LIMUN - Tema dana

Blagi godišnji rast bruto inozemnog duga u veljači

19.6.2013 10:30:00

Bruto inozemni dug je u veljači blago povećan na mjesečnoj razini. Prema podacima HNB-a ukupan bruto inozemni dug na kraju veljače 2013. iznosio je 44,9 mlrd. eura, što je za 323 mil. eura više nego na kraju siječnja, čemu je pridonio ponajprije povećanje duga banaka i javnih trgovačkih društava. U odnosu na veljaču 2012. godine, bruto inozemni dug u apsolutnom je izrazu niži za 922,3 mil. eura, odnosno za 2,0 posto. Tome je najviše pridonijelo razduživanje financijskog sektora, odnosno banaka.

Vanjski dug banaka na kraju je veljače iznosio 9,2 mlrd. eura, što je za 2,7 mlrd. eura, odnosno za 22,6% manje nego na kraju veljače 2012. Ujedno, inozemni dug banaka na najnižoj je razini od listopada 2008. godine. Razduživanje banaka vidljivo je i iz slabe kreditne aktivnosti. U suprotnom smjeru, dakle na rast inozemnog duga na godišnjoj razini najviše je utjecala država, čiji je vanjski dug na kraju veljače iznosio 8,4 mlrd. eura, što je za 1,3 mlrd. eura, odnosno za 19,0% više nego na kraju veljače 2012. godine.

Uz izdanje euroobveznice (1,5 mlrd. dolara) u travnju, u prošloj je godini dug središnje države dodatno povećan i zbog preuzimanja inozemnih obveza brodogradilišta što je bio sastavni dio programa njihova restrukturiranja. Javna trgovačka društva su na godišnjoj razini smanjila stanje inozemnog duga za 450 mil. eura (odnosno za 8,5%) koji je na kraju veljače iznosio 4,85 mlrd. eura. Inozemni dug privatnih poduzeća uglavnom stagnira te je na kraju veljače iznosio gotovo 11 mlrd. eura, što je za 517 mil. eura više nego na kraju veljače 2012. godine.

U ovoj godini očekujemo stagnaciju inozemnog duga s obzirom na slabu gospodarsku aktivnost. Država bi ponovno mogla biti glavni generator rasta s obzirom na izdanje obveznice u travnju.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Rast tečaja EUR/HRK

19.6.2013 9:04:00

U utorak je nastupila korekcija tečaja EUR/HRK. Tako je nakon otvaranja na razinama oko 7,466 kuna za euro, kuna deprecirala na razine oko 7,490 kuna za euro. Glavni generator potražnje za devizama je bio korporativni sektor, kao i bankarski. Međutim, spomenute razine su bile interesantne za kupnju deviza, te se tečaj EUR/HRK blago spustio na razinu oko 7,486 kuna za euro, gdje je i zatvoren dan.

Izraženija volatilnost u kretanju tečaja EUR/USD uoči očekivanja današnjeg sastanka FOCM-a zabilježena je jučer na inozemnim deviznim tržištima. Trgovanje se odvijalo u rasponu od 1,333 do 1,3417 dolara za euro, a dan je zatvoren na razinama od 1,339 dolara za euro.

Srednji tečaj EUR/HRK na tečajnici HNB-a za danas iznosi 7,460993 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Pad nezaposlenosti na mjesečnoj i nastavak rasta na godišnjoj razini

18.6.2013 10:20:00

U svibnju je nastavljen pad broja nezaposlenosti na mjesečnoj razini. Prema posljednjim podacima HZZ-a u svibnju je registrirano 333.249 nezaposlenih, što je za 22.349 osoba manje nego u travnju. Pad broja nezaposlenih u svibnju rezultat je smanjenja ulazaka u evidenciju i povećanja izlazaka iz evidencije. Međutim, broj nezaposlenih i dalje raste na godišnjoj razini. Pad broja nezaposlenih na mjesečnoj razini uobičajenog je sezonskog karaktera i odražava potražnju za sezonskim radnicima. Međutim, u prvih pet mjeseci ove godine broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta na sezonskim poslovima bio je za 17,9% manji nego u istom razdoblju prošle godine.

U odnosu na svibanj prošle godine broj nezaposlenih viši je za 27.193 osobe, odnosno za 8,9 posto. Nastavak rasta broja nezaposlenih na godišnjoj razini odražava negativna kretanja na tržištu rada koja bi se trebala zadržati tijekom cijele godine. Ipak, broj izlazaka iz evidencije povećao se na godišnjoj razini za 11,6%, čemu dominantno pridonosi zapošljavanje na temelju radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti.

S obzirom da u ovoj godini očekujemo pad gospodarstva, oporavak tržišta rada ne treba očekivati u ovoj godini. Stoga bi i broj nezaposlenih te stope nezaposlenosti trebale biti na višim razinama nego prošle godine. Tek nakon poboljšanja trendova u realnom sektoru i početka stvaranja novih radnih mjesta možemo očekivati početak oporavka tržišta rada.

Izvor/autor RBA analitičari više...

EUR/HRK bez promjena

18.6.2013 8:45:00

Ponedjeljak nam nije donio veće oscilacije tečaja. EUR/HRK se kretao na razinama oko 7,466 kuna za euro, gdje je i zatvorio dan.

Pozitivni pokazatelji iz prerađivačkog sektora u regiji NewYork nisu imali značajnijeg utjecaja na kretanje tečaja EUR/USD tijekom jučerašnjeg dana na inozemnim deviznim tržištima te se on cijelog dana kretao na razinama oko 1,334 dolara za euro, iako je tijekom dana zabilježeno trgovanje na razinama oko 1,338 dolara za euro.

Srednji tečaj EUR/HRK na tečajnici HNB-a za danas iznosi 7,466182 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

HT, Vipnet i Tele2 imaju godinu i pol da snize cijene

17.6.2013 15:03:00

Telekomunikacijski regulator Hakom naredio je HT-u, Vipnetu i Tele2 da u idućih godinu i pol dana veleprodajnu cijenu mobilnih razgovora smanje tri puta, doznaje Poslovni dnevnik. Stručnjaci upozoravaju na to da bi ta odluka mogla donijeti jedan od najvećih valova sniženja mobilnih usluga dosad.

Procjenjuje se da će zbog nižih veleprodajnih cijena, usklađenih s onima u EU-u, ponajprije HT i Vipnet ostati bez nekoliko stotina milijuna kuna prihoda godišnje, piše Poslovni.U odluci Hakoma stoji da će veleprodajna cijena mobilnih razgovora sa 19,5 lipa po minuti pasti 1. srpnja na 19,3 lp/min. Zatim će od početka iduće godine pasti na 12,8 lp/min, da bi od 1. siječnja 2015. pala na 6,3 lp/min.

Izvor/autor www.liderpress.hr više...

Miran kraj tjedna

17.6.2013 9:15:00

U petak je izostalo one volatilnosti tečaja EUR/HRK koja je bila prisutna u prijašnjim danima. Tečaj EUR/HRK se kretao na razinama oko 7,470 kuna za euro. Krajem dana blago se spustio na razine oko 7,466 kuna za euro, gdje je i zatvorio dan. Izostanak značajnijeg prometa devizama pridonio je stabilnosti na domaćem deviznom tržištu.

I zadnji radni dan prošlog tjedna na inozemnim deviznim tržištima protekao je uz kretanje tečaja EUR/USD na razinama iznad 1,33 dolara za euro uz nešto izraženiju volatilnost. Na dnevnoj razini zabilježen je blagi pad tečaja, a dan je zatvoren na 1,335 dolara za euro.

Srednji tečaj EUR/HRK na tečajnici HNB-a za danas iznosi 7,472231 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Nastavak slabljenja inflatornih pritisaka

14.6.2013 12:44:00

Posljednji podaci DZS-a pokazuju očekivano slabljenje inflatornih pritisaka kao posljedicu baznog učinka s obzirom da su u svibnju prošle godine porasle cijene električne energije i plina, a u ožujku prošle godine povećan je PDV. U svibnju je učinak spomenutih porasta cijena iščeznuo, a pritisaka sa strane potražnje nema pa je rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini iznosio 1,6%, što je najniža godišnja stopa rasta od veljače prošle godine. Godišnje stope rasta potrošačkih cijena od početka krize pokazuju da su snažniji inflatorni pritisci bili u najvećoj mjeri generirani rastom administrativno utvrđenih cijena, odnosno rastom troškova, dok poticaj rastu cijena zbog oporavka i rasta potražnje izostaje.

Promatrano prema djelatnostima, godišnjem rastu potrošačkih cijena značajno su pridonijele cijene prehrane (+6,5%) uz snažan rast cijena povrća (22,2%), voća (12,2%), mlijeka, sira i jaja (9,2%) te ulja i masti (8,1%). Uz to, značajniji godišnji rast bilježe cijene duhana (8,5%) i zagrijavanja stana (17,0%) koje je poskupilo u prosincu prošle godine te cijene prometnih usluga (5%, posebno avionskog i željezničkog putničkog prometa) i paket aranžmana (7%). S druge strane, s obzirom da vanjskih pritisaka na cijene energije nema, a iščeznuo je i učinak porasta domaćih cijena energije, cijene energije su u svibnju djelovale na ublažavanje inflatornih pritisaka na godišnjoj razini. Isključe li se cijene energije iz indeksa, potrošačke su cijene ostvarile godišnji rast od 2,5 posto. Cijene tekućih goriva su tako za 10,6% niže nego u svibnju prošle godine, cijene plina za 2,1%, dok su cijene električne energije nepromijenjene.

