http://www.limun.hr Makroekonomija RSS hr-HR 25.5.2013 8:53:11 25
Promatrajući kretanja broja zaposlenih u prvom tromjesečju, blagi rast zaposlenih u pravnim osobama bilježe pojedine djelatnosti iz javnog sektora (obrazovanje, opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša), dok u privatnom sektoru broj zaposlenih i dalje pada. Međutim, u nekim djelatnostima iz javnog sektora bilježi se pad zaposlenosti u odnosu na isto tromjesečje u 2012. godini (opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, javna uprava i obrana, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi).

Snažan pad zaposlenih zabilježen je u sektoru građevinarstvo gdje je broj zaposlenih u ožujku iznosio 73.978 osobe. U odnosu na ožujak prošle godine broj zaposlenih u promatranom sektoru niži je za 7,4%, dok je u odnosu na ožujak 2008. godine zaposlenost u ovom sektoru smanjena za 26.222 osobe, odnosno za 26,2 posto. Prerađivačka industrija, koja kao pojedinačni sektor zapošljava najviše ljudi, u ožujku je imala 199.143 zaposlenih, što je za 5,2% manje nego u ožujku prošle godine, dok je u trgovini na veliko i malo zaposlenost smanjena za 3,1% godišnje. U prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine uz građevinarstvo i prerađivačku industriju (-7,6% i -4,9%) značajan pad zaposlenosti zabilježen je i u djelatnosti rudarstvo i vađenje (-4,9%).

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Promatrajući kretanja broja zaposlenih u prvom tromjesečju, blagi rast zaposlenih u pravnim osobama bilježe pojedine djelatnosti iz javnog sektora (obrazovanje, opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša), dok u privatnom sektoru broj zaposlenih i dalje pada. Međutim, u nekim djelatnostima iz javnog sektora bilježi se pad zaposlenosti u odnosu na isto tromjesečje u 2012. godini (opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, javna uprava i obrana, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi).

Snažan pad zaposlenih zabilježen je u sektoru građevinarstvo gdje je broj zaposlenih u ožujku iznosio 73.978 osobe. U odnosu na ožujak prošle godine broj zaposlenih u promatranom sektoru niži je za 7,4%, dok je u odnosu na ožujak 2008. godine zaposlenost u ovom sektoru smanjena za 26.222 osobe, odnosno za 26,2 posto. Prerađivačka industrija, koja kao pojedinačni sektor zapošljava najviše ljudi, u ožujku je imala 199.143 zaposlenih, što je za 5,2% manje nego u ožujku prošle godine, dok je u trgovini na veliko i malo zaposlenost smanjena za 3,1% godišnje. U prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine uz građevinarstvo i prerađivačku industriju (-7,6% i -4,9%) značajan pad zaposlenosti zabilježen je i u djelatnosti rudarstvo i vađenje (-4,9%).

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=930175 21.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=930175#21.5.2013
U prvom ovogodišnjem tromjesečju izdano je ukupno 1.531 dozvola za građenje, što je za 21,8% manje nego u istom razdoblju prošle godine. Uzmemo li u obzir uzastopni višemjesečni pad spomenutog pokazatelja čije izdavanje prethodi svakoj gradnji jasno je da možemo očekivati nastavak negativnih trendova u građevinskom sektoru. Podršku negativnim kretanjima dat će i viša nezaposlenost nego prošle godine koja pridonosi rastu potrošačkog pesimizma i nesigurnosti kod potencijalnih kupaca nekretnina, što potvrđuje i stagnacija stambenih kredita, te izostanak većih investicija.

I tijekom ožujka nastavak negativnih trendova u građevinarstvu utjecao je na smanjenje zaposlenosti u ovom sektoru. Prema podacima DZS-a broj zaposlenih u ožujku u građevinarstvu je iznosio 73.978, što je za 7,4% manje nego u ožujku prošle godine. U odnosu na prvo tromjesečje 2012. godine broj zaposlenih niži je za 8,6 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
U prvom ovogodišnjem tromjesečju izdano je ukupno 1.531 dozvola za građenje, što je za 21,8% manje nego u istom razdoblju prošle godine. Uzmemo li u obzir uzastopni višemjesečni pad spomenutog pokazatelja čije izdavanje prethodi svakoj gradnji jasno je da možemo očekivati nastavak negativnih trendova u građevinskom sektoru. Podršku negativnim kretanjima dat će i viša nezaposlenost nego prošle godine koja pridonosi rastu potrošačkog pesimizma i nesigurnosti kod potencijalnih kupaca nekretnina, što potvrđuje i stagnacija stambenih kredita, te izostanak većih investicija.

I tijekom ožujka nastavak negativnih trendova u građevinarstvu utjecao je na smanjenje zaposlenosti u ovom sektoru. Prema podacima DZS-a broj zaposlenih u ožujku u građevinarstvu je iznosio 73.978, što je za 7,4% manje nego u ožujku prošle godine. U odnosu na prvo tromjesečje 2012. godine broj zaposlenih niži je za 8,6 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=929922 20.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=929922#20.5.2013
Jamstva RH su se u prošloj godini smanjila za 7,8 mlrd. kuna (-16,7%) na 38,7 mlrd. kuna. Najveći dio smanjenja jamstava odnosi se na aktiviranje jamstava brodogradilištima, koja su u procesu restrukturiranja postale dugom središnje države. Ukupni javni dug koji uz dug opće države uključuje i jamstva te dug HBOR-a na kraju je prošle godine iznosio 232,3 mlrd. kuna. S obzirom da je rast duga opće države djelomično neutraliziran smanjenjem jamstava, ukupni javni dug (dug opće države s jamstvima i HBOR-om) zabilježio je pad od 16,5 mlrd kuna godišnje.
S obzirom na visoke potrebe za financiranjem, ovoj godini očekujemo nastavak rasta duga opće države (oko 10%). S obzirom na nepovoljno vanjsko okruženje i unutarnje strukturne slabosti koje ograničavaju rast BDP-a, u narednim godinama nam preostaje da ostvarivanjem primarnih suficita stabiliziramo, a potom i smanjimo javni dug. Pritom treba uzeti u obzir da srednjoročno uštede odnosno rezanje rashoda neće donijeti koristi ako se istodobno ne provedu dubinske i korijenite reforme javnih sustava (obrazovni, mirovinski, zdravstveni, socijalni) i javnih poduzeća radi postizanja više učinkovitosti odnosno stavljanja u službu samog tržišta.

Uz poboljšanje investicijske klime uklanjanjem administrativnih barijera te općenito poboljšanjem poslovnog okruženja uz smanjenje porezne presije stvorile bi se pretpostavke za više stope gospodarskog rasta pa bi se nakon stabilizacije omjer javnog duga u BDP-u mogao početi smanjivati. U sadašnjim projekcijama unatoč usporavanju dinamike rasta javnog duga to se neće dogoditi ni do 2016. godine. Tad bi prvi put nakon 2008. ostvarili primarni suficit (iznad 1%) te uz nominalnu stopu rasta od preko 4% i prosječni trošak financiranja od 5,5% stabilizirali udio javnog duga s jamstvima u BDP-u, nakon čega očekujemo njegovu laganu tendenciju pada.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Jamstva RH su se u prošloj godini smanjila za 7,8 mlrd. kuna (-16,7%) na 38,7 mlrd. kuna. Najveći dio smanjenja jamstava odnosi se na aktiviranje jamstava brodogradilištima, koja su u procesu restrukturiranja postale dugom središnje države. Ukupni javni dug koji uz dug opće države uključuje i jamstva te dug HBOR-a na kraju je prošle godine iznosio 232,3 mlrd. kuna. S obzirom da je rast duga opće države djelomično neutraliziran smanjenjem jamstava, ukupni javni dug (dug opće države s jamstvima i HBOR-om) zabilježio je pad od 16,5 mlrd kuna godišnje.
S obzirom na visoke potrebe za financiranjem, ovoj godini očekujemo nastavak rasta duga opće države (oko 10%). S obzirom na nepovoljno vanjsko okruženje i unutarnje strukturne slabosti koje ograničavaju rast BDP-a, u narednim godinama nam preostaje da ostvarivanjem primarnih suficita stabiliziramo, a potom i smanjimo javni dug. Pritom treba uzeti u obzir da srednjoročno uštede odnosno rezanje rashoda neće donijeti koristi ako se istodobno ne provedu dubinske i korijenite reforme javnih sustava (obrazovni, mirovinski, zdravstveni, socijalni) i javnih poduzeća radi postizanja više učinkovitosti odnosno stavljanja u službu samog tržišta.

Uz poboljšanje investicijske klime uklanjanjem administrativnih barijera te općenito poboljšanjem poslovnog okruženja uz smanjenje porezne presije stvorile bi se pretpostavke za više stope gospodarskog rasta pa bi se nakon stabilizacije omjer javnog duga u BDP-u mogao početi smanjivati. U sadašnjim projekcijama unatoč usporavanju dinamike rasta javnog duga to se neće dogoditi ni do 2016. godine. Tad bi prvi put nakon 2008. ostvarili primarni suficit (iznad 1%) te uz nominalnu stopu rasta od preko 4% i prosječni trošak financiranja od 5,5% stabilizirali udio javnog duga s jamstvima u BDP-u, nakon čega očekujemo njegovu laganu tendenciju pada.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=929161 17.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=929161#17.5.2013
U djelatnosti stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva cijene su porasle za 11,1%, čemu je najviše pridonio rast cijena goriva i energije od 19,8% godišnje, posebno električne energije (+19,8%) i plina (+20,8%), čiji će se učinak na godišnji rast cijena osjetiti još u svibnju. S druge strane, cijene tekućih goriva u odnosu na travanj 2012. godine niže su za 7%, dok su cijene prometa u istom razdoblju zabilježile smanjenje od 3,1 posto.

Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene ostvarile rast od 0,4 posto. Inflatorni su pritisci bili izraženi primarno zbog viših cijena voća od 4,6% čije je kretanje sezonskog karaktera te odjeće (+5,0%) vjerojatno zbog novih kolekcija odjeće i obuće. U suprotno smjeru kretale su se cijene tekućih goriva koje su zabilježile pad od 0,7% kao rezultat pada cijena sirove nafte na svjetskim tržištima u ožujku. Posljedično i cijene prometa u travnju u odnosu na ožujak bile su niže 1,4 posto.

U ovoj godini očekujemo sličnu ili blago nižu stopu rasta potrošačkih cijena u usporedbi s prosjekom 2012. godine. U prvom dijelu godine uz bazni učinak, inflatorne pritiske stvarat će ukidanje nulte stope PDV-a, povećanje trošarina na duhanske proizvode i više cijene grijanja. Ublažavanju inflatornih pritisaka i dalje pridonosi slaba i iscrpljena domaća potražnja.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
U djelatnosti stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva cijene su porasle za 11,1%, čemu je najviše pridonio rast cijena goriva i energije od 19,8% godišnje, posebno električne energije (+19,8%) i plina (+20,8%), čiji će se učinak na godišnji rast cijena osjetiti još u svibnju. S druge strane, cijene tekućih goriva u odnosu na travanj 2012. godine niže su za 7%, dok su cijene prometa u istom razdoblju zabilježile smanjenje od 3,1 posto.

Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene ostvarile rast od 0,4 posto. Inflatorni su pritisci bili izraženi primarno zbog viših cijena voća od 4,6% čije je kretanje sezonskog karaktera te odjeće (+5,0%) vjerojatno zbog novih kolekcija odjeće i obuće. U suprotno smjeru kretale su se cijene tekućih goriva koje su zabilježile pad od 0,7% kao rezultat pada cijena sirove nafte na svjetskim tržištima u ožujku. Posljedično i cijene prometa u travnju u odnosu na ožujak bile su niže 1,4 posto.

U ovoj godini očekujemo sličnu ili blago nižu stopu rasta potrošačkih cijena u usporedbi s prosjekom 2012. godine. U prvom dijelu godine uz bazni učinak, inflatorne pritiske stvarat će ukidanje nulte stope PDV-a, povećanje trošarina na duhanske proizvode i više cijene grijanja. Ublažavanju inflatornih pritisaka i dalje pridonosi slaba i iscrpljena domaća potražnja.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=928801 16.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=928801#16.5.2013
U strukturi noćenja prema zemlji iz koje strani turisti dolaze najviše je bilo turista iz Njemačke (25,0%), Austrije (17,2%), Italije (8,7%), Slovenije (6,9%) te Bosne i Hercegovine (4,5%), no značajan udio ostvarili su turisti iz Velike Britanije (3,3%) i SAD-a (2,7%). U strukturi noćenja, u prvom tromjesečju, prevladavali su strani turisti s udjelom od 60,2 posto.

Dobri fizički pokazatelji u turizmu iz prvog tromjesečja trebali bi ublažiti negativna kretanja u gospodarstvu, izravno kroz izvoz usluga te neizravno kroz potrošnju. U ovoj godini očekujemo nastavak blago pozitivnih stopa rasta noćenja turista. Nominalni prihodi od turizma također bi trebali rasti (oko 3%), no rast će ograničavati nepovoljna gospodarska kretanja na našim emitivnim tržištima. Uz to, očekujemo da bi se pad životnog standarda mogao odraziti na broj turističkih dolazaka domaćih turista odnosno kraće trajanje turističkih boravaka i smanjenje (realne) potrošnje.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
U strukturi noćenja prema zemlji iz koje strani turisti dolaze najviše je bilo turista iz Njemačke (25,0%), Austrije (17,2%), Italije (8,7%), Slovenije (6,9%) te Bosne i Hercegovine (4,5%), no značajan udio ostvarili su turisti iz Velike Britanije (3,3%) i SAD-a (2,7%). U strukturi noćenja, u prvom tromjesečju, prevladavali su strani turisti s udjelom od 60,2 posto.

Dobri fizički pokazatelji u turizmu iz prvog tromjesečja trebali bi ublažiti negativna kretanja u gospodarstvu, izravno kroz izvoz usluga te neizravno kroz potrošnju. U ovoj godini očekujemo nastavak blago pozitivnih stopa rasta noćenja turista. Nominalni prihodi od turizma također bi trebali rasti (oko 3%), no rast će ograničavati nepovoljna gospodarska kretanja na našim emitivnim tržištima. Uz to, očekujemo da bi se pad životnog standarda mogao odraziti na broj turističkih dolazaka domaćih turista odnosno kraće trajanje turističkih boravaka i smanjenje (realne) potrošnje.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=928402 15.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=928402#15.5.2013
Smanjenje broja nezaposlenih u travnju u odnosu na ožujak rezultat je većeg odljeva iz evidencije nezaposlenih nego ulazaka u evidenciju. Tako je tijekom travnja na Zavod prijavljeno 20.594 novonezaposlenih osoba, što je 6,1% manje nego u ožujku, ali je za 8,6% više nego u travnju 2012. godine. Najveći udio u broju novoprijavljenih nezaposlenih osoba čine osobe koje su u evidenciju došle izravno iz radnog odnosa (61%), što je posljedica racionalizacije poslovanja i otpuštanja viškova radnika. Iz evidencije je ukupno izašlo 33.554 osoba, što je 28,2% više na mjesečnoj razini, ali i 10,9% manje na godišnjoj razini (slabije zapošljavanje nego prošle godine). Od toga je 24.787 osoba (73,9%) brisano iz evidencije na temelju zasnivanja radnog odnosa. Smanjenje broja nezaposlenih na mjesečnoj razini posljedica je sezonskih kretanja, a sličan trend trebao bi se nastaviti i u idućim mjesecima. Naime, početak turističke predsezone uobičajeno znači veću potražnju za sezonskim radnicima, što pozitivno utječe na mjesečne promjene broja nezaposlenih. Međutim, na godišnjoj razini podaci (rast broja nezaposlenih, pad izlazaka iz evidencije, rast ulazaka u evidenciju) ukazuju na nastavak nepovoljnih trendova na tržištu rada.

Obzirom na smanjena očekivanja gospodarskog rasta koja ukazuju da bi oporavak mogao započeti kasnije, oporavak tržišta rada ne očekujemo u ovoj godini. Stoga bi i stopa nezaposlenosti za travanj mogla biti iznad stope u 2012. godini. Tek nakon poboljšanja trendova u realnom sektoru i početka stvaranja novih radnih mjesta možemo očekivati početak oporavka tržišta rada.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Smanjenje broja nezaposlenih u travnju u odnosu na ožujak rezultat je većeg odljeva iz evidencije nezaposlenih nego ulazaka u evidenciju. Tako je tijekom travnja na Zavod prijavljeno 20.594 novonezaposlenih osoba, što je 6,1% manje nego u ožujku, ali je za 8,6% više nego u travnju 2012. godine. Najveći udio u broju novoprijavljenih nezaposlenih osoba čine osobe koje su u evidenciju došle izravno iz radnog odnosa (61%), što je posljedica racionalizacije poslovanja i otpuštanja viškova radnika. Iz evidencije je ukupno izašlo 33.554 osoba, što je 28,2% više na mjesečnoj razini, ali i 10,9% manje na godišnjoj razini (slabije zapošljavanje nego prošle godine). Od toga je 24.787 osoba (73,9%) brisano iz evidencije na temelju zasnivanja radnog odnosa. Smanjenje broja nezaposlenih na mjesečnoj razini posljedica je sezonskih kretanja, a sličan trend trebao bi se nastaviti i u idućim mjesecima. Naime, početak turističke predsezone uobičajeno znači veću potražnju za sezonskim radnicima, što pozitivno utječe na mjesečne promjene broja nezaposlenih. Međutim, na godišnjoj razini podaci (rast broja nezaposlenih, pad izlazaka iz evidencije, rast ulazaka u evidenciju) ukazuju na nastavak nepovoljnih trendova na tržištu rada.

Obzirom na smanjena očekivanja gospodarskog rasta koja ukazuju da bi oporavak mogao započeti kasnije, oporavak tržišta rada ne očekujemo u ovoj godini. Stoga bi i stopa nezaposlenosti za travanj mogla biti iznad stope u 2012. godini. Tek nakon poboljšanja trendova u realnom sektoru i početka stvaranja novih radnih mjesta možemo očekivati početak oporavka tržišta rada.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=928026 14.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=928026#14.5.2013
Indeksi proizvođačkih cijena na domaćem tržištu prema kategorijama GIG-a pokazuju da je usporavanje rasta proizvođačkih cijena velikim dijelom rezultat slabljenja rasta cijena energije. Cijene energiju u ožujku su porasle za 3,8% godišnje, manje nego u ožujku kada je godišnji rast iznosio 6,4 posto. Uz energiju rast cijena zabilježen je kod intermedijarnih proizvoda (+1%) i netrajnih proizvoda za široku potrošnju (+2,5%), dok proizvođačke cijene kapitalnih proizvoda i trajnih proizvoda za široku potrošnju nastavljaju bilježiti pad na godišnjoj razini (-2,4%, odnosno -0,6%).

Na mjesečnoj razini proizvođačke cijene ukupne industrije ostvarile su blagi pad od 0,2%, čemu je pridonio pad cijena i na domaćem (-0,2%) i na nedomaćem tržištu (-0,3%).

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Indeksi proizvođačkih cijena na domaćem tržištu prema kategorijama GIG-a pokazuju da je usporavanje rasta proizvođačkih cijena velikim dijelom rezultat slabljenja rasta cijena energije. Cijene energiju u ožujku su porasle za 3,8% godišnje, manje nego u ožujku kada je godišnji rast iznosio 6,4 posto. Uz energiju rast cijena zabilježen je kod intermedijarnih proizvoda (+1%) i netrajnih proizvoda za široku potrošnju (+2,5%), dok proizvođačke cijene kapitalnih proizvoda i trajnih proizvoda za široku potrošnju nastavljaju bilježiti pad na godišnjoj razini (-2,4%, odnosno -0,6%).

