nego u istomu prošlogodišnjem razdoblju, i dalje ima najveći udio u visini 66 posto (odnosno za 1 postotni bod više) u prihodima iz poslovanja. Neto prihod od kamata pao je prije svega na razini centrale Grupe zbog nižih kamatnih prihoda prouzročenim plasmanima viška likvidnosti kod središnjih banaka i prodajom vrijednosnih papira.
Neto prihod od naknada i provizija smanjio se za 2 posto ili 16 milijuna eura na 721 milijun u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Posebno je oštro smanjenje neto prihoda od kreditiranja i garancijskoga poslovanja u visini 16 posto, odnosno 23 milijuna eura, na 124 milijuna. To se uglavnom može pripisati nižim naknadama u Rumunjskoj i padu kreditiranja u Mađarskoj. Osim toga, neto prihod od poslovanja vrijednosnim papirima pao je za 10 posto na 55 milijuna eura zbog manjega broja transakcija. S udjelom od 44 posto ili 314 milijuna eura neto prihod od platnog prometa, odnosno transakcijskoga poslovanja, i dalje je najveća sastavnica neto prihoda od naknada i provizija. Zahvaljujući najviše porastu obujma u Rusiji, porastao je za 20 milijuna eura na godišnjoj razini.
Neto prihod od trgovanja smanjio se za 17 posto, odnosno 44 milijuna eura, na godišnjoj razini te iznosi 212 milijuna eura pod utjecajem dvaju glavnih čimbenika. Prvi je prihod od vrednovanja kapitalnih jamstava, s padom za 25 milijuna eura u odnosu na prošlu godinu zbog smanjenja dugoročnih kamatnih stopa, dok je drugi smanjenje prihoda od valutnih transakcija za 22 milijuna eura. To je prije svega rezultat kretanja u Bjelorusiji, u kojoj je neto prihod istoga prošlogodišnjega razdoblja bio iznimno visok zbog strateške valutne pozicije i trenda tečaja bjeloruskoga rublja.
Što se tiče dobiti prije oporezivanja, zamjetno je različito kretanje regionalnih segmenata u odnosu na prvo polugodište 2011. U Rusiji je došlo do značajnoga povećanja dobiti prije oporezivanja za 61 posto na 332 milijuna eura s već prethodno visoke osnovice. U Jugoistočnoj Europi dobit prije oporezivanja gotovo je nepromijenjena na 189 milijuna eura. Nasuprot tome, Srednja Europa i ostatak ZND-a zabilježili su smanjenje rezultata na 111, odnosno 55 milijuna eura. Kretanja u Srednjoj Europi uglavnom se mogu pripisati Mađarskoj, u kojoj se od jeseni 2011. godine poslovanje pogoršava. Pad dobiti u ostalim članicama ZND-a prouzročen je jednokratnim učinkom u Bjelorusiji, zbog kojega je prihod od trgovanja u drugomu tromjesečju 2011 godine bio za 32 milijuna eura viši. Kao i prije, svi su regionalni segmenti dali pozitivan doprinos dobiti prije oporezivanja. Osim toga, korporativno poslovanje koje se vodi iz centrale u Beču, a nalazi se u sastavu segmenta korporativnoga poslovanja Grupe, opet je bilo čvrst potporanj s doprinosom u visini 214 milijuna eura, što je povećanje za 6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Segment Tržišta Grupe, koji pokriva poslovanje na tržištima kapitala za račun klijenata i za vlastiti račun, ostvario je dobit prije oporezivanja u iznosu 194 milijuna eura, odnosno 2 posto više nego u prvomu polugodištu 2011.
Lagano smanjenje neto rezervacija za gubitke od umanjenja vrijednosti
Neto rezervacije za gubitke od umanjenja vrijednosti na razini 400 milijuna eura u prvoj polovini godine za 1 posto su niže nego prethodne godine. S iznosom od 495 milijuna eura neto rezervacije za gubitke po pojedinim zajmovima bile su za 15 više u odnosu na prošlu godinu zbog nekoliko slučajeva takvih zajmova u centrali Grupe te Kini i Poljskoj, dok je smanjenje rezervacija na razini portfelja iznosilo 91 milijuna eura (prošlogodišnje razdoblje: 23 milijuna eura).