Na mjesečnoj razini potrošačke cijene su ostale stabilne, dok je prosječni rast cijena u prvih pet mjeseci ove godine iznosio 3,7% godišnje.

U narednim mjesecima očekujemo zadržavanje razmjerno niskih stopa inflacije. Bez oporavka gospodarstva pritisaka na rast cijena nema, a s druge strane ulaskom u Europsku uniju trebalo bi doći i do pojeftinjena određenih proizvoda (prehrambeni proizvodi, cijene komunikacijskih usluga).

Izvor/autor RBA analitičari više...

Nastavak pritisaka na jačanje kune

14.6.2013 9:09:00

U četvrtak je bilo poprilično volatilno na domaćem deviznom tržištu. Nakon blagog pada tečaja na otvaranju na razinama oko 7,465 kuna za euro, kuna je deprecirala na razine oko 7,485 kuna za euro. Glavni akteri su bili institucionalni investitori i bankarski sektor. Međutim, na spomenutim razinama bila je dobra prilika za prodaju deviza, te se tečaj do kraja dana vratio na razine oko 7,467 kuna za euro, gdje je i zatvorio dan.

Američki dolar kreće se u uskoj korelaciji s dioničkim tržištima, najjačoj od 2008. godine odnosno od početka financijske krize što pokazuje da se vraća povjerenje tržišnih igrača u održivost gospodarskog oporavka SAD-a. Tečaj EUR/USD i jučer se na inozemnim deviznim tržištima kretao na razinama iznad 1,33 dolara za euro, pri čemu je trgovanje zatvoreno na 1,337 dolara za euro.

Srednji tečaj EUR/HRK na tečajnici HNB-a za danas iznosi 7,481419 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Nastavljeno usporavanje godišnjeg rasta proizvođačkih cijena na domaćem tržištu

13.6.2013 11:50:00

Prema posljednjim podacima DZS-a proizvođačke cijene ukupne industrije u svibnju su zabilježile pad od 0,2% godišnje. Pri tome, padu proizvođačkih cijena pridonio je pad proizvođačkih cijena na nedomaćem tržištu, dok proizvođačke cijena na domaćem tržištu još uvijek bilježe pozitivne godišnje stope rasta, iako vidljivo slabijom dinamikom.

Proizvođačke cijene na domaćem tržištu zabilježile su godišnji rast od 0,2%, što je usporavanje rasta u usporedbi s travnjem (+2,4%). Ako isključimo energiju, godišnji rast proizvođačkih cijena na domaćem tržištu iznosi 1,5 posto. Cijene na nedomaćem tržištu ostvarile su pad od 1,0% godišnje, što odražava slabe izglede gospodarskog rasta i na globalnoj razini.

Indeksi proizvođačkih cijena na domaćem tržištu prema kategorijama GIG-a pokazuju da je usporavanje rasta proizvođačkih cijena velikim dijelom rezultat slabljenja rasta cijena energije. Nakon što su u posljednje dvije godine bilježile uglavnom dvoznamenkaste stope rasta, cijene energije u svibnju su pale za 2,8% godišnje. Uz energiju pad cijena zabilježen je kod kapitalnih proizvoda (-1,3%) i trajnih proizvoda za široku potrošnju (-0,4%), dok proizvođačke cijene intermedijarnih proizvoda i netrajnih proizvoda za široku potrošnju nastavljaju bilježiti rast na godišnjoj razini (1,1%, odnosno 2,5%).

Na mjesečnoj razini proizvođačke cijene ukupne industrije ostvarile su blagi pad od 0,8%, čemu je pridonio pad cijena i na domaćem (-0,7%) i na nedomaćem tržištu (-1,1%).

Izvor/autor RBA analitičari više...

Nastavak pritisaka na jačanje kune

13.6.2013 9:08:00

U srijedu je nastupila malo snažnija aprecijacija domaće valute. Tako je nakon otvaranja na razinama oko 7,50 kuna za euro, tečaj do kraja dana dospio na razine oko 7,465 kuna za euro, gdje je i zatvorio dan. Najveći promet devizama odvijao se na međubankarskom tržištu, gdje i nije bilo potražnje za devizama.

Na inozemnim deviznim tržištima tečaj EUR/USD zadržao se jučer na višim razinama te je zabilježeno trgovanje i iznad 1,33 dolara za euro. Na slabljenje dolara i dalje utječe jačanje očekivanja da bi Fed mogao smanjiti mjesečne iznose kupovine državnih obveznica.

Srednji tečaj EUR/HRK na tečajnici HNB-a za danas iznosi 7,501119 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Blagi godišnji rast deficita robne razmjene u travnju

12.6.2013 13:30:00

Prema posljednjim podacima DZS-a u travnju je deficit robne razmjene porastao na godišnjoj razini. Vrijednost robnog izvoza u travnju je iznosila 719,5 mil. eura, što je za minimalnih 0,1% manje nego u travnju prošle godine (u eurskim iznosima), dok je robni uvoz blago porastao (za 1,8% godišnje) te je iznosio 1,37 mlrd. eura. Deficit robne razmjene povećao se tako za 4,1% godišnje na 654,3 mlrd. eura, a pokrivenost uvoza izvozom pala je na 52,4 posto.

U prva četiri mjeseca i izvoz i uvoz roba niži su nego u istom razdoblju prošle godine. Kumulativno robni je izvoz u promatranom razdoblju ostvario pad od 6,1%, a robni uvoz od 4,2% godišnje.

Promatrajući prema kategorijama NKD-a, negativnim kretanjima u robom izvozu najviše pridonosi pad izvoza ostalih prijevoznih sredstava, koji je u prva četiri mjeseca za čak 67,4% manji nego u istom razdoblju prošle godine, a odražava restrukturiranje u brodogradnji i posljedično smanjenu proizvodnju. Kad se iz izvoza izuzme proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava pad u prva četiri mjeseca ove godine iznosi svega 0,8% godišnje. S druge strane, izvoz u djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, koja je vrijednosno u ovoj godini naša najvažnija izvozna grana, porastao je za 10,3 posto. Na strani uvoza roba značajan rast zabilježen je u vrijednosno najznačajnijoj uvoznoj kategoriji, rudarstvu i vađenju - od 29,3% godišnje. Uz to značajan rast uvoza ostvaren je kod prehrambenih proizvoda (5,9%) te proizvodnje strojeva i uređaja (5,4%), dok je u drugoj po vrijednosti djelatnosti uvoza - proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda u prva četiri mjeseca ostvaren pad od 4% godišnje.

U ovoj godini rast izvoza bit će ograničen negativnim kretanjima na našim najvažnijim izvoznim tržištima, posebice u Italiji te gubitkom povlaštenog tretmana na tržištima CEFTA-e u drugoj polovini ove godine. S druge strane, uvoz roba bit će ograničen slabom domaćom potražnjom.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Nastavak pritisaka na jačanje kune

12.6.2013 8:50:00

Nakon otvaranja na razinama oko 7,510 kuna za euro, povećana ponuda deviza sa strane banaka dovela je do aprecijacije domaće valute na razine oko 7,495 kuna za euro. Spomenute razine bile su interesantne za uzimanje profita, te se tečaj korigirao na razine oko 7,500 kuna za euro, gdje je i zatvoren dan.

Tečaj EUR/USD jučer je na svjetskim deviznim tržištima nastavio uzlazni trend te je do kraja dana premašio razinu od 1,33 dolara za euro, što je najviša razina tečaja od veljače.

Srednji tečaj EUR/HRK na tečajnici HNB-a za danas iznosi 7,511114 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Do travnja 0,7 posto više dolazaka, ali 1,9 posto manje noćenja

11.6.2013 13:47:00

Podaci DZS-a pokazuju da je Hrvatsku u prva četiri ovogodišnja mjeseca posjetilo najviše gostiju iz Slovenije (101.342), Njemačke (98.155), Italije (90.834) i Austrije (77.077)

Od početka siječnja do kraja travnja ove godine u Hrvatsku je došlo 0,7 posto više turista nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, no oni su ostvarili 1,9 posto manje noćenja, pokazuju podaci koje je danas objavio Državni zavod za statistiku.

Prema kumulativnim statističkim podacima, u svim komercijalnim smještajnim objektima u Hrvatskoj u prva četiri mjeseca ove godine zabilježeno je 1,05 milijuna dolazaka turista, što je za 0,7 posto, odnosno oko 7.500 turista više nego u istom razdoblju lani.

Oni su, međutim, ukupno ostvarili 2,7 milijuna noćenja, a to u odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine predstavlja smanjenje od 1,9 posto, odnosno za 52 tisuće noćenja.

Na strane se goste odnosi 71,8 posto ukupnog broja dolazaka turista, a stranci su ostvarili i 72,2 posto noćenja iz prva četiri ovogodišnja mjeseca. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, broj dolazaka stranih turista povećan je za 0,6 posto, no broj noćenja stranih turista istodobno je smanjen za 1,3 posto.

Domaćih je turista istodobno bilo 1,1 posto više, dok su noćenja domaćih turista u padu za 3,3 posto.

Izvor/autor poslovni.hr više...

Hrvatsko tržište nekretnina u EU ili Kako priznati poraz

11.6.2013 9:08:00

Piše: Dražen Nimčević, Partner u Deloitteu, Odjel poreznog savjetovanja

Sva složenost razumijevanja tržišta nekretnina, odnosno razumijevanja interdisciplinarnosti koje sačinjavaju makroekonomske, demografske te psihološke čimbenike, u hrvatskom se slučaju svodi na vrlo jednostavnu činjenicu – slom građevinskog sektora.