Na mjesečnoj razini proizvođačke cijene ukupne industrije ostvarile su blagi pad od 0,2%, čemu je pridonio pad cijena i na domaćem (-0,2%) i na nedomaćem tržištu (-0,3%).

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=927644 13.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=927644#13.5.2013
Promatrano na razini cijelog prvog tromjesečja izvoz roba smanjio se za 8,25%, dok je uvoz pao 2,75% godišnje. Deficit robne razmjene je porastao za 4,8% godišnje te je iznosio 1,7 mlrd. eura. Prema djelatnostima NKD-a, na pad izvoza u prvom tromjesečju najviše je, očekivano, utjecao pad u djelatnosti proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (odnosno brodogradnja) gdje je pad u prvom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani iznosio 72 posto.

S obzirom da je brodogradnja bila jedan od naših najvažnijih izvoznih sektora, restrukturiranje i smanjena proizvodnja negativno se odražavaju i na izvoz. Ako isključimo ovu djelatnost, izvoz je u prvom tromjesečju smanjen 1,2% godišnje. S druge strane, rast izvoza zabilježen je u kategorijama proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (+26%), proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (+23,4%) te u kategoriji opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (+104,5%).

U nastavku godine očekivanje rasta neto izvoza temeljimo na preusmjeravanju domaćih poduzeća na izvozna tržišta i iskorištavanju prednosti jedinstvenog europskog tržišta te na rastu pokazatelja u turizmu. Iako, rigidna struktura izvoza i restrukturiranje u pojedinim granama te očekivani gospodarski pad na našim najvažnijim izvoznim tržištima (Italija, Slovenija) ograničavaju snažniji doprinos izvoza gospodarskom oporavku. S druge strane, uvoz roba bit će ograničen slabom domaćom potražnjom.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Promatrano na razini cijelog prvog tromjesečja izvoz roba smanjio se za 8,25%, dok je uvoz pao 2,75% godišnje. Deficit robne razmjene je porastao za 4,8% godišnje te je iznosio 1,7 mlrd. eura. Prema djelatnostima NKD-a, na pad izvoza u prvom tromjesečju najviše je, očekivano, utjecao pad u djelatnosti proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (odnosno brodogradnja) gdje je pad u prvom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani iznosio 72 posto.

S obzirom da je brodogradnja bila jedan od naših najvažnijih izvoznih sektora, restrukturiranje i smanjena proizvodnja negativno se odražavaju i na izvoz. Ako isključimo ovu djelatnost, izvoz je u prvom tromjesečju smanjen 1,2% godišnje. S druge strane, rast izvoza zabilježen je u kategorijama proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (+26%), proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (+23,4%) te u kategoriji opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (+104,5%).

U nastavku godine očekivanje rasta neto izvoza temeljimo na preusmjeravanju domaćih poduzeća na izvozna tržišta i iskorištavanju prednosti jedinstvenog europskog tržišta te na rastu pokazatelja u turizmu. Iako, rigidna struktura izvoza i restrukturiranje u pojedinim granama te očekivani gospodarski pad na našim najvažnijim izvoznim tržištima (Italija, Slovenija) ograničavaju snažniji doprinos izvoza gospodarskom oporavku. S druge strane, uvoz roba bit će ograničen slabom domaćom potražnjom.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=927102 10.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=927102#10.5.2013
Obzirom na zaduživanje Države na inozemnom tržištu kapitala (SAD) početkom travnja, iznos međunarodnih pričuva mogao bi se povećati. Naime, slično kao i prošle godine kada je država u travnju izdala euroobveznicu na američkom tržištu, kupoprodajne aktivnosti između središnje banke i središnje države nakon izdanja euroobveznice trebale bi povećati međunarodne pričuve HNB-a.

Iznos međunarodnih pričuva najčešće se promatra u odnosu na vrijednost uvoza roba i usluga te u odnosu na dospjele kratkoročne obveze po osnovi inozemnog duga. Prema našim procjenama međunarodne pričuve će i ove godine nastaviti odgovarati vrijednosti uvoza robe i usluga za razdoblje od sedam i pol mjeseci (minimalno optimalna razina je tri). S druge strane, prema HNB-ovim projekcijama otplate inozemnog duga one u potpunosti pokrivaju trenutne obveze prema inozemnim vjerovnicima koje dospijevaju do kraja 2013. godine (8,7 mlrd. eura glavnice i kamata u zadnja tri tromjesečja 2013. godine). Dakle, trenutni iznos međunarodnih pričuva dostatan je za uspješno provođenje stabilne monetarne politike u uvjetima produljene recesije, odnosno održavanje stabilnog tečaja EUR/HRK.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Obzirom na zaduživanje Države na inozemnom tržištu kapitala (SAD) početkom travnja, iznos međunarodnih pričuva mogao bi se povećati. Naime, slično kao i prošle godine kada je država u travnju izdala euroobveznicu na američkom tržištu, kupoprodajne aktivnosti između središnje banke i središnje države nakon izdanja euroobveznice trebale bi povećati međunarodne pričuve HNB-a.

Iznos međunarodnih pričuva najčešće se promatra u odnosu na vrijednost uvoza roba i usluga te u odnosu na dospjele kratkoročne obveze po osnovi inozemnog duga. Prema našim procjenama međunarodne pričuve će i ove godine nastaviti odgovarati vrijednosti uvoza robe i usluga za razdoblje od sedam i pol mjeseci (minimalno optimalna razina je tri). S druge strane, prema HNB-ovim projekcijama otplate inozemnog duga one u potpunosti pokrivaju trenutne obveze prema inozemnim vjerovnicima koje dospijevaju do kraja 2013. godine (8,7 mlrd. eura glavnice i kamata u zadnja tri tromjesečja 2013. godine). Dakle, trenutni iznos međunarodnih pričuva dostatan je za uspješno provođenje stabilne monetarne politike u uvjetima produljene recesije, odnosno održavanje stabilnog tečaja EUR/HRK.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=926696 9.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=926696#9.5.2013
Monetarni agregat M4 (ukupna likvidna sredstva), koji obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske depozite, devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca u ožujku je porastao za gotovo 2 mlrd. kuna u odnosu na veljaču na 263,1 mlrd. kuna. Na godišnjoj razini agregat M4 viši je za gotovo 11 mlrd. kuna (odnosno za 4,4%). Tome je uz rast M1 pridonio i razmjerno snažan rast deviznih depozita (od 8,2 mlrd. kuna ili 5,6%), čemu je doprinijelo i slabljenje kune u odnosu na euro od 1,1% godišnje. S druge strane, kunski su depoziti ublažili rast M4 na godišnjoj razini.

U ovoj godini ne očekujemo snažnije intenziviranje rasta iznosa monetarnih agregata. S obzirom na izražena nepovoljna kretanja na tržištu rada, koja će se nastaviti i u ovoj godini, snažniji rast depozita ne treba očekivati. Rast štednje stanovništva, koja čini najveći dio ukupnih depozita, bit će ograničen činjenicom da do rasta raspoloživih dohodaka neće doći. Zbog ionako slabe likvidnosti sektora trgovačkih društava te procesa razduživanja ne treba očekivati ni značajniji rast s te strane.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Monetarni agregat M4 (ukupna likvidna sredstva), koji obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske depozite, devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca u ožujku je porastao za gotovo 2 mlrd. kuna u odnosu na veljaču na 263,1 mlrd. kuna. Na godišnjoj razini agregat M4 viši je za gotovo 11 mlrd. kuna (odnosno za 4,4%). Tome je uz rast M1 pridonio i razmjerno snažan rast deviznih depozita (od 8,2 mlrd. kuna ili 5,6%), čemu je doprinijelo i slabljenje kune u odnosu na euro od 1,1% godišnje. S druge strane, kunski su depoziti ublažili rast M4 na godišnjoj razini.

U ovoj godini ne očekujemo snažnije intenziviranje rasta iznosa monetarnih agregata. S obzirom na izražena nepovoljna kretanja na tržištu rada, koja će se nastaviti i u ovoj godini, snažniji rast depozita ne treba očekivati. Rast štednje stanovništva, koja čini najveći dio ukupnih depozita, bit će ograničen činjenicom da do rasta raspoloživih dohodaka neće doći. Zbog ionako slabe likvidnosti sektora trgovačkih društava te procesa razduživanja ne treba očekivati ni značajniji rast s te strane.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=926297 8.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=926297#8.5.2013
Nakon snažnog pada 2009. godine i stabiliziranja u 2010. i 2011. godini, prošle su se godine negativna kretanja u trgovini na malo ponovno intenzivirala pa maloprodaja već 12 mjeseci bilježi negativne realne promjene na godišnjoj razini. Posljedica je to iznimno teške situacije na tržištu rada, odnosno pada zaposlenosti, rasta nezaposlenosti i smanjivanja raspoloživog dohotka na što je osim snažnijih inflatornih pritisaka utjecala i veća porezna presija. Ipak, posljednja dva mjeseca negativna kretanja blago usporavaju, čemu pridonosi i bazni učinak. U nominalnom izrazu promet od trgovine na malo porastao je za 0,9% godišnje.

Na mjesečnoj razini prema desezoniranim indeksima trgovina na malo je ostvarila blagi rast od 0,2% realno, odnosno od 0,6% u nominalnom izrazu.

U mjesecima pred nama očekujemo daljnje usporavanje negativnih kretanja na što će utjecati bazni učinak s obzirom da je u travnju prošle godine trgovina na malo počela bilježiti negativne godišnje stope promjene te približavanje središnje turističke sezone. Ipak, oporavka potrošnje, odnosno trgovine na malo neće biti u ovoj godini budući da su kretanja na tržištu rada i dalje nepovoljna pa pad raspoloživog dohotka, pesimizam i neizvjesnost utječu na daljnju racionalizaciju potrošnje i odgađanje kupovine dobara koja nisu neophodna.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Nakon snažnog pada 2009. godine i stabiliziranja u 2010. i 2011. godini, prošle su se godine negativna kretanja u trgovini na malo ponovno intenzivirala pa maloprodaja već 12 mjeseci bilježi negativne realne promjene na godišnjoj razini. Posljedica je to iznimno teške situacije na tržištu rada, odnosno pada zaposlenosti, rasta nezaposlenosti i smanjivanja raspoloživog dohotka na što je osim snažnijih inflatornih pritisaka utjecala i veća porezna presija. Ipak, posljednja dva mjeseca negativna kretanja blago usporavaju, čemu pridonosi i bazni učinak. U nominalnom izrazu promet od trgovine na malo porastao je za 0,9% godišnje.