Loši krediti (engl. kratica NPL) od početka godine povećali su se za 1.234 milijuna eura, od čega se 478 milijuna eura odnosi na Polbank u trenutku početka konsolidacije. Omjer pokrivenosti loših kredita Polbanka (iznos rezervacija u odnosu na loše kredite bez kolaterala) iznosi 89 posto. Do povećanja je prvenstveno došlo zbog nekih velikih klijenata. U Mađarskoj je došlo i do povećanja iznosa loših kredita stanovništvu. Stoga se omjer loših kredita povećao na 9,8 posto, što je za 1,1 postotni bod više nego početkom godine. Omjer pokrivenosti na razini cijeloga RBI-ja smanjio se za 2,6 postotnih bodova na 65,8 posto.
ROE prije oporezivanja gotovo nepromijenjen na 17 posto
Porast dobiti prije oporezivanja za 6 posto gotovo je jednak povećanju prosječnoga kapitala (na temelju kojega se izračunava povrat na kapital, engl. kratica ROE), koji je za 6 posto viši na godišnjoj razini zbog zadržane dobiti i iznosi 10,7 milijarda eura. Povrat na kapital prije oporezivanja u prvomu polugodištu iznosi 17,3 posto, za 0,2 postotna boda više nego u istomu razdoblju 2011.
Opći troškovi poslovanja na gotovo istoj razini
S iznosom 1.518 milijuna eura opći troškovi poslovanja ostali su gotovo navlas isti kao i u istomu prošlogodišnjemu razdoblju, i to unatoč pripojenju Polbanka. Njihovo povećanje iznosi samo 3 milijuna eura. Ne računajući Polbank, troškovi bi se zapravo smanjili za 19 milijuna eura. No, zbog nižih prihoda došlo je do povećanja omjera troškova i prihoda za 3,0 postotna boda na 58,1 posto. Taj bi omjer iznosio 56,3 posto da nije bilo negativnog učinka poreza na banke.
Troškovi osoblja, kao najveća stavka s udjelom od 51 posto u općim troškovima poslovanja, na godišnjoj su razini porasli za 2 posto ili 12 milijuna eura.
Ostali troškovi poslovanja u odnosu na prvo polugodište 2011. smanjili su se za 2 posto ili 14 milijuna eura na 572 milijuna eura. Najveće je smanjenje zabilježeno na području oglašavanja, odnosa s javnošću te promotivnih troškova (za 33 posto), odvjetničkih, savjetodavnih i konzultantskih troškova (za 5 posto) te troškova komunikacija (za 5 posto).
Rast ukupne aktive za 4 posto
Ukupna aktiva RBI-ja od početka godine porasla je za 4 posto ili 5,7 milijarda eura na 152,7 milijarda eura. Valutni učinci pridonijeli su oko 1 posto povećanju ukupne aktive. Aktiva je porasla zahvaljujući povećanju iznosa zajmova komitentima od 3,3 milijarde eura koje je potaknula početna konsolidacija Polbanka (5,2 milijarde eura, od čega se na poslovanje sa stanovništvom odnosi 4,9 milijarda eura). U većini drugih jedinica Grupe, osim u Rusiji, došlo je do smanjenja zbog vrlo selektivnoga pristupa odobravanju novih zajmova. Na strani kapitala i pasive u izvješću o financijskom položaju konsolidacija Polbanka, s iznosom 3,4 milijarde eura, imala je značajan učinak na stanje depozita klijenata.
RZB Grupa jasno premašila EBA-in kapitalni zahtjev
Radi jačanja financijskoga sustava, Europska bankarska agencija (EBA) u jesen 2011. godine odlučila je uvesti strože kapitalne zahtjeve za oko 70 posto banka relevantnih za sustav EU-a. U okviru te inicijative utvrdila je ciljnu vrijednost omjera temeljnoga kapitala (kapitala prvoga reda prema EBA-inoj definiciji) u visini 9 posto, koju je valjalo postići do 30. lipnja 2012. Ne računajući neto dobit ostvarenu u prvomu polugodištu ove godine, taj je omjer za RZB Grupu – budući da RBI ne ulazi u EBA-inu analizu – iznosio 10,0 posto. Ako se uključi neto dobit razdoblja, dosegnuo je čak 10,6 posto.