Pad zaposlenosti od čak 40%, drastično smanjivanje volumena izgradnje te gotovo polovičan udio loših kredita još uvijek nisu dovoljni kako bi predstavnici do nedavno tako unosne djelatnosti priznali poraz. No, kako priznati poraz i pristupiti posljednjoj alternativi u obliku rasprodaje zalihe nekretnina kada se na obzoru krije potencijalni spasitelj čiji je dolazak najavljen za 1. srpanj 2013. godine.

Kako to inače biva u ekonomskom prognoziranju, dolazimo do sučeljavanja dvaju potencijalnih scenarija. S jedne strane nalaze se negativne posljedice napuhavanja balona građevinskog sektora dok se u obliku optimizma nazire nova potražnja u liku bogatih europskih kupaca.

Nije potrebno vraćati se u davnu 1776. godinu kako bismo shvatili da je za nesmetano funkcioniranje tržišta nužna usklađenost ponude i potražnje. Kao mehanizam usklađivanje nameće se varijabla vrijednosti, odnosno cijena nekretnine.

Izvor/autor poslovni.hr više...

Nastavak rasta EUR/USD

11.6.2013 8:44:00

Tjedan je na domaćem deviznom tržištu započeo bez većih iznenađenja. EUR/HRK se kretao na razinama oko 7,515 kuna za euro. Promet deviza je bio solidan, a ponuda i potražnja za devizama uravnotežene što je ograničavalo veće oscilacije na tečaju.

Jučer se tijekom prvog dijela dana na svjetskim deviznim tržištima tečaj EUR/USD kretao u uskom rasponu oko 1,320 dolara za euro. Međutim, nakon objave da je agencija S&P revidirala izglede američkog rejtinga s negativnih na stabilne, dolar je oslabio na razine oko 1,325 dolara za euro s obzirom da je revizija izgleda ojačala očekivanja o smanjenju stimulativnih mjera monetarne politike, što smanjuje potražnju za američkom valutom.

Srednji tečaj EUR/HRK na tečajnici HNB-a za danas iznosi 7,524283 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Konačni podaci potvrdili realni godišnji pad BDP-a od 1,5 posto u prvom tromjesečju

10.6.2013 12:45:00

Konačni podaci kretanja bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju ove godine potvrdili su prvu procjenu realnog pada od 1,5% u odnosu na prvo tromjesečje 2012. godine, što je šesto uzastopno tromjesečje godišnjih stopa pada.

Najveći negativan doprinos u prvom tromjesečju očekivano je došao od potrošnje kućanstava koja je zabilježila realnu godišnju stopu pada od 3% uslijed nepovoljnih kretanja na tržištu rada, realnog pada plaća i raspoloživog dohotka kućanstava. Nadalje, nastavlja se negativan doprinos investicija. Investicije u fiksni kapital pale su za 2,3% godišnje, što je sedamnaesti (17) uzastopni kvartal u kojem investicije bilježe godišnje stope pada. Iako je izvoz roba u prvom tromjesečju zabilježio značajno veći pad nego uvoz roba (8,2% u usporedbi s 2,7%), neto učinak računa roba i usluga ipak je ublažio pad BDP-a s obzirom da je izvoz roba i usluga zabilježio manji pad od uvoza roba i usluga (-4,9% vs -5,6%). Nadalje, negativan doprinos ublažila je potrošnja države koja je porasla za 0,3% godišnje, na što je upućivao rast rashoda proračuna opće države, te izdaci za potrošnju neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima (NPUSK) koji su porasli za 0,9 posto.

Promatrajući bruto dodanu vrijednost, u prvom je tromjesečju ove godine zabilježen realan pad od 0,8% godišnje. Najveći pad i dalje bilježi građevinarstvo koje se smanjilo za 4,3% u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine. Uz to, trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane zabilježili su pad od 3,9% godišnje, a pad započet prošle godine nastavljaju bilježiti i financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja.

U ovoj godini očekujemo nastavak pada gospodarstva na godišnjoj razini (-0,5%) pri čemu bi negativna kretanja trebala više biti izražena u prvoj polovini godine s najveći negativnim doprinosom osobne potrošnje koja je pod izuzetno nepovoljnim utjecajem kretanja na tržištu rada koju uz smanjenje zaposlenosti i rast nezaposlenosti prati pad realnih dohodaka. Očekujemo da bi dašak optimizma mogao doći u drugoj polovini godine. Tome bi, uz povoljne učinke turističke sezone, mogao doprinijeti nešto povoljniji doprinos investicija (dijelom zbog izuzetno niske baze) uslijed početka realizacije nekih od najavljenih, a odgođenih projekata.

Iako ulaskom u EU dobivamo pristup sredstvima iz kohezijskog i strukturnih fondova, pozitivni učinci vjerojatno neće biti vidljivi ove godine s obzirom na kratak vremenski okvir te iskustva drugih država. Snažniji učinak sredstava iz fondova EU može se očekivati tek u sljedećim godinama, a uvelike će ovisiti o pripremljenosti projekata. Nadalje u drugoj polovini godine pozitivan impuls mogao bi dati i oporavak u eurozoni, što bi pozitivno utjecalo na inozemnu potražnju za domaćim dobrima, kao i na tokove kapitala.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Volatilnost tečaja EUR/HRK

10.6.2013 8:44:00

Umjerena volatilnost karakterizirala je domaće devizno tržište na kraju trgovinskog tjedna. Trgovanje je otvoreno na razinama nešto ispod 7,525 kuna za euro, te se tijekom dana povisio do vrijednosti 7,530 kuna za euro. Razlog tome bila je standardna potražnja za devizama od strane korporativnog i institucionalnog sektora. Na kraju dana se vrijednost jedinstvene europske valute vratila na razine otvaranja uslijed uzimanja profita institucionalnih investitora.

Tečaj EUR/USD zadržao se na samom kraju tjedna na višim razinama nakon što su objave s tržišta rada SAD-a pokazale snažniji rast zaposlenosti u SAD-u u svibnju od očekivanja što je dodatno potaknulo špekulacije da će FED srezati svoj program monetarnog popuštanja (QE3) čime se javlja rizik devalvacije američke valute. Trgovanje je zatvoreno na razinama oko 1,32 dolara za euro.

Srednji tečaj EUR/HRK na tečajnici HNB-a za danas iznosi 7,519746 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Blagi mjesečni pad štednih i oročenih depozita u travnju

7.6.2013 11:20:00

Depoziti poslovnih banaka u travnju su zabilježili pad u odnosu na ožujak. Prema posljednjim podacima HNB-a depoziti kod poslovnih banaka (oročeni i štedni kunski i devizni depoziti) na kraju su travnja iznosili 192,3 mlrd. kuna, što je za 2,2 mlrd. kuna manje nego na kraju ožujka. Tome je pridonio pad depozita i poduzeća i stanovništva, no najsnažniji pad na mjesečnoj razini ostvarila su društva za osiguranje i mirovinski fondovi (za 1,1 mlrd. kuna).

U odnosu na kraj prošle godine štedni i oročeni depoziti smanjili su se za 961 mil. kuna, unatoč deprecijaciji kune u odnosu na euro za 0,73% u promatranom razdoblju. Naime, više od 80% štednih i oročenih depozita čine devizni depoziti i depoziti uz valutnu klauzulu pa se tečajna kretanja odražavaju na njihov kunski izraz. Tako su tečajna kretanja ublažila pad valutnih depozita u odnosu na kraj 2012. godine, dok su kunski depoziti zabilježili rast.

Depoziti stanovništva, koji čine 84% ukupnih štednih i oročenih depozita na kraju su ožujka iznosili 161,3 mlrd. kuna, što je za gotovo 1,6 mlrd. kuna više nego na kraju 2012. godine. Rast depozita stanovništva neutraliziran je u potpunosti padom depozita nefinancijskih trgovačkih društava koji su se u travnju spustili na 22,8 mlrd. kuna.

Tijekom ove godine očekujemo vrlo blagi rasta depozita, prije svega zbog rasta depozita stanovništva, dok je potencijal za rast depozita poduzeća slab. Naime, u uvjetima neizvjesnosti očekujemo da će stanovništvo i dalje odgađati kupovinu luksuznijih dobara (odnosno onih dobara koja nisu neophodna) te da će viškove zarađenih sredstava držati u obliku depozita. S druge strane, domaći korporativni sektor iscrpljen je dugotrajnošću krize, a u kratkom roku otežavajući faktor je i primjena propisa o financijskom poslovanju.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Rast tečaja EUR/USD

7.6.2013 9:01:00

Na domaćem deviznom tržištu, u četvrtak vrijednost jedinstvene europske valute u odnosu na kunu se lagano korigirala. Trgovanje je započeto nešto ispod 7,520 kuna za euro, da bi uslijed nešto izraženije potražnje za devizama tečaj porastao čak iznad vrijednosti 7,530 kuna za euro. Dan je zatvoren na razinama 7,525 kuna za euro. Glavni prometi dolazili su od strane korporativnog sektora te institucionalnih investitora koji su uzimali profit na svojim kratkim pozicijama.