Na mjesečnoj razini prema desezoniranim indeksima trgovina na malo je ostvarila blagi rast od 0,2% realno, odnosno od 0,6% u nominalnom izrazu.

U mjesecima pred nama očekujemo daljnje usporavanje negativnih kretanja na što će utjecati bazni učinak s obzirom da je u travnju prošle godine trgovina na malo počela bilježiti negativne godišnje stope promjene te približavanje središnje turističke sezone. Ipak, oporavka potrošnje, odnosno trgovine na malo neće biti u ovoj godini budući da su kretanja na tržištu rada i dalje nepovoljna pa pad raspoloživog dohotka, pesimizam i neizvjesnost utječu na daljnju racionalizaciju potrošnje i odgađanje kupovine dobara koja nisu neophodna.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=925891 7.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=925891#7.5.2013
Na godišnjoj razini nastavljaju se negativne godišnje stope promjene koje bilježimo još od studenog prošle godine. Tako su u odnosu na ožujak prošle godine ukupni krediti za 8,4 mlrd. kuna odnosno za 2,9% manji nego na kraju ožujka prošle godine. Promatrajući prema sektorima, vidljivo je značajno smanjenje iznosa kredita sektoru nefinancijskih trgovačkih društava te povećanje izloženosti bankarskog sektora prema sektoru države, dok su krediti stanovništvu ostvarili blagi pad na godišnjoj razini.

Krediti nefinancijskim trgovačkim društvima na kraju ožujka iznosili su 109,4 mlrd. kuna (bez promjene na mjesečnoj razini), što je za 14,3 mlrd. kuna ili 11,6% manje nego na kraju ožujka 2012. Krediti nefinancijskim trgovačkim društvima već osam uzastopnih mjeseci bilježe negativne godišnje stope, pri čemu su tijekom zadnja četiri mjeseca negativna kretanja značajno intenzivirana. Razduživanje ovog sektora potvrđuje i smanjenje udjela u ukupnim kreditima na 38,3% u odnosu na 42,1% koliki je bio udio kredita poduzećima u istom razdoblju lani. S druge strane, značajno je porastao udio središnje države čiji su krediti na kraju ožujka iznosili 34,9 mlrd. kuna, što je za 4 mlrd. kuna više nego na kraju ožujka 2012. godine. Krediti stanovništvu iznosili su 129,4 mlrd. kuna, što je za 1,6 mlrd. kuna manje nego na kraju ožujka 2012. godine.

U nastavku godine ne očekujemo značajnije promjene iznosa kredita. Potražnja za kreditima poduzeća ograničena je teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom dok istovremeno razmjerno visoka zaduženost stanovništva i nepovoljna kretanja na tržištu rada onemogućuju oporavak ovog sektora.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Na godišnjoj razini nastavljaju se negativne godišnje stope promjene koje bilježimo još od studenog prošle godine. Tako su u odnosu na ožujak prošle godine ukupni krediti za 8,4 mlrd. kuna odnosno za 2,9% manji nego na kraju ožujka prošle godine. Promatrajući prema sektorima, vidljivo je značajno smanjenje iznosa kredita sektoru nefinancijskih trgovačkih društava te povećanje izloženosti bankarskog sektora prema sektoru države, dok su krediti stanovništvu ostvarili blagi pad na godišnjoj razini.

Krediti nefinancijskim trgovačkim društvima na kraju ožujka iznosili su 109,4 mlrd. kuna (bez promjene na mjesečnoj razini), što je za 14,3 mlrd. kuna ili 11,6% manje nego na kraju ožujka 2012. Krediti nefinancijskim trgovačkim društvima već osam uzastopnih mjeseci bilježe negativne godišnje stope, pri čemu su tijekom zadnja četiri mjeseca negativna kretanja značajno intenzivirana. Razduživanje ovog sektora potvrđuje i smanjenje udjela u ukupnim kreditima na 38,3% u odnosu na 42,1% koliki je bio udio kredita poduzećima u istom razdoblju lani. S druge strane, značajno je porastao udio središnje države čiji su krediti na kraju ožujka iznosili 34,9 mlrd. kuna, što je za 4 mlrd. kuna više nego na kraju ožujka 2012. godine. Krediti stanovništvu iznosili su 129,4 mlrd. kuna, što je za 1,6 mlrd. kuna manje nego na kraju ožujka 2012. godine.

U nastavku godine ne očekujemo značajnije promjene iznosa kredita. Potražnja za kreditima poduzeća ograničena je teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom dok istovremeno razmjerno visoka zaduženost stanovništva i nepovoljna kretanja na tržištu rada onemogućuju oporavak ovog sektora.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=925534 6.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=925534#6.5.2013
Tijekom prvog tromjesečja, odnosno u odnosu na kraj 2012. godine, štedni i oročeni depoziti porasli su za 1,3 mlrd. kuna, čemu je pridonijela i deprecijacija kune u odnosu na euro za 0,54% u promatranom razdoblju. Naime, više od 80% štednih i oročenih depozita čine devizni depoziti i depoziti uz valutnu klauzulu pa se tečajna kretanja odražavaju na njihov kunski izraz. U odnosu na kraj 2012. porasli su kunski depoziti, dok su valutni depoziti ostali gotovo nepromijenjeni.

Depoziti stanovništva, koji čine 83% ukupnih štednih i oročenih depozita na kraju su ožujka iznosili 161,6 mlrd. kuna, što je za gotovo 2 mlrd. kuna više nego na kraju 2012. Time je nadoknađen pad depozita nefinancijskih trgovačkih društava od 1,1 mlrd. kuna u promatranom razdoblju koji su na kraju ožujka iznosili 23,4 mlrd. kuna.

Na godišnjoj razini štedni i oročeni depoziti nastavljaju blagi rast. U ožujku su štedni i oročeni depoziti bili za 6,1 mlrd. kuna ili 3,2% viši nego u istom mjesecu prošle godine, čemu je pridonio i rast EUR/HRK od 1,1% godišnje.

Tijekom ove godine očekujemo nastavak blagog rasta depozita. U uvjetima neizvjesnosti očekujemo da će stanovništvo i dalje odgađati kupovinu luksuznijih dobara (odnosno onih dobara koja nisu neophodna) te da će viškove zarađenih sredstava držati u obliku depozita. S druge strane, kod poduzeća ne očekujemo bitniji rast s obzirom na iscrpljenost domaćeg korporativnog sektora i otežane uvjete poslovanja. Očekivani blagi rast tečaja EUR/HRK u ovoj godini mogao bi pridonijeti rastu kunskog iznosa depozita, dok bi u suprotnom smjeru mogla utjecati očekivana korekcija kamatnih stopa na depozite.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Tijekom prvog tromjesečja, odnosno u odnosu na kraj 2012. godine, štedni i oročeni depoziti porasli su za 1,3 mlrd. kuna, čemu je pridonijela i deprecijacija kune u odnosu na euro za 0,54% u promatranom razdoblju. Naime, više od 80% štednih i oročenih depozita čine devizni depoziti i depoziti uz valutnu klauzulu pa se tečajna kretanja odražavaju na njihov kunski izraz. U odnosu na kraj 2012. porasli su kunski depoziti, dok su valutni depoziti ostali gotovo nepromijenjeni.

Depoziti stanovništva, koji čine 83% ukupnih štednih i oročenih depozita na kraju su ožujka iznosili 161,6 mlrd. kuna, što je za gotovo 2 mlrd. kuna više nego na kraju 2012. Time je nadoknađen pad depozita nefinancijskih trgovačkih društava od 1,1 mlrd. kuna u promatranom razdoblju koji su na kraju ožujka iznosili 23,4 mlrd. kuna.

Na godišnjoj razini štedni i oročeni depoziti nastavljaju blagi rast. U ožujku su štedni i oročeni depoziti bili za 6,1 mlrd. kuna ili 3,2% viši nego u istom mjesecu prošle godine, čemu je pridonio i rast EUR/HRK od 1,1% godišnje.

Tijekom ove godine očekujemo nastavak blagog rasta depozita. U uvjetima neizvjesnosti očekujemo da će stanovništvo i dalje odgađati kupovinu luksuznijih dobara (odnosno onih dobara koja nisu neophodna) te da će viškove zarađenih sredstava držati u obliku depozita. S druge strane, kod poduzeća ne očekujemo bitniji rast s obzirom na iscrpljenost domaćeg korporativnog sektora i otežane uvjete poslovanja. Očekivani blagi rast tečaja EUR/HRK u ovoj godini mogao bi pridonijeti rastu kunskog iznosa depozita, dok bi u suprotnom smjeru mogla utjecati očekivana korekcija kamatnih stopa na depozite.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=925063 3.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=925063#3.5.2013
Promatrajući prema GIG-u rast je zabilježen u kategorijama u kojima je u ožujku prošle godine zabilježen razmjerno snažan pad. Proizvodnja intermedijarnih proizvoda porasla je za 10,2% godišnje, dok je u ožujku 2012. ostvaren pad od 14,2%, proizvodnja energije porasla je za 13,8%, dok je u ožujku prošle godine pala za 16,7 posto. Ostale kategorije GIG-a zabilježile su pad, kapitalni proizvodi -8,2%, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju pala je 5,6%, a proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju zabilježila je pad od 2,3 posto. Prema NKD-u prerađivačka industrija porasla je za 1,6% godišnje, pri čemu je snažan rast zabilježen u kategorijama proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (+91,9%), proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (+22,3%) te proizvodnja strojeva i uređaja (+43,2%). Kod rudarstva i vađenja zabilježen je pad po godišnjoj stopi od 2,9%, dok je kod opskrbe električnom energijom zabilježen snažniji godišnji rast (+20,6%).