Na dan 30. lipnja 2012. omjer temeljnoga kapitala prvoga reda (ukupno) RBI-ja iznosi 10,1 posto, dok omjer kapitala prvoga reda (ukupno) iznosi 10,6 posto. Omjer vlastitih sredstava povećao se na 14,8 posto.
Broj poslovnica porastao zbog pripajanja Polbanka
Broj poslovnica na dan 30. lipnja 2012. iznosio je 3.153, što je za 8 posto više nego 31. prosinca 2011. Do povećanja je došlo uglavnom zbog konsolidacije Polbanka u svibnju. Prosječan broj djelatnika iznosio je 61.683, a to je povećanje za 1.703 u odnosu na prvu polovinu 2011. godine. Na dan 30. lipnja 2012. RBI je imao 60.918 djelatnika, odnosno gotovo 3 posto više nego 31. prosinca 2011. Klijentska osnovica krajem prvoga polugodišta 2012. godine brojala je 14,2 milijuna klijenata.
Konsolidirana dobit drugoga tromjesečja u padu u odnosu na prvo
U drugomu tromjesečju 2012. RBI je ostvario neto kamatni prihod nakon rezervacija u iznosu 841 milijuna eura, što je smanjenje za 4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje (Q1 2012.: 875 milijuna eura). Do njegova je pada došlo zbog novih poslova s komitentima dobroga kreditnog rejtinga, što je pak dovelo do nižih marža, ali i viška likvidnosti.
U odnosu na prethodno tromjesečje konsolidirana dobit smanjila se za 71 posto ili 381 milijun eura na 160 milijuna. Na smanjenje su utjecali posebice pozitivni rezultati jednokratnih učinaka iz prvoga tromjesečja u ukupnom iznosu 272 milijuna eura.
Izgledi
Uključujući pripojeni Polbank, RBI je kao srednjoročni cilj postavio povrat na kapital prije oporezivanja u visini otprilike 15 posto. Zbog postojećega gospodarskog okruženja i restriktivnih regulatornih zahtjeva banka tijekom 2012. očekuje stabilan obujam poslovanja. Ovisno o tržišnim kretanjima, kao mogućnost ostaje i dokapitalizacija. Tijekom druge polovine 2012. RBI očekuje lagano povećanje iznosa loših kredita, dok bi omjer neto rezervacija trebao ostati stabilan ili blago porasti. Porez na banke u Austriji i SIE-u vjerojatno će imati negativan učinak na zaradu u visini otprilike 190 milijuna eura na razini 2012. godine. Banka za RBI Grupu tijekom godine planira prikupiti oko 5,8 milijarda eura dugoročnih sredstava (s dospijećem više od godinu dana). U segmentu sredstava koja su osjetljiva na zbivanja na tržištima kapitala RBI je predvidio 3,2 milijarde eura, a plasman je već obavljen krajem srpnja. Ne računajući Polbank, banka očekuje gotovo nepromijenjenu troškovnu razinu na razini Grupe, dok se za Polbank očekuje blago povećanje troškova.
* * * * *
Polugodišnje izvješće dostupno je na http://qr022012.rbinternational.com, a njemačka verzija na http://zb022012.rbinternational.com.
* * * * *
Raiffeisen Bank International AG (RBI) svojim matičnim tržištem smatra kako Austriju, u kojoj je vodeća institucija korporativnog i investicijskog bankarstva, tako i Srednju i Istočnu Europu (SIE). Na području SIE-ja, RBI upravlja razgranatom mrežom banaka, društava za leasing i nizom drugih specijaliziranih pružatelja financijskih usluga u svojem vlasništvu na 17 tržišta.
RBI je jedina austrijska banka koja je također prisutna u svjetskim financijskim središtima te u Aziji, kao dodatnomu području na koje se grupacija usredotočila.
Ukupno gledajući, za oko 14,2 milijuna klijenata skrbi otprilike 61.000 djelatnika putem nekih 3.100 poslovnica, od kojih se velika većina nalazi u Srednjoj i Istočnoj Europi (podaci uključuju Polbank).