Nakon izjave glavnog čelnika ESB-a na redovitom mjesečnom sastanku da će se gospodarstvo eurozone oporaviti do kraja godine tečaj EUR/USD jučer je na inozemnim deviznim tržištima porastao na najvišu razinu u četiri tjedna. Tako se s početnih razina od oko 1,309 dolara za euro, tečaj EUR/USD do kraja dana popeo na 1,325 dolara za euro.

Srednji tečaj EUR/HRK na tečajnici HNB-a za danas iznosi 7,519666 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Kroz programe HBOR-a izvoz u 53 zemlje svijeta

6.6.2013 12:42:00

Kao najznačajnija izvozna tržišta za koje je odobreno novo osiguranje u 2012. godini ističu se Ruska Federacija, Bosna i Hercegovina, Ujedinjeno kraljevstvo, Norveška i Turkmenistan.

Kroz programe osiguranja izvoza koje Hrvatska banka za obnovu i razvitak provodi uz nadležnost Povjerenstvaza osiguranje izvoza, omogućen je izvoz hrvatskih roba i usluga u 53 zemlje svijeta, prema ukupno 758 kupaca, te je osigurano 9 kredita za pripremu izvoza i osigurano 15 bankarskih garancija vezanih uz izvozne poslove hrvatskih društava, pokazalo je godišnje izvješće o radu Povjerenstva za 2012. godinu predstavljeno na današnjoj sjednici Vlade.

Kao najznačajnija izvozna tržišta za koje je odobreno novo osiguranje u 2012. godini ističu ...

Izvor/autor poslovni.hr više...

Aprecijacijski pritisci na kunu se nastavljaju

6.6.2013 8:39:00

U srijedu je na međubankarskom tržištu prevladavala ponuda deviza, te je jedinica domaće valute aprecirala u odnosu na euro na razine oko 7,515 kuna za euro, da bi se do kraja dana vratila na razine oko 7,52 kuna za euro, gdje je i zatvoren dan. Očekujemo jačanje domaće valute prema razinama oko 7,50 kuna za euro.

Nakon lošijih od očekivanja podataka o kretanju zaposlenosti u SAD-u u svibnju, tečaj EUR/USD zabilježio je jučer na inozemnim deviznim tržištima rast na razine iznad 1,31 dolara za euro. Do kraja dana EUR/USD se blago iskorigirao te je trgovanje zatvorio na 1,309 dolara za euro.

Srednji tečaj EUR/HRK na tečajnici HNB-a za danas iznosi 7,529818 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Nastavak usporavanja realnog godišnjeg pada trgovine na malo

5.6.2013 12:30:00

Prvi rezultati trgovine na malo u travnju pokazuju nastavak usporavanja negativnih trendova. Prema podacima DZS-a trgovina na malo je u travnju zabilježila realan pad od 0,6% na godišnjoj razini, što je najniža godišnja realna stopa pada od kolovoza prošle godine. Rezultati su nešto lošiji od naših očekivanja (očekivala smo blagi rast od 0,8% godišnje), no bolji od konsenzusa analitičara prema anketi HINA-e (-1,3% godišnje). U nominalnom izrazu maloprodaja je ostvarila godišnji rast od 2,3 posto.

Očekivano usporavanje negativnih kretanja u trgovini na malo odraz je prije svega baznog učinka s obzirom da je od travnja prošle godine trgovina na malo počela bilježiti godišnje realne stope pada (trend koji još uvijek nije okončan). Ipak, u trgovini na malo nema oporavka. Posljedica je to iznimno teške situacije na tržištu rada, odnosno pada zaposlenosti, rasta nezaposlenosti i smanjivanja raspoloživog dohotka na što je osim snažnijih inflatornih pritisaka utjecala i veća porezna presija. Ipak, posljednjih mjeseci negativna kretanja blago usporavaju, čemu pridonosi i bazni učinak.

Na mjesečnoj razini prema desezoniranim podacima trgovina na malo je zabilježila realan pad od 0,4%, dok u nominalnom izrazu nije bilo promjena. Mjesečni pad treba pripisati i činjenici da je predblagdanski uskršnji tjedan bio u ožujku.

U mjesecima pred nama očekujemo daljnje usporavanje negativnih kretanja na godišnjoj razini na što će osim učinka baznog razdoblja te približavanje središnje turističke sezone. Ipak, oporavka potrošnje, odnosno trgovine na malo neće biti u ovoj godini budući da su kretanja na tržištu rada i dalje nepovoljna.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Nastavak jačanja domaće valute u odnosu na euro

5.6.2013 8:49:00

U utorak je nastavljena aprecijacija domaće valute naspram jedinstvene europske valute. Nakon otvaranja na razinama oko 7,536 kuna za euro, povećanom ponudom deviza prvenstveno sa strane bankarskog sektora tečaj EUR/HRK je dospio na razina oko 7,525 kuna za euro, gdje je i zatvoren dan.

Nakon snažnog rasta na samom početku tjedna, tečaj EUR/USD se i jučer zadržao na povišenim razinama te je na dnevnoj razini zabilježio rast s 1,307 na 1,309 dolara za euro. Slabljenju potražnje za dolarom pridonijeli su bolji od očekivanja rezultati trgovinske razmjene SAD-a.

Srednji tečaj EUR/HRK na tečajnici HNB-a za danas iznosi 7,549311 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Ubrzan godišnji rast monetarnog agregata M1

4.6.2013 10:10:00

Prema podacima HNB-a u travnju je nastavljeno ubrzavanje godišnje stope rasta monetarnog agregata M1. Novčana masa (M1) na kraju je travnja iznosila 52,9 mlrd. kuna, što je za 1,04 mlrd. kuna, odnosno za 2,0% više nego u ožujku. Godišnja stopa rasta iznosila je 11,7%, što predstavlja nastavak ubrzanja rasta treći uzastopni mjesec. Tome je najviše pridonio rast depozitnog novca od 4,2 mlrd. kuna godišnje (+13,8%).

Monetarni agregat M4 (ukupna likvidna sredstva), koji obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske depozite, devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca u travnju je smanjen za 1,1 mlrd. kuna u odnosu na ožujak na 262,1 mlrd. kuna. Na godišnjoj razini agregat M4 viši je za gotovo 9,5 mlrd. kuna (odnosno za 3,7%). Tome je uz rast M1 pridonio i razmjerno snažan rast deviznih depozita (od 6,5 mlrd. kuna ili 4,5%), čemu je doprinijelo i slabljenje kune u odnosu na euro od 0,9% godišnje. S druge strane, kunski su depoziti ublažili rast M4 na godišnjoj razini.

U ovoj godini ne očekujemo snažnije intenziviranje rasta iznosa monetarnih agregata. S obzirom na izražena nepovoljna kretanja na tržištu rada, koja će se nastaviti i u ovoj godini, snažniji rast depozita ne treba očekivati. Rast štednje stanovništva, koja čini najveći dio ukupnih depozita, bit će ograničen činjenicom da do rasta raspoloživih dohodaka neće doći. Zbog ionako slabe likvidnosti sektora trgovačkih društava te procesa razduživanja ne treba očekivati ni značajniji rast s te strane.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Jačanje domaće valute

4.6.2013 8:47:00

Domaće devizno tržište nastavilo je prošlotjedni trend jačanja kune u odnosu na euro i u ponedjeljak. Trgovanje je započelo nešto iznad razina 7,55 kuna za euro da bi se uslijed jačeg volumena trgovanja na strani ponude deviza generiranog od strane domaćeg bankarskog sektora, definitivno probila razina 7,550 kuna za euro. Također, interes za prodaju deviza imali su i institucionalni investitori pa je posljedično trgovanje okončano na dnevnom minimumu oko vrijednosti 7,535 kuna za euro.

Na svjetskim deviznim tržištima jučer su u prvoj polovini dana prevladavali pritisci na slabljenje dolara u odnosu na euro potaknuti pojačanom potražnjom za rizičnijom imovinom. Posljedično, tečaj EUR/USD je porastao s 1,299 na 1,304 dolara za euro. Nakon objave neočekivano loših rezultata američkog prerađivačkog sektora, tečaj je skliznuo prema 1,295 dolara za euro, no ubrzo se vratio i iznad 1,300 dolara za euro.

Srednji tečaj EUR/HRK na tečajnici HNB-a za danas iznosi 7,547477 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

U travnju godišnji pad industrijske proizvodnje 0,5 posto

3.6.2013 10:25:00

Posljednji podaci DZS o industrijskoj proizvodnji nisu potvrdili oporavak industrijske proizvodnje. Naime, nakon 4,1 postotnog rasta u ožujku u travnju je obujam industrijske zabilježio je pad od 0,5% u odnosu na travanj prošle godine. Tako su, uz iznimku kolovoza prošle godine i ovogodišnjeg siječnja, nastavljena negativna kretanja koja traju još od siječnja 2012. godine, a snažniji pad djelomično je ublažen i izrazito niskom prošlogodišnjom bazom (-9,4% godišnji pad u travnju prošle godine).

Kumulativno u razdoblju od siječnja do travnja zabilježen je ipak blagi rast od 0,7% u odnosu na isto razdoblje prošle godine pri čemu je pozitivan doprinos došao prvenstveno od Energije i intermedijarnih proizvoda dok je najsnažniji pad (od - 7%) zabilježen kod kapitalnih proizvoda odražavajući izostanak odnosno pad investicijske aktivnosti.

Na mjesečnoj razini, prema desezoniranim indeksima, industrijska proizvodnja je smanjena za 1,5% čemu je pridonio pad proizvodnje u svim kategorijama izuzev energije.