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Promatrajući prema GIG-u rast je zabilježen u kategorijama u kojima je u ožujku prošle godine zabilježen razmjerno snažan pad. Proizvodnja intermedijarnih proizvoda porasla je za 10,2% godišnje, dok je u ožujku 2012. ostvaren pad od 14,2%, proizvodnja energije porasla je za 13,8%, dok je u ožujku prošle godine pala za 16,7 posto. Ostale kategorije GIG-a zabilježile su pad, kapitalni proizvodi -8,2%, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju pala je 5,6%, a proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju zabilježila je pad od 2,3 posto. Prema NKD-u prerađivačka industrija porasla je za 1,6% godišnje, pri čemu je snažan rast zabilježen u kategorijama proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (+91,9%), proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (+22,3%) te proizvodnja strojeva i uređaja (+43,2%). Kod rudarstva i vađenja zabilježen je pad po godišnjoj stopi od 2,9%, dok je kod opskrbe električnom energijom zabilježen snažniji godišnji rast (+20,6%).

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=924732 2.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=924732#2.5.2013
Nadalje, s izuzetkom tek ponekog mjeseca, broj izdanih odobrenja za građenje stambenih zgrada još od kraja 2009. godine bilježi negativne godišnje stope promjene. Ovakva kretanja potvrđuju nepovoljnu situaciju na tržištu nekretnina za koje ne očekujemo oporavak ni ove godine pa treba očekivati nastavak korekcije cijena. U skladu sa sezonskim kretanjima, u odnosu na siječanj, ukupan broj izdanih odobrenja viši je 11 novih odobrenja (odnosno za 2%).

U prva dva mjeseca ove godine izdano je ukupno 977 dozvola za građenje, što je za 20% manje nego u istom razdoblju prošle godine. Uzmemo li u obzir uzastopni višemjesečni pad spomenutog pokazatelja čije izdavanje prethodi svakoj gradnji jasno je da možemo očekivati nastavak negativnih trendova u građevinskom sektoru. Podršku negativnim kretanjima dat će i viša nezaposlenost nego prošle godine koja pridonosi rastu potrošačkog pesimizma i nesigurnosti kod potencijalnih kupaca nekretnina, što potvrđuje i stagnacija stambenih kredita, te izostanak većih investicija.

I tijekom veljače nastavak negativnih trendova u građevinarstvu utjecao je na smanjenje zaposlenosti u ovom sektoru. Prema podacima DZS-a broj zaposlenih u veljači u građevinarstvu je iznosio 74.072, što je za 0,75% manje nego u siječnju te za 6,96% manje nego u veljači prošle godine.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Nadalje, s izuzetkom tek ponekog mjeseca, broj izdanih odobrenja za građenje stambenih zgrada još od kraja 2009. godine bilježi negativne godišnje stope promjene. Ovakva kretanja potvrđuju nepovoljnu situaciju na tržištu nekretnina za koje ne očekujemo oporavak ni ove godine pa treba očekivati nastavak korekcije cijena. U skladu sa sezonskim kretanjima, u odnosu na siječanj, ukupan broj izdanih odobrenja viši je 11 novih odobrenja (odnosno za 2%).

U prva dva mjeseca ove godine izdano je ukupno 977 dozvola za građenje, što je za 20% manje nego u istom razdoblju prošle godine. Uzmemo li u obzir uzastopni višemjesečni pad spomenutog pokazatelja čije izdavanje prethodi svakoj gradnji jasno je da možemo očekivati nastavak negativnih trendova u građevinskom sektoru. Podršku negativnim kretanjima dat će i viša nezaposlenost nego prošle godine koja pridonosi rastu potrošačkog pesimizma i nesigurnosti kod potencijalnih kupaca nekretnina, što potvrđuje i stagnacija stambenih kredita, te izostanak većih investicija.

I tijekom veljače nastavak negativnih trendova u građevinarstvu utjecao je na smanjenje zaposlenosti u ovom sektoru. Prema podacima DZS-a broj zaposlenih u veljači u građevinarstvu je iznosio 74.072, što je za 0,75% manje nego u siječnju te za 6,96% manje nego u veljači prošle godine.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=924316 30.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=924316#30.4.2013
U odnosu na siječanj 2012. godine, bruto inozemni dug u apsolutnom je izrazu niži za 1,2 mlrd. eura, odnosno za 2,6 posto. Tome je najviše pridonijelo razduživanje financijskog sektora, odnosno banaka. Vanjski dug banaka na kraju je siječnja iznosio 9,1 mlrd. eura, što je za 2,6 mlrd. eura, odnosno za 22,5% manje nego na kraju siječnja 2012. godine. Ujedno, inozemni dug banaka na najnižoj je razini od listopada 2008. godine. Razduživanje banaka vidljivo je i iz slabe kreditne aktivnosti. U suprotnom smjeru, dakle na rast inozemnog duga na godišnjoj razini najviše je utjecala država, čiji je vanjski dug na kraju siječnja iznosio 8,3 mlrd. eura, što je za 1,4 mlrd. eura, odnosno za 19,4% više nego na kraju siječnja prethodne godine.

Uz izdanje euroobveznice (1,5 mlrd. dolara) u travnju, u prošloj je godini dug središnje države dodatno povećan i zbog preuzimanja inozemnih obveza brodogradilišta što je bio sastavni dio programa njihova restrukturiranja. Javna trgovačka društva su na godišnjoj razini smanjila stanje inozemnog duga za 595 mil. eura (odnosno za 11,1%) koji je na kraju siječnja iznosio 4,8 mlrd. eura. Inozemni dug privatnih poduzeća uglavnom stagnira te je na kraju siječnja iznosio 10,9 mlrd. eura, što je za 487 mil. eura više nego na kraju siječnja 2012. godine.

U ovoj godini očekujemo stagnaciju inozemnog duga s obzirom na slabu gospodarsku aktivnost. Država bi ponovno mogla biti glavni generator rasta s obzirom na izdanje obveznice u travnju.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
U odnosu na siječanj 2012. godine, bruto inozemni dug u apsolutnom je izrazu niži za 1,2 mlrd. eura, odnosno za 2,6 posto. Tome je najviše pridonijelo razduživanje financijskog sektora, odnosno banaka. Vanjski dug banaka na kraju je siječnja iznosio 9,1 mlrd. eura, što je za 2,6 mlrd. eura, odnosno za 22,5% manje nego na kraju siječnja 2012. godine. Ujedno, inozemni dug banaka na najnižoj je razini od listopada 2008. godine. Razduživanje banaka vidljivo je i iz slabe kreditne aktivnosti. U suprotnom smjeru, dakle na rast inozemnog duga na godišnjoj razini najviše je utjecala država, čiji je vanjski dug na kraju siječnja iznosio 8,3 mlrd. eura, što je za 1,4 mlrd. eura, odnosno za 19,4% više nego na kraju siječnja prethodne godine.

Uz izdanje euroobveznice (1,5 mlrd. dolara) u travnju, u prošloj je godini dug središnje države dodatno povećan i zbog preuzimanja inozemnih obveza brodogradilišta što je bio sastavni dio programa njihova restrukturiranja. Javna trgovačka društva su na godišnjoj razini smanjila stanje inozemnog duga za 595 mil. eura (odnosno za 11,1%) koji je na kraju siječnja iznosio 4,8 mlrd. eura. Inozemni dug privatnih poduzeća uglavnom stagnira te je na kraju siječnja iznosio 10,9 mlrd. eura, što je za 487 mil. eura više nego na kraju siječnja 2012. godine.

U ovoj godini očekujemo stagnaciju inozemnog duga s obzirom na slabu gospodarsku aktivnost. Država bi ponovno mogla biti glavni generator rasta s obzirom na izdanje obveznice u travnju.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=923977 29.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=923977#29.4.2013
Promatrajući prema kategorijama NKD-a, prema izvornim indeksima, najveći nominalni pad na godišnjoj razini zabilježen je u kategoriji motornih vozila od 46,6 posto (podjela djelatnosti po trgovačkim strukama) što potvrđuje očekivani pad potrošnje trajnih i luksuznih dobara čiji udio u trgovini na malo kontinuirano opada od početka krize. S druge strane, evidentno je usmjeravanje potrošača na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba što se vidi u kontinuiranom rastu udjela prometa ostvarenog u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama (oko 40 posto). Nadalje, prema nominalnim indeksima, u kategoriji specijalizirane prodavaonice živežnim namirnicama te u kategoriji tekstil, odjevni predmeti, obuća i kožni proizvodi zabilježen je nominalni godišnji rast od 8,9 odnosno 6,3 posto u veljači.

Očekujemo da će objava prvih podataka o kretanju trgovine na malo u ožujku pokazati nastavak usporavanja realnog pada na godišnjoj razini kao posljedica učinka baznog razdoblja te činjenice da je ovogodišnji predblagdanski tjedan (Uskrs) bio u ožujku. S druge strane, pad se nastavlja uslijed slabog tržišta rada i smanjenja kupovne moći stanovništva koje uzrokuje visoki potrošačkih pesimizam i daljnja racionalizacija potrošnje.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Promatrajući prema kategorijama NKD-a, prema izvornim indeksima, najveći nominalni pad na godišnjoj razini zabilježen je u kategoriji motornih vozila od 46,6 posto (podjela djelatnosti po trgovačkim strukama) što potvrđuje očekivani pad potrošnje trajnih i luksuznih dobara čiji udio u trgovini na malo kontinuirano opada od početka krize. S druge strane, evidentno je usmjeravanje potrošača na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba što se vidi u kontinuiranom rastu udjela prometa ostvarenog u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama (oko 40 posto). Nadalje, prema nominalnim indeksima, u kategoriji specijalizirane prodavaonice živežnim namirnicama te u kategoriji tekstil, odjevni predmeti, obuća i kožni proizvodi zabilježen je nominalni godišnji rast od 8,9 odnosno 6,3 posto u veljači.