RBI je potpuno konsolidirano društvo u vlasništvu Raiffeisen Zentralbank Österreich AG-a (RZB). RZB neizravno posjeduje oko 78,5 posto redovnih dionica, dok su preostale dionice distribuirane javnosti. Dionice RBI-ja uvrštene su na Bečkoj burzi. RZB je središnja institucija najveće austrijske bankarske grupacije – Raiffeisen Banking Group, a služi i kao centrala cijele RZB Grupe, uključujući i RBI.
Pregled ključnih financijskih pokazatelja
Raiffeisen Bank International AG (RBI) u prvih je šest mjeseci 2012. godine ostvario konsolidiranu dobit (nakon poreza i manjinskih udjela) u visini 701 milijun eura, što je za 13,9 posto više nego u prvome polugodištu prošle godine (H1 2011.: 615 milijuna eura). Dobit prije oporezivanja RBI-ja povećala se za 5,6 posto na 927 milijuna eura (H1 2011.: 879 milijuna eura). Dobit nakon oporezivanja iznosi 734 milijuna, što je porast za 8,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje (H1 2011.: 677 milijuna eura). Zarada po dionici povećala se s 2,65 eura u prvoj polovini 2011. na 3,09 eura, odnosno za 16,5 posto.
„S obzirom na teško gospodarsko stanje u eurozoni i na silne napore koje smo uložili kako bismo ojačali omjer adekvatnosti našega kapitala, zadovoljni smo rezultatima. Znatno smo povećali omjer adekvatnosti temeljnoga kapitala prvoga reda. Krajem travnja dovršili smo preuzimanje Polbanka, a to će znatno poboljšati našu pozicioniranost u Poljskoj. Isključimo li Polbank, uspjeli smo lagano smanjiti i troškove poslovanja. To su sve važna postignuća. Naš diverzificirani poslovni model još jednom se pokazao ispravnim. To što je razvoj Srednje i Istočne Europe značajno nadmašio eurozoni daje mi sigurnost u pogledu druge polovine 2012. godine“, izjavio je predsjednik Uprave Herbert Stepic.
Povećanje konsolidirane dobiti kao rezultat jednokratnih učinaka u 1. tromjesečju
Operativni rezultat povećao se za 2,2 posto u drugomu tromjesečju u odnosu na prethodno i iznosi 554 milijuna eura. Više neto rezervacije za gubitke od umanjenja vrijednosti izvedenica i obveza dovele su do tromjesečnoga rezultata u visini 160 milijuna eura nakon oporezivanja i manjinskih udjela. Za prvo tromjesečje taj je rezultat iznosio 541 milijuna eura, no 272 milijuna odnosilo se na jednokratne učinke. U njih se ubrajaju prodaja vrijednosnih papira iz portfelja centrale Grupe uz zaradu u visini 159 milijuna eura, kao i prijevremeni iskup hibridnih obveznica (hibridni kapital prvoga reda) uz dobit prije oporezivanja u iznosu 113 milijuna eura.
Premda je neto prihod od kamata od 1.716 milijuna eura za prvih šest mjeseci 2012. bio za 4 posto, odnosno 65 milijuna eura, niži nego u istomu prošlogodišnjem razdoblju, i dalje ima najveći udio u visini 66 posto (odnosno za 1 postotni bod više) u prihodima iz poslovanja. Neto prihod od kamata pao je prije svega na razini centrale Grupe zbog nižih kamatnih prihoda prouzročenim plasmanima viška likvidnosti kod središnjih banaka i prodajom vrijednosnih papira.
Neto prihod od naknada i provizija smanjio se za 2 posto ili 16 milijuna eura na 721 milijun u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Posebno je oštro smanjenje neto prihoda od kreditiranja i garancijskoga poslovanja u visini 16 posto, odnosno 23 milijuna eura, na 124 milijuna. To se uglavnom može pripisati nižim naknadama u Rumunjskoj i padu kreditiranja u Mađarskoj. Osim toga, neto prihod od poslovanja vrijednosnim papirima pao je za 10 posto na 55 milijuna eura zbog manjega broja transakcija. S udjelom od 44 posto ili 314 milijuna eura neto prihod od platnog prometa, odnosno transakcijskoga poslovanja, i dalje je najveća sastavnica neto prihoda od naknada i provizija. Zahvaljujući najviše porastu obujma u Rusiji, porastao je za 20 milijuna eura na godišnjoj razini.