Promatrajući prema GIG-u godišnji pad je zabilježen u svim kategorijama izuzev kategorije intermedijarni proizvodi i energija gdje je zabilježen rast od 1,2% odnosno 13,2 posto. Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju smanjena je za 10,4% godišnje, proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju smanjena je za 6,2% dok je proizvodnja kapitalnih proizvoda niža je za 7,8 posto. Prema NKD-u prerađivačka industrija smanjena je za 5,3% godišnje, pri čemu je snažan pad zabilježen u kategorijama proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (-47,2%), proizvodnja motornih vozila (-30,1%) te proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (-41,2%). Kod rudarstva i vađenja zabilježen je pad po godišnjoj stopi od 4,8%, dok je kod opskrbe električnom energijom zabilježen godišnji rast (25,8%).

Izvor/autor RBA analitičari više...

Pojačana volatilnost tečaja EUR/HRK

3.6.2013 8:55:00

Nakon otvaranja na razinama oko 7,560 kuna za euro, povećana ponuda deviza sa strane bankarskog sektora odmah nakon otvaranja tržišta dovela je do aprecijacije domaće valute naspram eura na razine oko 7,547 kuna za euro. Nakon toga tečaj se blago iskorigirao na razine oko 7,550 kuna za euro, gdje se odvijala većina trgovanja tijekom petka. Na spomenutim razinama je i zatvoren dan.

I dok je u prvom dijelu dana tečaj EUR/USD premašio razinu od 1,30 dolara za euro, nepovoljne vijesti s tržišta rada eurozone utjecale su na pad tečaja EUR/USD (1,295 dolara za euro). Ipak, do kraja dana euro se u odnosu na dolar u petak na inozemnim deviznim tržištima vratio do razina s početka trgovinskog dana.

Srednji tečaj EUR/HRK na tečajnici HNB-a za danas iznosi 7,562179 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

U travnju je u Hrvatskoj otvoreno 9679 novih radnih mjesta

31.5.2013 11:48:00

U travnju je u Hrvatskoj otvoreno 9.679 novih radnih mjesta, što je drugi mjesec zaredom kako broj zaposlenih raste, zahvaljujući ponajviše sezonskom zapošljavanju u turističkom sektoru. Državni zavod za statistiku objavio je danas da je u travnju broj ukupno zaposlenih porastao za 0,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, na 1,349 milijuna.

To je drugi mjesec zaredom kako zaposlenost raste, s obzirom da je u ožujku otvoreno otprilike 3.300 novih radnih mjesta.Rast je veći od očekivanja, jer su u anketi Hine četiri makroekonomista procjenjivala u prosjeku da je broj zaposlenih povećan za 6.250 osoba.Pritom je u pravnim osobama broj zaposlenih porastao za 0,5 posto, na 1,12 milijuna, a u obrtu i slobodnim profesijama za 2,4 posto, na 203 tisuće.

U sektoru osiguranika poljoprivrednika broj zaposlenih smanjen je za 1,2 posto, na 26 tisuća.Kao najvažniji razlog rastu zaposlenosti, makroekonomisti u anketi navode sezonsko zapošljavanje, uglavnom u djelatnostima povezanim s turizmom.Na doprinos sezonskih utjecaja rastu zapošljavanja ukazuje podatak da je u travnju broj zaposlenih u sektoru pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane porastao za 10,3 posto.Osjetnije je, 1,7 posto, porastao i broj zaposlenih u sektoru poslovanja nekretninama.

S druge strane, najviše je pao, za 3,5 posto, broj zaposlenih u sektoru opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom.U ostalim sektorima nije zabilježen pad ili rast broja zaposlenih za više od 1 posto. Nedavno je Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio da je u travnju broj nezaposlenih pao za 3,5 posto, ili 12.960 osoba, na 355.598.Pritom je, prema podacima DZS-a, stopa nezaposlenosti skliznula s 21,6 na 20,9 posto.

Izvor/autor www.liderpress.hr više...

Rast tečaja EUR/USD

31.5.2013 8:42:00

U srijedu na domaćem deviznom tržištu nakon otvaranja na razinama oko 7,561 kuna za euro, jedinica domaće valute je deprecirala na razine oko 7,570 kuna za euro. Uzrok tome je bila izraženija potražnja sa strane bankarskog sektora. Ubrzo je uslijedilo vraćanje na razine oko 7,561 gdje je i zatvoren.

Američki dolar spustio se u odnosu na euro na najnižu razinu u posljednja tri tjedna kao rezultat najnovije procjene američkog BDP-a za prvo tromjesečje na niže kao i nepovoljnih objava s tržišta rada SAD-a. Tako je tržišni tečaj EUR/USD dosegnuo razine 1,306 dolara za euro tijekom jučerašnjeg dana na inozemnim deviznim tržištima.

Srednji tečaj EUR/HRK na tečajnici HNB-a za danas iznosi 7,556230 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Godišnji realan pad BDP-a 1,5 posto u prvom tromjesečju

29.5.2013 13:00:00

Prema prvim podacima DZS-a bruto domaći proizvod u prvom je tromjesečju ove godine bio realno manji za 1,5% u odnosu na isto tromjesečje 2012. godine, što je nešto povoljnije od naših očekivanja (-1,75%). Iako kretanja po komponentama potrošnje još nisu poznata (konačno izvješće bit će objavljeno 10. lipnja), ekonomski pokazatelji za prvo tromjesečje upućuju na zaključak da je negativan doprinos zasigurno došao od osobne potrošnje i neto izvoza. Naime, zbog nepovoljnih kretanja na tržištu rada, realnog pada plaća i raspoloživog dohotka kućanstava, trgovina na malo je u prvom tromjesečju realno pala preko 4% godišnje. Nadalje, izvoz roba u prvom je tromjesečju ostvario razmjerno snažan nominalan pad od 8,2% u odnosu na isto tromjesečje prošle godine (čemu su posebno pridonijeli znatno lošiji rezultati u ožujku u odnosu na isti mjesec prošle godine), dok se uvoz roba smanjio za znatno manjih 2,7% godišnje. Nepovoljne trendove u robnoj razmjeni zasigurno su ublažili dobri rezultati u sektoru usluga, no njihov je učinak u prvom tromjesečju preslab da bi spriječio negativan učinak neto izvoza roba i usluga na BDP-a.

Pad BDP-a u prvom tromjesečju vjerojatno je ublažila državna potrošnja uslijed ekspanzivne fiskalne politike koja je svojom investicijskom aktivnošću dijelom utjecala na zaustavljanje pada bruto investicija u fiksni kapital. Industrijska je proizvodnja u prvom tromjesečju porasla za 1,1% godišnje, no već podaci za travanj upućuju na povratak negativnim kretanjima uz pad od 0,5% godišnje. Iako podaci za prvo tromjesečje upućuju na pozitivan doprinos države (rast rashoda proračuna opće države) mišljenja smo da će biti primorana svoje rashode prilagoditi davno nastalim okolnostima.

U ovoj godini očekujemo nastavak pada gospodarstva na godišnjoj razini (-0,5%) pri čemu bi negativna kretanja trebala više biti izražena u prvoj polovini godine s najveći negativnim doprinosom osobne potrošnje koja je pod izuzetno nepovoljnim utjecajem kretanja na tržištu rada koju uz smanjenje zaposlenosti i rast nezaposlenosti prati pad realnih dohodaka. Očekujemo da bi dašak optimizma mogao doći u drugoj polovini godine. Tome bi, uz povoljne učinke turističke sezone, mogao doprinijeti nešto povoljniji doprinos investicija (dijelom zbog izuzetno niske baze) uslijed početka realizacije nekih od najavljenih a odgođenih projekata. Iako ulaskom u EU dobivamo pristup sredstvima iz kohezijskog i strukturnih fondova, pozitivni učinci vjerojatno neće biti vidljivi ove godine s obzirom na kratak vremenski okvir te iskustva drugih država. Snažniji učinak sredstava iz fondova EU može se očekivati tek u sljedećim godinama, a uvelike će ovisiti o pripremljenosti projekata. Nadalje u drugoj polovini godine pozitivan impuls mogao bi dati i oporavak u eurozoni, što bi pozitivno utjecalo na inozemnu potražnju za domaćim dobrima, kao i na tokove kapitala.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Volatilno na domaćem deviznom tržištu

29.5.2013 8:56:00

U utorak se napokon pojavilo malo volatilnosti na domaćem deviznom tržištu. Tečaj EUR/HRK je nakon otvaranja na razinama oko 7,560 kuna za euro, blago pao na razine oko 7,553 kuna za euro. Glavni generator prodaje deviza je bio bankarski i institucionalni sektor. Međutim, korporativna potražnja za devizama, kao i lagana potražnja sa strane institucionalnog sektora, doveli su opet do deprecijacije domaće valute, te je tečaj skočio na 7,562 kuna za euro, da bi na kraju dan bio zatvoren na 7,558 kuna za euro.

Tijekom jučerašnjeg dana zabilježena je nešto izraženija volatilnost tečaja EUR/USD na inozemnim deviznim tržištima. U prvom dijelu dana tečaj EUR/USD zabilježio je lagani rast da bi, potaknut povoljnim ekonomskim objavama iz gospodarstva SAD-a u nastavku dana dolar u odnosu na euro ojačao da razina 1,286 dolara za euro.