Očekujemo da će objava prvih podataka o kretanju trgovine na malo u ožujku pokazati nastavak usporavanja realnog pada na godišnjoj razini kao posljedica učinka baznog razdoblja te činjenice da je ovogodišnji predblagdanski tjedan (Uskrs) bio u ožujku. S druge strane, pad se nastavlja uslijed slabog tržišta rada i smanjenja kupovne moći stanovništva koje uzrokuje visoki potrošačkih pesimizam i daljnja racionalizacija potrošnje.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=923459 26.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=923459#26.4.2013
Prosječna bruto plaća u veljači je iznosila 7.863 kune, što je za 111 kuna ili 1,4% manje nego u siječnju (nominalno). Na godišnjoj razini, u odnosu na veljaču prošle godine bruto plaća je nominalno viša za 161 kunu, odnosno za 2,1%, dok je u realnom izrazu manja za 2,8% godišnje. I prosječna bruto plaća nastavlja bilježiti realni godišnji pad koji traje od ožujka prošle godine. Uz iznimku nekoliko mjeseci na kraju 2011. godine i početku 2012. godine prosječna bruto plaća od kraja 2009. bilježi negativne godišnje stope promjene u realnom izrazu.

Nastavak nepovoljnih trendova na tržištu rada uslijed kontrakcije gospodarstva negativno doprinosi realnom rastu plaća na godišnjoj razini. Ni u 2013. ne očekujemo zamjetnije poboljšanje trendova, iako bi usporavanje inflacije trebalo povoljno utjecati na realne stope promjene plaća.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Prosječna bruto plaća u veljači je iznosila 7.863 kune, što je za 111 kuna ili 1,4% manje nego u siječnju (nominalno). Na godišnjoj razini, u odnosu na veljaču prošle godine bruto plaća je nominalno viša za 161 kunu, odnosno za 2,1%, dok je u realnom izrazu manja za 2,8% godišnje. I prosječna bruto plaća nastavlja bilježiti realni godišnji pad koji traje od ožujka prošle godine. Uz iznimku nekoliko mjeseci na kraju 2011. godine i početku 2012. godine prosječna bruto plaća od kraja 2009. bilježi negativne godišnje stope promjene u realnom izrazu.

Nastavak nepovoljnih trendova na tržištu rada uslijed kontrakcije gospodarstva negativno doprinosi realnom rastu plaća na godišnjoj razini. Ni u 2013. ne očekujemo zamjetnije poboljšanje trendova, iako bi usporavanje inflacije trebalo povoljno utjecati na realne stope promjene plaća.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=923008 25.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=923008#25.4.2013
Smanjenje stope nezaposlenosti u ožujku rezultat je uglavnom uobičajenih sezonskih kretanja, odnosno povećane potražnje za sezonskim radnicima. Međutim, na godišnjoj razini stopa nezaposlenosti je i dalje na višoj razini nego prošle godine. U odnosu na ožujak 2012. godine stopa nezaposlenosti viša je za 1,6 postotnih bodova.

Očekujemo da će se do početka središnje turističke sezone potražnja za sezonskim radnicima nastaviti povećavati, što će pozitivno utjecati na kretanje broja nezaposlenih i stope nezaposlenosti. Međutim kretanja na godišnjoj razini bit će važniji indikator stanja na tržištu rada. S obzirom da ni u ovoj godini ne očekujemo oporavak gospodarstva, a i činjenicu da tržište rada na kretanja u realnom sektoru reagira s određenim vremenskim odmakom, oporavak tržišta rada ne očekujemo u ovoj godini.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Smanjenje stope nezaposlenosti u ožujku rezultat je uglavnom uobičajenih sezonskih kretanja, odnosno povećane potražnje za sezonskim radnicima. Međutim, na godišnjoj razini stopa nezaposlenosti je i dalje na višoj razini nego prošle godine. U odnosu na ožujak 2012. godine stopa nezaposlenosti viša je za 1,6 postotnih bodova.

Očekujemo da će se do početka središnje turističke sezone potražnja za sezonskim radnicima nastaviti povećavati, što će pozitivno utjecati na kretanje broja nezaposlenih i stope nezaposlenosti. Međutim kretanja na godišnjoj razini bit će važniji indikator stanja na tržištu rada. S obzirom da ni u ovoj godini ne očekujemo oporavak gospodarstva, a i činjenicu da tržište rada na kretanja u realnom sektoru reagira s određenim vremenskim odmakom, oporavak tržišta rada ne očekujemo u ovoj godini.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=922608 24.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=922608#24.4.2013
Na godišnjoj razini dug središnje države porastao je za 21,2 mlrd. kuna ili 13,8%, čemu su podjednako pridonijele i domaća i inozemna komponenta. Inozemni dug središnje države u promatranom je razdoblju porastao za 10,3 mlrd. kuna na 62,8 mlrd. kuna, dok je unutarnji dug porastao za 10,9 mlrd. kuna na 112,4 mlrd. kuna. Tijekom prošle godine rastu unutarnje komponente duga središnje države pridonijelo je izdanje 2. tranše četverogodišnjih kunskih i desetogodišnjih obveznica uz valutnu klauzulu u iznosu od 2 mlrd. kuna i 400 mil. eura u srpnju, dok je rast inozemne komponente pridonijelo izdanja euroobveznice u travnju.

Ukupna jamstva Republike Hrvatske u prosincu su ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na studeni te su iznosila 55,1 mlrd. kuna. U odnosu na kraj 2011. godine ukupna jamstva manja su za 4,8 mlrd. kuna, pri čemu su se inozemna jamstva smanjila za 3,6 mlrd. kuna, a domaća za 1,2 mlrd. kuna. Najveći dio smanjenja jamstava odnosi se na aktiviranje jamstava brodogradilištima, koja su u procesu restrukturiranja postale dugom središnje države.

U ovoj godini očekujemo nastavak rasta duga središnje države s obzirom na visoke potrebe za financiranjem.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Na godišnjoj razini dug središnje države porastao je za 21,2 mlrd. kuna ili 13,8%, čemu su podjednako pridonijele i domaća i inozemna komponenta. Inozemni dug središnje države u promatranom je razdoblju porastao za 10,3 mlrd. kuna na 62,8 mlrd. kuna, dok je unutarnji dug porastao za 10,9 mlrd. kuna na 112,4 mlrd. kuna. Tijekom prošle godine rastu unutarnje komponente duga središnje države pridonijelo je izdanje 2. tranše četverogodišnjih kunskih i desetogodišnjih obveznica uz valutnu klauzulu u iznosu od 2 mlrd. kuna i 400 mil. eura u srpnju, dok je rast inozemne komponente pridonijelo izdanja euroobveznice u travnju.

Ukupna jamstva Republike Hrvatske u prosincu su ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na studeni te su iznosila 55,1 mlrd. kuna. U odnosu na kraj 2011. godine ukupna jamstva manja su za 4,8 mlrd. kuna, pri čemu su se inozemna jamstva smanjila za 3,6 mlrd. kuna, a domaća za 1,2 mlrd. kuna. Najveći dio smanjenja jamstava odnosi se na aktiviranje jamstava brodogradilištima, koja su u procesu restrukturiranja postale dugom središnje države.

U ovoj godini očekujemo nastavak rasta duga središnje države s obzirom na visoke potrebe za financiranjem.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=922214 23.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=922214#23.4.2013
Na godišnjoj razini (u odnosu na kraj veljače prošle godine) vidljivo je usporavanje kreditne aktivnosti, odnosno ubrzanje godišnje stope pada. Naime, stanje ukupnih kredita na kraju veljače bilo je za 10,8 mlrd. kuna (-3,6%) manje nego na kraju veljače 2012. godine. Promatrajući prema sektorima, vidljivo je značajno smanjenje iznosa kredita sektoru nefinancijskih trgovačkih društava te povećanje izloženosti bankarskog sektora prema sektoru države, dok su krediti stanovništvu ostvarili blagi pad.

Krediti nefinancijskim trgovačkim društvima na kraju veljače iznosili su 109,4 mlrd. kuna, što je za 15,1 mlrd. kuna ili 12,2% manje nego na kraju veljače 2012. godine. Krediti nefinancijskim trgovačkim društvima već sedam uzastopnih mjeseci bilježe negativne godišnje stope, pri čemu su tijekom zadnja tri mjeseca negativna kretanja značajno intenzivirana. Razduživanje ovog sektora potvrđuje i smanjenje udjela u ukupnim kreditima na 38,4% u odnosu na 42,1% koliki je bio udio kredita poduzećima u istom razdoblju lani. S druge strane, značajno je porastao udio središnje države koji je na kraju veljače iznosio 12,3% u ukupnim kreditima, dok je u istom razdoblju prošle godine taj udio iznosio 10,5 posto. Krediti središnjoj državi su na kraju veljače iznosili 34,9 mlrd. kuna, što je za 3,9 mlrd. kuna više nego na kraju veljače 2012. godine. Krediti stanovništvu iznosili su 129,1 mlrd. kuna, što je za 2,6 mlrd. kuna manje nego na kraju veljače 2012. godine. Krediti stanovništvu osmi uzastopni mjesec bilježe pad na godišnjoj razini, što je odraz nepovoljnih kretanja na tržištu rada i slabe potražnje.

U nastavku godine ne očekujemo značajnije promjene iznosa kredita. Potražnja za kreditima poduzeća ograničena je teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom dok istovremeno razmjerno visoka zaduženost stanovništva i nepovoljna kretanja na tržištu rada onemogućuju oporavak ovog sektora.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Na godišnjoj razini (u odnosu na kraj veljače prošle godine) vidljivo je usporavanje kreditne aktivnosti, odnosno ubrzanje godišnje stope pada. Naime, stanje ukupnih kredita na kraju veljače bilo je za 10,8 mlrd. kuna (-3,6%) manje nego na kraju veljače 2012. godine. Promatrajući prema sektorima, vidljivo je značajno smanjenje iznosa kredita sektoru nefinancijskih trgovačkih društava te povećanje izloženosti bankarskog sektora prema sektoru države, dok su krediti stanovništvu ostvarili blagi pad.