Neto prihod od trgovanja smanjio se za 17 posto, odnosno 44 milijuna eura, na godišnjoj razini te iznosi 212 milijuna eura pod utjecajem dvaju glavnih čimbenika. Prvi je prihod od vrednovanja kapitalnih jamstava, s padom za 25 milijuna eura u odnosu na prošlu godinu zbog smanjenja dugoročnih kamatnih stopa, dok je drugi smanjenje prihoda od valutnih transakcija za 22 milijuna eura. To je prije svega rezultat kretanja u Bjelorusiji, u kojoj je neto prihod istoga prošlogodišnjega razdoblja bio iznimno visok zbog strateške valutne pozicije i trenda tečaja bjeloruskoga rublja.
Što se tiče dobiti prije oporezivanja, zamjetno je različito kretanje regionalnih segmenata u odnosu na prvo polugodište 2011. U Rusiji je došlo do značajnoga povećanja dobiti prije oporezivanja za 61 posto na 332 milijuna eura s već prethodno visoke osnovice. U Jugoistočnoj Europi dobit prije oporezivanja gotovo je nepromijenjena na 189 milijuna eura. Nasuprot tome, Srednja Europa i ostatak ZND-a zabilježili su smanjenje rezultata na 111, odnosno 55 milijuna eura. Kretanja u Srednjoj Europi uglavnom se mogu pripisati Mađarskoj, u kojoj se od jeseni 2011. godine poslovanje pogoršava. Pad dobiti u ostalim članicama ZND-a prouzročen je jednokratnim učinkom u Bjelorusiji, zbog kojega je prihod od trgovanja u drugomu tromjesečju 2011 godine bio za 32 milijuna eura viši. Kao i prije, svi su regionalni segmenti dali pozitivan doprinos dobiti prije oporezivanja. Osim toga, korporativno poslovanje koje se vodi iz centrale u Beču, a nalazi se u sastavu segmenta korporativnoga poslovanja Grupe, opet je bilo čvrst potporanj s doprinosom u visini 214 milijuna eura, što je povećanje za 6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Segment Tržišta Grupe, koji pokriva poslovanje na tržištima kapitala za račun klijenata i za vlastiti račun, ostvario je dobit prije oporezivanja u iznosu 194 milijuna eura, odnosno 2 posto više nego u prvomu polugodištu 2011.
Lagano smanjenje neto rezervacija za gubitke od umanjenja vrijednosti
Neto rezervacije za gubitke od umanjenja vrijednosti na razini 400 milijuna eura u prvoj polovini godine za 1 posto su niže nego prethodne godine. S iznosom od 495 milijuna eura neto rezervacije za gubitke po pojedinim zajmovima bile su za 15 više u odnosu na prošlu godinu zbog nekoliko slučajeva takvih zajmova u centrali Grupe te Kini i Poljskoj, dok je smanjenje rezervacija na razini portfelja iznosilo 91 milijuna eura (prošlogodišnje razdoblje: 23 milijuna eura).
Loši krediti (engl. kratica NPL) od početka godine povećali su se za 1.234 milijuna eura, od čega se 478 milijuna eura odnosi na Polbank u trenutku početka konsolidacije. Omjer pokrivenosti loših kredita Polbanka (iznos rezervacija u odnosu na loše kredite bez kolaterala) iznosi 89 posto. Do povećanja je prvenstveno došlo zbog nekih velikih klijenata. U Mađarskoj je došlo i do povećanja iznosa loših kredita stanovništvu. Stoga se omjer loših kredita povećao na 9,8 posto, što je za 1,1 postotni bod više nego početkom godine. Omjer pokrivenosti na razini cijeloga RBI-ja smanjio se za 2,6 postotnih bodova na 65,8 posto.