Srednji tečaj EUR/HRK na tečajnici HNB-a za danas iznosi 7,560224 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Realan godišnji pad trgovine na malo u prvom tromjesečju

28.5.2013 11:00:00

Konačno priopćenje DZS-a o trgovini na malo za ožujku potvrdilo je realni pad od 2,1% godišnje (prema kalendarski prilagođenim indeksima). U prvom tromjesečju promet od trgovine na malo bio je realno za 4,6% niži nego u istom tromjesečju prošle godine. Na mjesečnoj razini prema desezoniranim podacima trgovina na malo je peti mjesec za redom zabilježila realan rast (u travnju 0,2%).

Promatrajući prema trgovačkim strukturama, prema izvornim nominalnim indeksima, najveći nominalni pad na godišnjoj razini zabilježen je u kategoriji koja uključuje kompjutersku opremu, knjige i novine, igre i igračke, cvijeće i sadnice, satove i nakit i ostalu trgovinu na malo u specijaliziranim prodavaonicama (-11,9%). S druge strane, u kategoriji koja uključuje motorna vozila i motocikle te dijelove i pribor zabilježila je u ožujku rast od 7,2% godišnje, no s obzirom na visoke stope pada u prva dva mjeseca ove godine, u razdoblju od siječnja do ožujka zabilježen je kumulativni pad od 27,6% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Trgovina motornim gorivima i mazivima (koja u strukturi čini 18,7%) u istom je razdoblju pala za 2% godišnje. Promet od trgovine na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama, koje u strukturi čine 40% trgovine na malo, ostvaren je rast od 10,2% godišnje te kumulativno u prva tri mjeseca rast od 5,7% godišnje.

U mjesecima pred nama očekujemo daljnje usporavanje negativnih kretanja na godišnjoj razini na što će utjecati bazni učinak s obzirom da je u travnju prošle godine trgovina na malo počela bilježiti negativne godišnje stope promjene te približavanje središnje turističke sezone. Ipak, oporavka potrošnje, odnosno trgovine na malo neće biti u ovoj godini budući da su kretanja na tržištu rada i dalje nepovoljna.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Bez promjena na deviznim tržištima

28.5.2013 9:12:00

Tjedan je na domaćem deviznom tržištu započeo mirno. Izostanak volatilnosti bio je uvjetovan slabijim prometom deviza. Tečaj EUR/HRK se kretao na razinama oko 7,561 kuna za euro, gdje je i zatvorio dan.

Uz izostanak važnijih ekonomskih objava, tečaj EUR/USD se jučer na inozemnim deviznim tržištima kretao oko razine 1,294 dolara za euro.

Srednji tečaj EUR/HRK na tečajnici HNB-a za danas iznosi 7,568322 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Snažniji rast međunarodnih pričuva u travnju

27.5.2013 11:20:00

Prema posljednjim podacima HNB-a ukupna aktiva središnje banke nastavila je s rastom treći mjesec za redom na mjesečnoj razini pri čemu je u travnju zabilježen značajniji rast. Na kraju travnja ukupna je aktiva iznosila 91,73 mlrd. kuna, pri čemu je inozemna aktiva iznosila 91,66 mlrd. kuna, odnosno 12,1 mlrd. eura, što je za 6,1 mlrd. kuna ili 7,1% više nego na kraju ožujka. Na godišnjoj je razini zabilježen blagi pad međunarodnih pričuva od 2,2 mlrd. kuna (-2,3%) djelomično kao posljedica baznog učinka, odnosno velikog rasta pričuva u travnju 2012. (zbog izdanja državne obveznice).

Kao što smo i očekivali, snažniji porast međunarodnih pričuva na mjesečnoj razini posljedica je priljeva kapitala od zaduživanja Države na inozemnom tržištu kapitala (SAD) početkom travnja, odnosno kupoprodajne aktivnosti između središnje banke i središnje države nakon izdanja euroobveznice. Osim deviznih transakcija HNB-a, dio formiranja bruto pričuva ostvaren je priljevom deviznog depozita države kod središnje banke.

Iznos međunarodnih pričuva najčešće se promatra u odnosu na vrijednost uvoza roba i usluga te u odnosu na dospjele kratkoročne obveze po osnovi inozemnog duga. Prema našim procjenama međunarodne pričuve će i ove godine nastaviti odgovarati vrijednosti uvoza robe i usluga za razdoblje od sedam i pol mjeseci (minimalno optimalna razina je tri). S druge strane, prema HNB-ovim projekcijama otplate inozemnog duga one u potpunosti pokrivaju trenutne obveze prema inozemnim vjerovnicima koje dospijevaju do kraja 2013. godine (8,9 mlrd. eura glavnice i kamata u zadnja tri tromjesečja 2013. godine). Dakle, trenutni iznos međunarodnih pričuva dostatan je za uspješno provođenje stabilne monetarne politike u uvjetima produljene recesije, odnosno održavanje stabilnog tečaja EUR/HRK.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Blagi pad tečaja EUR/HRK

27.5.2013 8:28:00

Ni petak nam nije donio značajniju volatilnost na domaćem deviznom tržištu. Jedinica domaće valute je blago aprecirala u odnosu na euro na razine oko 7,567 kuna za euro, gdje je i zatvoren dan. Glavni generator ponude deviza je pretežito bio bankarski sektor.

Jačanje eura u odnosu na dolar nastavljeno je i u petak na inozemnim deviznim tržištima. Pozitivne ekonomske objave iz Njemačke (iznadočekivani rast IFO indikatora poslovnog povjerenja) probudio je optimizam i potaknuo rast tečaja EUR/USD na razine oko 1,297 dolara za euro. Ipak, u drugom dijelu dana, pozitivne objave iz SAD-a (iznadočekivani rast narudžbi trajnih dobara) vratile su tečaj EUR/USD na blago niže razine.

Srednji tečaj EUR/HRK na tečajnici HNB-a za danas iznosi 7,572911 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Nastavak realnog godišnjeg pada prosječne neto plaće

24.5.2013 11:30:00

Prema posljednjim podacima DZS-a prosječna isplaćena neto plaća u pravnim osobama u ožujku iznosila je 5.516 kuna što je nominalno za 69 kuna ili 1,3% više nego u veljači. Na godišnjoj razini neto plaća porasla je nominalno za 17 kuna, odnosno za 0,3%. Uz korekciju godišnje nominalne stopa rasta prosječne neto plaće stopom inflacije, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prosječna neto plaća u ožujku je ostvarila realan pad od 3,4% godišnje. Time je realni pad prosječne neto plaće na godišnjoj razini nastavljen 13. uzastopni mjesec.

Prosječna bruto plaća u ožujku je iznosila 7.986 kuna, što je za 123 kune ili 1,6% više nego u veljači (nominalno). Na godišnjoj razini, u odnosu na ožujak prošle godine bruto plaća je nominalno viša za 28 kuna, odnosno za 0,4%, dok je u realnom izrazu manja za 3,35% godišnje. I prosječna bruto plaća nastavlja bilježiti realni godišnji pad koji traje od ožujka prošle godine. Uz iznimku nekoliko mjeseci na kraju 2011. godine i početku 2012. godine prosječna bruto plaća od kraja 2009. bilježi negativne godišnje stope promjene u realnom izrazu.

Nastavak nepovoljnih trendova na tržištu rada uslijed kontrakcije gospodarstva negativno doprinosi realnom rastu plaća na godišnjoj razini. Ni u ovoj godini ne očekujemo zamjetnije poboljšanje trendova, iako bi usporavanje inflacije trebalo povoljno utjecati na realne stope promjene plaća.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Nastavak realnog godišnjeg pada prosječne neto plaće

24.5.2013 9:38:00

Izvor/autor RBA analitičari više...

Blagi rast tečaja EUR/HRK

24.5.2013 8:42:00

Četvrtak je prošao uz laganu deprecijaciju domaće valute u odnosu na euro. Povećana potražnja za devizama uglavnom od strane korporativnog sektora, dovela je do blagog pomaka tečaja za oko 30ak pipsa prema gore, te je dan zatvoren na razinama oko 7,576 kuna za euro.

Pozitive ekonomske objave iz eurozone (rast PMI indikatora prerađivačkog i uslužnog sektora) vratili su tečaj EUR/USD na više razine jučer na inozemnim deviznim tržištima. Trgovanje je otvoreno na razinama 1,285 dolara za euro da bi se tijekom dana trgovalo blago ispod 1,295 dolara za euro.

Srednji tečaj EUR/HRK na tečajnici HNB-a za danas iznosi 7,569784 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Registrirana stopa nezaposlenosti u travnju 20,9 posto

23.5.2013 15:00:00

Pad broja nezaposlenih u travnju od 12.960 osoba, odrazio se na stopu nezaposlenosti koja je drugi mjesec za redom zabilježila pad na mjesečnoj razini. Prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku stopa nezaposlenosti u travnju je iznosila 20,9%, u usporedbi s 21,6% u ožujku. Smanjenje stope nezaposlenosti u travnju rezultat je uglavnom uobičajenih sezonskih kretanja, odnosno povećane potražnje za sezonskim radnicima.

Prema podacima HZZ-a u razdoblju od veljače do travnja 28,3% prijavljenih slobodnih radnih mjesta odnosilo se na sezonske poslove. Međutim, da se kretanja na tržištu rada i dalje ne poboljšavaju pokazuju usporedbe na godišnjoj razini gdje je stopa nezaposlenosti i dalje na višoj razini nego prošle godine. U odnosu na travanj 2012. godine stopa nezaposlenosti viša je za 1,8 postotnih bodova. Uz to, prema statistici slobodnih radnih mjesta, tijekom prva četiri mjeseca prošle godine bilo je prijavljeno gotovo 3 tisuće slobodnih radnih mjesta na sezonskim poslovima više nego tijekom prva četiri mjeseca ove godine.