Krediti nefinancijskim trgovačkim društvima na kraju veljače iznosili su 109,4 mlrd. kuna, što je za 15,1 mlrd. kuna ili 12,2% manje nego na kraju veljače 2012. godine. Krediti nefinancijskim trgovačkim društvima već sedam uzastopnih mjeseci bilježe negativne godišnje stope, pri čemu su tijekom zadnja tri mjeseca negativna kretanja značajno intenzivirana. Razduživanje ovog sektora potvrđuje i smanjenje udjela u ukupnim kreditima na 38,4% u odnosu na 42,1% koliki je bio udio kredita poduzećima u istom razdoblju lani. S druge strane, značajno je porastao udio središnje države koji je na kraju veljače iznosio 12,3% u ukupnim kreditima, dok je u istom razdoblju prošle godine taj udio iznosio 10,5 posto. Krediti središnjoj državi su na kraju veljače iznosili 34,9 mlrd. kuna, što je za 3,9 mlrd. kuna više nego na kraju veljače 2012. godine. Krediti stanovništvu iznosili su 129,1 mlrd. kuna, što je za 2,6 mlrd. kuna manje nego na kraju veljače 2012. godine. Krediti stanovništvu osmi uzastopni mjesec bilježe pad na godišnjoj razini, što je odraz nepovoljnih kretanja na tržištu rada i slabe potražnje.

U nastavku godine ne očekujemo značajnije promjene iznosa kredita. Potražnja za kreditima poduzeća ograničena je teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom dok istovremeno razmjerno visoka zaduženost stanovništva i nepovoljna kretanja na tržištu rada onemogućuju oporavak ovog sektora.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=921362 19.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=921362#19.4.2013 Iako je na mjesečnoj razini zabilježeno smanjenje broja nezaposlenih osoba što je rezultat uobičajene sezonske povećane potrebe za zapošljavanjem uslijed približavanja središnjoj turističkoj sezoni, na godišnjoj je razini zabilježeno povećanje broja nezaposlenih. Snažan rast nezaposlenosti na godišnjoj razini ukazuje na slabost gospodarstva i nastavak nepovoljnih kretanja u realnom sektoru. Broj nezaposlenih osoba na godišnjoj je razini porastao za 28.676 (odnosno za 8,4%).

U ožujku je i broj slobodnih radnih mjesta smanjen, pa su tako u ožujku prijavljena 16.170 slobodna radna mjesta, što je 794 slobodna radna mjesta manje nego u veljači. Od toga najveći broj slobodnih radnih mjesta prijavljen je u Jadranskoj Hrvatskoj (7.046). Za sezonske je poslove prijavljeno 4,453 slobodna radna mjesta.

Očekujemo da će se do početka središnje turističke sezone potražnja za sezonskim radnicima nastaviti povećavati, što ce pozitivno utjecati na kretanje broja nezaposlenih. Međutim kretanja na godišnjoj razini bit ce važniji indikator stanja na tržištu rada. Obzirom na smanjena očekivanja gospodarskog rasta koja ukazuju da bi oporavak mogao započeti kasnije, oporavak tržišta rada ne očekujemo u ovoj godini.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> Iako je na mjesečnoj razini zabilježeno smanjenje broja nezaposlenih osoba što je rezultat uobičajene sezonske povećane potrebe za zapošljavanjem uslijed približavanja središnjoj turističkoj sezoni, na godišnjoj je razini zabilježeno povećanje broja nezaposlenih. Snažan rast nezaposlenosti na godišnjoj razini ukazuje na slabost gospodarstva i nastavak nepovoljnih kretanja u realnom sektoru. Broj nezaposlenih osoba na godišnjoj je razini porastao za 28.676 (odnosno za 8,4%).

U ožujku je i broj slobodnih radnih mjesta smanjen, pa su tako u ožujku prijavljena 16.170 slobodna radna mjesta, što je 794 slobodna radna mjesta manje nego u veljači. Od toga najveći broj slobodnih radnih mjesta prijavljen je u Jadranskoj Hrvatskoj (7.046). Za sezonske je poslove prijavljeno 4,453 slobodna radna mjesta.

Očekujemo da će se do početka središnje turističke sezone potražnja za sezonskim radnicima nastaviti povećavati, što ce pozitivno utjecati na kretanje broja nezaposlenih. Međutim kretanja na godišnjoj razini bit ce važniji indikator stanja na tržištu rada. Obzirom na smanjena očekivanja gospodarskog rasta koja ukazuju da bi oporavak mogao započeti kasnije, oporavak tržišta rada ne očekujemo u ovoj godini.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=920946 18.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=920946#18.4.2013
U djelatnosti stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva cijene su porasle za 11,3%, čemu je najviše pridonio rast cijena goriva i energije od 16,7% godišnje, posebno električne energije (+19,8%) i plina (+21,3%), čiji će se učinak na godišnji rast cijena osjetiti sve do svibnja. Zbog poskupljenja u prosincu i cijene zagrijavanja stana su više za 17,0% godišnje. Godišnji rast cijena prehrane blago je usporio u odnosu na veljaču te je iznosio 4,9 posto.

Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene ostvarile rast od 0,3 posto. Inflatorni su pritisci bili izraženi primarno zbog viših cijena odjeće i obuće za 7,1% (vjerojatno zbog novih kolekcija odjeće i obuće nakon sezonskih sniženja) i prometa (+0,6%), dok su u suprotnom smjeru djelovale cijene prehrane i bezalkoholnih pića (-0,5%).

U ovoj godini očekujemo sličnu ili blago nižu stopu rasta potrošačkih cijena u usporedbi s prosjekom 2012. godine. U prvom dijelu godine uz bazni učinak, inflatorne pritiske stvarat će ukidanje nulte stope PDV-a, povećanje trošarina na duhanske proizvode i više cijene grijanja. Ublažavanju inflatornih pritisaka i dalje pridonosi slaba i iscrpljena domaća potražnja.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
U djelatnosti stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva cijene su porasle za 11,3%, čemu je najviše pridonio rast cijena goriva i energije od 16,7% godišnje, posebno električne energije (+19,8%) i plina (+21,3%), čiji će se učinak na godišnji rast cijena osjetiti sve do svibnja. Zbog poskupljenja u prosincu i cijene zagrijavanja stana su više za 17,0% godišnje. Godišnji rast cijena prehrane blago je usporio u odnosu na veljaču te je iznosio 4,9 posto.

Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene ostvarile rast od 0,3 posto. Inflatorni su pritisci bili izraženi primarno zbog viših cijena odjeće i obuće za 7,1% (vjerojatno zbog novih kolekcija odjeće i obuće nakon sezonskih sniženja) i prometa (+0,6%), dok su u suprotnom smjeru djelovale cijene prehrane i bezalkoholnih pića (-0,5%).

U ovoj godini očekujemo sličnu ili blago nižu stopu rasta potrošačkih cijena u usporedbi s prosjekom 2012. godine. U prvom dijelu godine uz bazni učinak, inflatorne pritiske stvarat će ukidanje nulte stope PDV-a, povećanje trošarina na duhanske proizvode i više cijene grijanja. Ublažavanju inflatornih pritisaka i dalje pridonosi slaba i iscrpljena domaća potražnja.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=920595 17.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=920595#17.4.2013
Tijekom siječnja i veljače, odnosno u odnosu na kraj 2012. godine, štedni i oročeni depoziti porasli su za 899 mil. kuna, čemu je pridonijela i deprecijacija kune u odnosu na euro za 0,53% u promatranom razdoblju. Naime, više od 80% štednih i oročenih depozita čine devizni depoziti i depoziti uz valutnu klauzulu pa se tečajna kretanja odražavaju na njihov kunski izraz. U odnosu na kraj 2012. porasli su kunski depoziti, dok su valutni depoziti ostali gotovo nepromijenjeni.

Na godišnjoj razini, dakle u odnosu na veljaču prošle godine ukupni su štedni i oročeni depoziti viši za 5,3 mlrd. kuna (+2,8%), primarno uslijed rasta depozita stanovništva, dok su depoziti poduzeća zabilježili pad. Na godišnji rast kunskog izraza deviznih depozita utjecao je i blagi rast tečaja EUR/HRK od 0,12% godišnje. S obzirom da su tijekom prošle godine devizni depoziti rasli, a kunski se smanjivali, na kraju veljače devizni su depoziti bili za 7,3 mlrd. kuna veći nego na kraju istog mjeseca prošle godine, dok su kunski depoziti bili za 2 mlrd. kuna manji.

Tijekom ove godine očekujemo nastavak blagog rasta depozita. U uvjetima neizvjesnosti očekujemo da će stanovništvo i dalje odgađati kupovinu luksuznijih dobara (odnosno onih dobara koja nisu neophodna) te da će viškove zarađenih sredstava držati u obliku depozita. S druge strane, kod poduzeća ne očekujemo bitniji rast s obzirom na iscrpljenost domaćeg korporativnog sektora i otežane uvjete poslovanja. Očekivani blagi rast tečaja EUR/HRK u ovoj godini mogao bi pridonijeti rastu kunskog iznosa depozita, dok bi u suprotnom smjeru mogla utjecati očekivana korekcija kamatnih stopa na depozite.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Tijekom siječnja i veljače, odnosno u odnosu na kraj 2012. godine, štedni i oročeni depoziti porasli su za 899 mil. kuna, čemu je pridonijela i deprecijacija kune u odnosu na euro za 0,53% u promatranom razdoblju. Naime, više od 80% štednih i oročenih depozita čine devizni depoziti i depoziti uz valutnu klauzulu pa se tečajna kretanja odražavaju na njihov kunski izraz. U odnosu na kraj 2012. porasli su kunski depoziti, dok su valutni depoziti ostali gotovo nepromijenjeni.