ROE prije oporezivanja gotovo nepromijenjen na 17 posto
Porast dobiti prije oporezivanja za 6 posto gotovo je jednak povećanju prosječnoga kapitala (na temelju kojega se izračunava povrat na kapital, engl. kratica ROE), koji je za 6 posto viši na godišnjoj razini zbog zadržane dobiti i iznosi 10,7 milijarda eura. Povrat na kapital prije oporezivanja u prvomu polugodištu iznosi 17,3 posto, za 0,2 postotna boda više nego u istomu razdoblju 2011.
Opći troškovi poslovanja na gotovo istoj razini
S iznosom 1.518 milijuna eura opći troškovi poslovanja ostali su gotovo navlas isti kao i u istomu prošlogodišnjemu razdoblju, i to unatoč pripojenju Polbanka. Njihovo povećanje iznosi samo 3 milijuna eura. Ne računajući Polbank, troškovi bi se zapravo smanjili za 19 milijuna eura. No, zbog nižih prihoda došlo je do povećanja omjera troškova i prihoda za 3,0 postotna boda na 58,1 posto. Taj bi omjer iznosio 56,3 posto da nije bilo negativnog učinka poreza na banke.
Troškovi osoblja, kao najveća stavka s udjelom od 51 posto u općim troškovima poslovanja, na godišnjoj su razini porasli za 2 posto ili 12 milijuna eura.
Ostali troškovi poslovanja u odnosu na prvo polugodište 2011. smanjili su se za 2 posto ili 14 milijuna eura na 572 milijuna eura. Najveće je smanjenje zabilježeno na području oglašavanja, odnosa s javnošću te promotivnih troškova (za 33 posto), odvjetničkih, savjetodavnih i konzultantskih troškova (za 5 posto) te troškova komunikacija (za 5 posto).
Rast ukupne aktive za 4 posto
Ukupna aktiva RBI-ja od početka godine porasla je za 4 posto ili 5,7 milijarda eura na 152,7 milijarda eura. Valutni učinci pridonijeli su oko 1 posto povećanju ukupne aktive. Aktiva je porasla zahvaljujući povećanju iznosa zajmova komitentima od 3,3 milijarde eura koje je potaknula početna konsolidacija Polbanka (5,2 milijarde eura, od čega se na poslovanje sa stanovništvom odnosi 4,9 milijarda eura). U većini drugih jedinica Grupe, osim u Rusiji, došlo je do smanjenja zbog vrlo selektivnoga pristupa odobravanju novih zajmova. Na strani kapitala i pasive u izvješću o financijskom položaju konsolidacija Polbanka, s iznosom 3,4 milijarde eura, imala je značajan učinak na stanje depozita klijenata.
RZB Grupa jasno premašila EBA-in kapitalni zahtjev
Radi jačanja financijskoga sustava, Europska bankarska agencija (EBA) u jesen 2011. godine odlučila je uvesti strože kapitalne zahtjeve za oko 70 posto banka relevantnih za sustav EU-a. U okviru te inicijative utvrdila je ciljnu vrijednost omjera temeljnoga kapitala (kapitala prvoga reda prema EBA-inoj definiciji) u visini 9 posto, koju je valjalo postići do 30. lipnja 2012. Ne računajući neto dobit ostvarenu u prvomu polugodištu ove godine, taj je omjer za RZB Grupu – budući da RBI ne ulazi u EBA-inu analizu – iznosio 10,0 posto. Ako se uključi neto dobit razdoblja, dosegnuo je čak 10,6 posto.
Na dan 30. lipnja 2012. omjer temeljnoga kapitala prvoga reda (ukupno) RBI-ja iznosi 10,1 posto, dok omjer kapitala prvoga reda (ukupno) iznosi 10,6 posto. Omjer vlastitih sredstava povećao se na 14,8 posto.
Broj poslovnica porastao zbog pripajanja Polbanka
Broj poslovnica na dan 30. lipnja 2012. iznosio je 3.153, što je za 8 posto više nego 31. prosinca 2011. Do povećanja je došlo uglavnom zbog konsolidacije Polbanka u svibnju. Prosječan broj djelatnika iznosio je 61.683, a to je povećanje za 1.703 u odnosu na prvu polovinu 2011. godine. Na dan 30. lipnja 2012. RBI je imao 60.918 djelatnika, odnosno gotovo 3 posto više nego 31. prosinca 2011. Klijentska osnovica krajem prvoga polugodišta 2012. godine brojala je 14,2 milijuna klijenata.