Očekujemo da će se do početka središnje turističke sezone pojačana potražnja za sezonskim radnicima nastaviti, što će pozitivno utjecati na kretanje broja nezaposlenih i stope nezaposlenosti. Međutim kretanja na godišnjoj razini bit će važniji indikator stanja na tržištu rada. S obzirom da ni u ovoj godini ne očekujemo oporavak gospodarstva, a i činjenicu da tržište rada na kretanja u realnom sektoru reagira s određenim vremenskim odmakom, oporavak tržišta rada ne očekujemo u ovoj godini.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Blago slabljenje kune u odnosu na euro

23.5.2013 8:54:00

U srijedu je došlo do blage deprecijacije domaće valute naspram eura te je dan zatvoren na razinama oko 7,575 kuna za euro. Glavni generator potražnje za devizama bio je korporativni sektor.

U očekivanju izvješća s posljednjeg sastanka FOMC-a i govora glavnog čelnika FED-a tečaj EUR/USD nastavio je tijekom prve polovine jučerašnjeg dana na inozemnim deviznim tržištima s uzlaznim trendom popevši se gotovo do 1,300 dolara za euro. Zaključci sa sastanka pokazali su da je dio čelnika bio za smanjivanja monetarnog popuštanja (QE3), odnosno smanjivanje iznosa obveznica koje Fed kupuje u sklopu programa već u lipnju pa se do kraja dana tečaj EUR/USD spustio na 1,286 dolara za euro.

Srednji tečaj EUR/HRK na tečajnici HNB-a za danas iznosi 7,566663 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Sužavanje brent-wti spreada

22.5.2013 12:20:00

Nakon pojačane potražnje za sirovom naftom tijekom zimskih mjeseci, u travnju je prosječna cijena sirove nafte zbog sezonskog smanjenja potražnje pala u odnosu na ožujak. Prosječna cijena nafte tipa Brent smanjila se za 6,4 dolara po barelu u odnosu na ožujak, dok je prosječna cijena nafte tipa WTI bila manja za 1,4 dolara po barelu. Posljednjih nekolika dana cijene nafte na svjetskim tržištima bilježe blagi rast zbog obnovljenih zabrinutosti oko razvoja političke situacije u Siriji. Cijena nafte tipa Brent dosegla je 105 dolara po barelu, a tipa WTI 97 dolara po barelu, pri čemu se raspon između ove dvije cijene suzio na najmanju razinu u posljednje dvije godine.

Prema zadnjim prognozama Međunarodne agencije za energiju (IEA), u ovoj godini se očekuje rast svjetske potražnje za sirovom naftom za 795 kb/d na 90.6 mb/d. Ukupna svjetska ponuda sirove nafte porasla je u ožujku za 250 kb/d (na 85,2 mb/d) čemu je pridonio rast potražnje i zemalja OPEC-a kao i onih koje se ne nalaze u toj organizaciji.

Uz pretpostavku izostanka ozbiljnijih geopolitičkih previranja u ovoj godini očekujemo vrlo blagi rast prosječne cijene nafte u odnosu na 2012. godinu i sužavanje Brent-WTI spreada. Umjeren rast globalne potražnje za naftom pokrit će veća ponuda nafte iz Sjeverne Amerike. U isto vrijeme kreirane zalihe nafte u posljednjih nekoliko mjeseci čine se dovoljnima pa bi tržište potražnje trebalo biti adekvatno opskrbljeno do kraja godine. Iz tog razloga očekujemo prilično visoku korelaciju kretanja cijena sirove nafte s drugim vrstama rizične imovine, poput dionica. Nadalje očekujemo da će rastuća tržišta i tržišta u nastajanju (posebice Kina) biti najveći element nesigurnosti. Znatno manji rast potražnje za naftom u tim zemljama mogao bi utjecati na pad cijena. S druge strane, geopolitička kretanja najveći su rizik za rast cijena. Snažniji pritisak na rast cijena očekujemo u 2014. godine.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Rast tečaja EUR/USD

22.5.2013 9:06:00

Tečaj EUR/HRK je u utorak bio stabilan na razinama oko 7,570 kuna za euro. Slabiji promet deviza kao i uravnotežena ponuda i potražnja, pridonijeli su stabilnosti na domaćem deviznom tržištu.

Tečaj EUR/USD nastavio je s rastom drugi dan za redom na inozemnim deviznim tržištima. Kao posljedica nedovoljno brzog oporavka SAD-a javljaju se špekulacije da glavni čelnik FED-a namjerava uputiti zahtjev Kongresu za smanjivanjem odnosno zaustavljanjem monetarnog popuštanja (QE3). Tako je tečaj EUR/USD dosegnuo razine i iznad 1.29 dolara za euro. Rast je nastavljen i tijekom današnjeg jutra.

Srednji tečaj EUR/HRK na tečajnici HNB-a za danas iznosi 7,561975 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

U ožujku nastavak pada zaposlenosti u pravnim osobama na godišnjoj razini

21.5.2013 12:00:00

Prema podacima DZS-a ukupan broj zaposlenih osoba u ožujku iznosio je 1.340.173, što je za 1,7% manje nego u ožujku prošle godine. Broj zaposlenih u pravnim osobama iznosio je 1.115.422 osobe, što je godišnje smanjenje za 1,2 posto. Na mjesečnoj razini, u odnosu na veljaču, ukupan broj zaposlenih zabilježio je blagi rast od 0,25% dok je broj zaposlenih u pravnim osobama porastao za 0,19 posto.

Promatrajući kretanja broja zaposlenih u prvom tromjesečju, blagi rast zaposlenih u pravnim osobama bilježe pojedine djelatnosti iz javnog sektora (obrazovanje, opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša), dok u privatnom sektoru broj zaposlenih i dalje pada. Međutim, u nekim djelatnostima iz javnog sektora bilježi se pad zaposlenosti u odnosu na isto tromjesečje u 2012. godini (opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, javna uprava i obrana, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi).

Snažan pad zaposlenih zabilježen je u sektoru građevinarstvo gdje je broj zaposlenih u ožujku iznosio 73.978 osobe. U odnosu na ožujak prošle godine broj zaposlenih u promatranom sektoru niži je za 7,4%, dok je u odnosu na ožujak 2008. godine zaposlenost u ovom sektoru smanjena za 26.222 osobe, odnosno za 26,2 posto. Prerađivačka industrija, koja kao pojedinačni sektor zapošljava najviše ljudi, u ožujku je imala 199.143 zaposlenih, što je za 5,2% manje nego u ožujku prošle godine, dok je u trgovini na veliko i malo zaposlenost smanjena za 3,1% godišnje. U prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine uz građevinarstvo i prerađivačku industriju (-7,6% i -4,9%) značajan pad zaposlenosti zabilježen je i u djelatnosti rudarstvo i vađenje (-4,9%).

Izvor/autor RBA analitičari više...

EUR/HRK stabilno

21.5.2013 8:44:00

Na deviznom domaćem tržištu u ponedjeljak bilježimo manjak volatilnosti i mali promet deviza. Tečaj EUR/HRK je bio stabilan na razinama oko 7,570 kuna za euro gdje je i zatvorio dan.

Tečaj EUR/USD na inozemnim deviznim tržištima jučer je bilježio uzlazni trend. Trgovanje je otvoreno na razinama oko 1,284 dolara za euro da bi se tijekom dana popeo na razine 1,288 dolara za euro. Rast tečaja EUR/USD nastavljen je i tijekom današnjeg jutra.

Srednji tečaj EUR/HRK na tečajnici HNB-a za danas iznosi 7,563776 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Nastavak pada izdanih odobrenja za građenje

20.5.2013 14:30:00

Prema posljednjim podacima DZS-a u ožujku je izdano 554 odobrenja za građenje. 437 odobrenja izdano je za gradnju novih zgrada, od čega je 265 stambenih zgrada, što je za 33,6% manje nego u ožujku prošle godine. S izuzetkom tek ponekog mjeseca, broj izdanih odobrenja za građenje stambenih zgrada još od kraja 2009. godine bilježi negativne godišnje stope promjene. Ovakva kretanja potvrđuju nepovoljnu situaciju na tržištu nekretnina za koje ne očekujemo oporavak ni ove godine pa treba očekivati nastavak korekcije cijena. U skladu sa sezonskim kretanjima, u odnosu na veljaču, ukupan broj izdanih odobrenja viši je 60 novih odobrenja (odnosno za 12%).

U prvom ovogodišnjem tromjesečju izdano je ukupno 1.531 dozvola za građenje, što je za 21,8% manje nego u istom razdoblju prošle godine. Uzmemo li u obzir uzastopni višemjesečni pad spomenutog pokazatelja čije izdavanje prethodi svakoj gradnji jasno je da možemo očekivati nastavak negativnih trendova u građevinskom sektoru. Podršku negativnim kretanjima dat će i viša nezaposlenost nego prošle godine koja pridonosi rastu potrošačkog pesimizma i nesigurnosti kod potencijalnih kupaca nekretnina, što potvrđuje i stagnacija stambenih kredita, te izostanak većih investicija.

I tijekom ožujka nastavak negativnih trendova u građevinarstvu utjecao je na smanjenje zaposlenosti u ovom sektoru. Prema podacima DZS-a broj zaposlenih u ožujku u građevinarstvu je iznosio 73.978, što je za 7,4% manje nego u ožujku prošle godine. U odnosu na prvo tromjesečje 2012. godine broj zaposlenih niži je za 8,6 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Pad tečaja EUR/USD

20.5.2013 8:37:00

Petak je prošao mirno na domaćem deviznom tržištu. Tečaj EUR/HRK se kretao na razinama oko 7,570 kuna za euro, gdje je i zatvoren dan. Promet je bio slabijeg volumena što je pridonijelo izostanku volatilnosti.

Zadnji radni dan na inozemnim deviznim tržištima obilježilo je daljnje slabljenje eura u odnosu na dolar. Tečaj EUR/USD spustio se do razina 1,281 dolara za euro. Trgovanje je zatvoreno na razinama 1,284 dolara za euro.

Srednji tečaj EUR/HRK na tečajnici HNB-a za danas iznosi 7,563105 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Udio duga opće države u BDP-u 53,7 posto

17.5.2013 10:40:00

Prema posljednjim podacima Ministarstva financija dug opće države, koji se sastoji od duga središnje države, lokalne države i izvanproračunskih fondova, na kraju prošle godine iznosio je 177,3 mlrd. kuna. U odnosu na kraj 2011. godine dug opće države porastao je za 21,3 mlrd. kuna, odnosno za 13,7 posto. Najveći dio (94%) duga opće države čini dug središnje države koji je u prošloj godini porastao za 19,7 mlrd. kuna na 165,7 mlrd. kuna. Pri tome su rastu podjednako pridonijele i domaća i inozemna komponenta. Unutarnji dug je na kraju 2012. godine dosegnuo 105,4 mlrd. kuna, a njegovom rastu od 9,7 mlrd. kuna pridonijelo je izdanje 2. tranše četverogodišnjih kunskih i desetogodišnjih obveznica uz valutnu klauzulu u iznosu od 2 mlrd. kuna i 400 mil. eura u srpnju. Inozemna komponenta iznosila je 60,4 mlrd. kuna, a rastu od gotovo 10 mlrd, kuna pridonijelo je izdanje euroobveznice u travnju. Udio duga opće države u BDP-u dosegnuo je 53,7 mlrd. kuna.

Jamstva RH su se u prošloj godini smanjila za 7,8 mlrd. kuna (-16,7%) na 38,7 mlrd. kuna. Najveći dio smanjenja jamstava odnosi se na aktiviranje jamstava brodogradilištima, koja su u procesu restrukturiranja postale dugom središnje države. Ukupni javni dug koji uz dug opće države uključuje i jamstva te dug HBOR-a na kraju je prošle godine iznosio 232,3 mlrd. kuna. S obzirom da je rast duga opće države djelomično neutraliziran smanjenjem jamstava, ukupni javni dug (dug opće države s jamstvima i HBOR-om) zabilježio je pad od 16,5 mlrd kuna godišnje.
S obzirom na visoke potrebe za financiranjem, ovoj godini očekujemo nastavak rasta duga opće države (oko 10%). S obzirom na nepovoljno vanjsko okruženje i unutarnje strukturne slabosti koje ograničavaju rast BDP-a, u narednim godinama nam preostaje da ostvarivanjem primarnih suficita stabiliziramo, a potom i smanjimo javni dug. Pritom treba uzeti u obzir da srednjoročno uštede odnosno rezanje rashoda neće donijeti koristi ako se istodobno ne provedu dubinske i korijenite reforme javnih sustava (obrazovni, mirovinski, zdravstveni, socijalni) i javnih poduzeća radi postizanja više učinkovitosti odnosno stavljanja u službu samog tržišta.

Uz poboljšanje investicijske klime uklanjanjem administrativnih barijera te općenito poboljšanjem poslovnog okruženja uz smanjenje porezne presije stvorile bi se pretpostavke za više stope gospodarskog rasta pa bi se nakon stabilizacije omjer javnog duga u BDP-u mogao početi smanjivati. U sadašnjim projekcijama unatoč usporavanju dinamike rasta javnog duga to se neće dogoditi ni do 2016. godine. Tad bi prvi put nakon 2008. ostvarili primarni suficit (iznad 1%) te uz nominalnu stopu rasta od preko 4% i prosječni trošak financiranja od 5,5% stabilizirali udio javnog duga s jamstvima u BDP-u, nakon čega očekujemo njegovu laganu tendenciju pada.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Rast tržišnog tečaja EUR/HRK

17.5.2013 9:00:00

Nakon nekoliko dana jačanja domaće valute u četvrtak je došlo do korekcije tečaja EUR/HRK. Povećana potražnja za devizama koja je bila najizraženija kod bankarskog sektora, dovela je do rasta tečaja EUR/HRK na razine oko 7,57 kuna za euro, gdje je i zatvoren dan.

Na inozemnim deviznim tržištima trgovanje EUR/USD je otvoreno na razinama 1,288 dolara za euro te na dnevnoj razini nije bilo značajnijih promjena. Tijekom dana dolar je blago ojačao do razina 1,291 dolara za euro, ali je trgovanje je zatvoreno na razinama s početka dana (1,288 dolara za euro).

Srednji tečaj EUR/HRK na tečajnici HNB-a za danas iznosi 7,557542 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...

Ove godine zadužujemo se za još 12 milijardi kuna

16.5.2013 14:45:00

Pomoćnik ministra financija i glavni državni rizničar Miljenko Fičor najavio je danas novo zaduživanje države izdavanjem obveznica od sedam milijardi kuna početkom srpnja na domaćem tržištu te još jedno izdanje u zadnjem kvartalu ove godine od pet milijardi kuna.

Fičor je, govoreći na 16. znanstveno-stručnoj konferenciji Hrvatsko novčano tržište u Opatiji, kazao da je manjak državnog proračuna od 1. siječnja do 30. travnja ove godine bio 6,6 milijardi kuna, što je, kako je kazao, 64,32 posto od planiranog manjka za 2013. od ukupno 10,2 milijarde kuna.U odnosu na isto razdoblje lani, manjak je povećan za 2,6 milijarda kuna.

U prva četiri mjeseca ove godine ostvareni su ukupni prihodi državnog proračuna od 34,3 milijarde kuna, što je 30,26 posto od planiranog za 2013. i 1,2 milijarde kuna manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ukupni ostvareni rashodi su 40,9 milijarda kuna, što je 33,08 posto od planiranog za ovu godinu, te 1,4 milijarde kuna više nego u istom razdoblju lani.

Fičor je podsjetio da je novim planom projicirani realni rast BDP-a u 2013. smanjen s 1,8 posto na 0,7 posto, kazavši da se procjenjuje da će manjak državnog proračuna u 2013. biti 10,2 milijarde kuna, odnosno 3 posto BDP-a. Manjak proračuna opće države za 2013. procjenjuje se na 11,5 milijarda kuna ili 3,4 posto BDP-a.U 2014. predviđa se ubrzanje rasta BDP-a na 2,4 posto te na 3,5 posto u sljedeće dvije godine. Predviđa se i usporavanje inflacije na 3,2 posto u 2013., na 2,3 posto u 2014. te na 2 posto u iduće dvije godine.

Fičor je također rekao da se očekuje da će javni dug na kraju 2013. biti 190,6 milijardi kuna ili 56,2 posto BDP-a, stabilizirati se na 57,5 posto BDP-a u 2014. te do 2016. pasti na 57 posto BDP-a.Govoreći o prvih rezultatima predstečajnih nagodbi naveo je da su završeni upravni postupci za 20-ak velikih poslovnih subjekata u kojim je zaposleno 2000 radnika, gdje su prijavljene tražbine veće od četiri milijarde kuna.Ministarstvo financija dalo je pozitivno mišljenje na poslovni plan za oko 30 poslovnih subjekata u kojima je 4200 zaposlenih, a prijavljene su tražbine veće od 2,3 milijarde kuna.

Fičor je istaknuo da je Vlada uspjela u jednoj godini uskladiti tekuće prihode s rashodima, što, kazao je, ranije nije bio slučaj. Naveo je da je upitno što se kod rashoda može smanjiti, napominjući da su, primjerice dugovi brodogradnje od više od devet milijardi kuna pretvoreni u javni dug, a da su rashodi za zaposlene smanjeni. Dodao je da su isplaćene i sve subvencija za poljoprivredu.Fičor je još naglasio da u državnoj riznici sada nema ni jednog neizvršenog naloga, ni jedne neplaćene fakture.

Izvor/autor www.liderpress.hr više...

Pad tečaja EUR/USD na svjetskim tržištima

16.5.2013 9:06:00

Srijeda nam nije donijela veće oscilacije na domaćem deviznom tržištu. Tečaj se kretao na razinama oko 7,562 kuna za euro, gdje je i zatvorio dan. Izostanak značajnijeg prometa deviza, kao i uravnotežena ponuda i potražnja razlozi su stabilnosti tržišta.

Jučer je na svjetskim deviznim tržištima nastavljen pad tečaja EUR/USD. Trgovanje je otvoreno na 1,292 dolara za euro da bi se pod utjecajem pritisaka na prodaju eura zbog lošijih od očekivanja rezultata BDP-a u eurozni tečaj do kraja dana spustio na 1,285 dolara za euro, što je njegova najniža razina u posljednjih šest tjedana. Trgovanje je zatvoreno na 1,288 dolara za euro.

Srednji tečaj EUR/HRK na tečajnici HNB-a za danas iznosi 7,553622 kuna za euro.

Izvor/autor RBA analitičari više...