Konsolidirana dobit drugoga tromjesečja u padu u odnosu na prvo
U drugomu tromjesečju 2012. RBI je ostvario neto kamatni prihod nakon rezervacija u iznosu 841 milijuna eura, što je smanjenje za 4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje (Q1 2012.: 875 milijuna eura). Do njegova je pada došlo zbog novih poslova s komitentima dobroga kreditnog rejtinga, što je pak dovelo do nižih marža, ali i viška likvidnosti.
U odnosu na prethodno tromjesečje konsolidirana dobit smanjila se za 71 posto ili 381 milijun eura na 160 milijuna. Na smanjenje su utjecali posebice pozitivni rezultati jednokratnih učinaka iz prvoga tromjesečja u ukupnom iznosu 272 milijuna eura.
Izgledi
Uključujući pripojeni Polbank, RBI je kao srednjoročni cilj postavio povrat na kapital prije oporezivanja u visini otprilike 15 posto. Zbog postojećega gospodarskog okruženja i restriktivnih regulatornih zahtjeva banka tijekom 2012. očekuje stabilan obujam poslovanja. Ovisno o tržišnim kretanjima, kao mogućnost ostaje i dokapitalizacija. Tijekom druge polovine 2012. RBI očekuje lagano povećanje iznosa loših kredita, dok bi omjer neto rezervacija trebao ostati stabilan ili blago porasti. Porez na banke u Austriji i SIE-u vjerojatno će imati negativan učinak na zaradu u visini otprilike 190 milijuna eura na razini 2012. godine. Banka za RBI Grupu tijekom godine planira prikupiti oko 5,8 milijarda eura dugoročnih sredstava (s dospijećem više od godinu dana). U segmentu sredstava koja su osjetljiva na zbivanja na tržištima kapitala RBI je predvidio 3,2 milijarde eura, a plasman je već obavljen krajem srpnja. Ne računajući Polbank, banka očekuje gotovo nepromijenjenu troškovnu razinu na razini Grupe, dok se za Polbank očekuje blago povećanje troškova.
* * * * *
Polugodišnje izvješće dostupno je na http://qr022012.rbinternational.com, a njemačka verzija na http://zb022012.rbinternational.com.
* * * * *
Raiffeisen Bank International AG (RBI) svojim matičnim tržištem smatra kako Austriju, u kojoj je vodeća institucija korporativnog i investicijskog bankarstva, tako i Srednju i Istočnu Europu (SIE). Na području SIE-ja, RBI upravlja razgranatom mrežom banaka, društava za leasing i nizom drugih specijaliziranih pružatelja financijskih usluga u svojem vlasništvu na 17 tržišta.
RBI je jedina austrijska banka koja je također prisutna u svjetskim financijskim središtima te u Aziji, kao dodatnomu području na koje se grupacija usredotočila.
Ukupno gledajući, za oko 14,2 milijuna klijenata skrbi otprilike 61.000 djelatnika putem nekih 3.100 poslovnica, od kojih se velika većina nalazi u Srednjoj i Istočnoj Europi (podaci uključuju Polbank).
RBI je potpuno konsolidirano društvo u vlasništvu Raiffeisen Zentralbank Österreich AG-a (RZB). RZB neizravno posjeduje oko 78,5 posto redovnih dionica, dok su preostale dionice distribuirane javnosti. Dionice RBI-ja uvrštene su na Bečkoj burzi. RZB je središnja institucija najveće austrijske bankarske grupacije – Raiffeisen Banking Group, a služi i kao centrala cijele RZB Grupe, uključujući i RBI.
Pregled ključnih financijskih pokazatelja
Marketing |
Komentari i pitanja | Arhiva vijesti | Linkovi | | Impressum
O nama | Uvjeti korištenja stranica | Kontakt | TV Broadcast | TEDx | FameLab® | e-učenje | Mapa weba
Ukupno 668.816 poslovnih informacija
Copyright by:
Autor/Izvor: 