Na godišnjoj razini, dakle u odnosu na veljaču prošle godine ukupni su štedni i oročeni depoziti viši za 5,3 mlrd. kuna (+2,8%), primarno uslijed rasta depozita stanovništva, dok su depoziti poduzeća zabilježili pad. Na godišnji rast kunskog izraza deviznih depozita utjecao je i blagi rast tečaja EUR/HRK od 0,12% godišnje. S obzirom da su tijekom prošle godine devizni depoziti rasli, a kunski se smanjivali, na kraju veljače devizni su depoziti bili za 7,3 mlrd. kuna veći nego na kraju istog mjeseca prošle godine, dok su kunski depoziti bili za 2 mlrd. kuna manji.

Tijekom ove godine očekujemo nastavak blagog rasta depozita. U uvjetima neizvjesnosti očekujemo da će stanovništvo i dalje odgađati kupovinu luksuznijih dobara (odnosno onih dobara koja nisu neophodna) te da će viškove zarađenih sredstava držati u obliku depozita. S druge strane, kod poduzeća ne očekujemo bitniji rast s obzirom na iscrpljenost domaćeg korporativnog sektora i otežane uvjete poslovanja. Očekivani blagi rast tečaja EUR/HRK u ovoj godini mogao bi pridonijeti rastu kunskog iznosa depozita, dok bi u suprotnom smjeru mogla utjecati očekivana korekcija kamatnih stopa na depozite.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=920194 16.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=920194#16.4.2013
Monetarni agregat M4 (ukupna likvidna sredstva), koji obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske depozite, devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca ostao je na gotovo istoj razni kao na kraju siječnja, odnosno viši je za svega 26,6 milijuna kuna.

Na godišnjoj razini blago je ubrzan rast ukupnih likvidnih sredstava. Monetarni agregat M4 na kraju je veljače iznosio 261,2 milijarde kuna odnosno 7,4 milijarde kuna ili 2,9% više nego na kraju veljače prošle godine, što upućuje na nastavak trenda blagih godišnjih stopa rasta, koji je prisutan posljednje tri godine. Navedeni godišnji rast je najvećim dijelom rezultat rasta štednih i oročenih deviznih depozita (koji prevladavaju u strukturi M4 s udjelom oko 60%) za 5,0% ili 7,3 milijarde kuna. Štedni i oročeni kunski depoziti zabilježili su godišnji pad (-4,6%).

U ovoj godini ne očekujemo snažnije intenziviranje rasta iznosa monetarnih agregata. S obzirom na izražena nepovoljna kretanja na tržištu rada, koja će se nastaviti i u ovoj godini, snažniji rast depozita ne treba očekivati. Rast štednje stanovništva, koja čini najveći dio ukupnih depozita, bit će ograničen činjenicom da do rasta raspoloživih dohodaka neće doći. Zbog ionako slabe likvidnosti sektora trgovačkih društava ne treba očekivati ni značajniji rast s te strane.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Monetarni agregat M4 (ukupna likvidna sredstva), koji obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske depozite, devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca ostao je na gotovo istoj razni kao na kraju siječnja, odnosno viši je za svega 26,6 milijuna kuna.

Na godišnjoj razini blago je ubrzan rast ukupnih likvidnih sredstava. Monetarni agregat M4 na kraju je veljače iznosio 261,2 milijarde kuna odnosno 7,4 milijarde kuna ili 2,9% više nego na kraju veljače prošle godine, što upućuje na nastavak trenda blagih godišnjih stopa rasta, koji je prisutan posljednje tri godine. Navedeni godišnji rast je najvećim dijelom rezultat rasta štednih i oročenih deviznih depozita (koji prevladavaju u strukturi M4 s udjelom oko 60%) za 5,0% ili 7,3 milijarde kuna. Štedni i oročeni kunski depoziti zabilježili su godišnji pad (-4,6%).

U ovoj godini ne očekujemo snažnije intenziviranje rasta iznosa monetarnih agregata. S obzirom na izražena nepovoljna kretanja na tržištu rada, koja će se nastaviti i u ovoj godini, snažniji rast depozita ne treba očekivati. Rast štednje stanovništva, koja čini najveći dio ukupnih depozita, bit će ograničen činjenicom da do rasta raspoloživih dohodaka neće doći. Zbog ionako slabe likvidnosti sektora trgovačkih društava ne treba očekivati ni značajniji rast s te strane.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=919786 15.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=919786#15.4.2013
U odnosu na kraj 2011. godine, bruto inozemni dug u apsolutnoj je izrazu zabilježio pad, no udio inozemnog duga u BDP blago je porastao na 102,3 posto. U odnosu na kraj 2011. inozemni se dug smanjio za 798 mil. eura, odnosno za 1,8 posto. Tome je najviše pridonijelo razduživanje financijskog sektora, odnosno banaka. Vanjski dug banaka na kraju je prošle godine iznosio 9,4 mlrd. eura, što je za 2,2 mlrd. eura, odnosno za 19,3% manje nego na kraju 2011. godine. Ujedno, inozemni dug banaka na najnižoj je razini od listopada 2008. godine. Razduživanje banaka vidljivo je i iz slabe kreditne aktivnosti. U suprotnom smjeru, dakle na rast inozemnog duga na godišnjoj razini najviše je utjecao javni sektor, i to država, čiji je vanjski dug na kraju 2012. iznosio 8,3 mlrd. eura, što je za 1,3 mlrd. eura, odnosno za 19,2% više nego na kraju prethodne godine.

Uz izdanje euroobveznice (1,5 mlrd. dolara) u travnju, u prošloj je godini dug središnje države dodatno povećan i zbog preuzimanja inozemnih obveza brodogradilišta što je bio sastavni dio programa njihova restrukturiranja. Javna trgovačka društva su tijekom cijele godine uglavnom smanjivala inozemnu zaduženost pa na godišnjoj razini bilježe pad (-10,3%). Inozemni dug privatnih poduzeća uglavnom stagnira te je prošlu godinu završio na 10,9 mlrd. eura, odnosno za 418 mil. eura manje nego na kraju 2011. godine.

U ovoj godini očekujemo stagnaciju inozemnog duga s obzirom na slabu gospodarsku aktivnost. Država bi ponovno mogla biti glavni generator rasta s obzirom na izdanje obveznice u travnju.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
U odnosu na kraj 2011. godine, bruto inozemni dug u apsolutnoj je izrazu zabilježio pad, no udio inozemnog duga u BDP blago je porastao na 102,3 posto. U odnosu na kraj 2011. inozemni se dug smanjio za 798 mil. eura, odnosno za 1,8 posto. Tome je najviše pridonijelo razduživanje financijskog sektora, odnosno banaka. Vanjski dug banaka na kraju je prošle godine iznosio 9,4 mlrd. eura, što je za 2,2 mlrd. eura, odnosno za 19,3% manje nego na kraju 2011. godine. Ujedno, inozemni dug banaka na najnižoj je razini od listopada 2008. godine. Razduživanje banaka vidljivo je i iz slabe kreditne aktivnosti. U suprotnom smjeru, dakle na rast inozemnog duga na godišnjoj razini najviše je utjecao javni sektor, i to država, čiji je vanjski dug na kraju 2012. iznosio 8,3 mlrd. eura, što je za 1,3 mlrd. eura, odnosno za 19,2% više nego na kraju prethodne godine.

Uz izdanje euroobveznice (1,5 mlrd. dolara) u travnju, u prošloj je godini dug središnje države dodatno povećan i zbog preuzimanja inozemnih obveza brodogradilišta što je bio sastavni dio programa njihova restrukturiranja. Javna trgovačka društva su tijekom cijele godine uglavnom smanjivala inozemnu zaduženost pa na godišnjoj razini bilježe pad (-10,3%). Inozemni dug privatnih poduzeća uglavnom stagnira te je prošlu godinu završio na 10,9 mlrd. eura, odnosno za 418 mil. eura manje nego na kraju 2011. godine.

U ovoj godini očekujemo stagnaciju inozemnog duga s obzirom na slabu gospodarsku aktivnost. Država bi ponovno mogla biti glavni generator rasta s obzirom na izdanje obveznice u travnju.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=919213 12.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=919213#12.4.2013
Indeksi proizvođačkih cijena na domaćem tržištu prema kategorijama GIG-a i dalje potvrđuju dominantan utjecaj cijena energije na godišnji rast proizvođačkih cijena. Iako je na godišnjoj razini rast cijena energije prilično usporen u odnosu na prethodne mjesece, on je i dalje na znatno višim razinama nego druge kategorije (+ 6,4%). Uz energiju rast cijena zabilježen je kod intermedijarnih proizvoda (+1,1%) i netrajnih proizvoda za široku potrošnju (+2,3%), dok proizvođačke cijene kapitalnih proizvoda i trajnih proizvoda za široku potrošnju nastavljaju bilježiti pad na godišnjoj razini (-2,8%, odnosno -1,2%). Prema NKD-u u djelatnosti Rudarstvo i vađenje zabilježen je pad od 5,8 posto. Nadalje cijene proizvodnje prehrambenih proizvoda više su za 3,8%, a u djelatnosti Opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije cijene na domaćem tržištu su više za 18,3% godišnje.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Indeksi proizvođačkih cijena na domaćem tržištu prema kategorijama GIG-a i dalje potvrđuju dominantan utjecaj cijena energije na godišnji rast proizvođačkih cijena. Iako je na godišnjoj razini rast cijena energije prilično usporen u odnosu na prethodne mjesece, on je i dalje na znatno višim razinama nego druge kategorije (+ 6,4%). Uz energiju rast cijena zabilježen je kod intermedijarnih proizvoda (+1,1%) i netrajnih proizvoda za široku potrošnju (+2,3%), dok proizvođačke cijene kapitalnih proizvoda i trajnih proizvoda za široku potrošnju nastavljaju bilježiti pad na godišnjoj razini (-2,8%, odnosno -1,2%). Prema NKD-u u djelatnosti Rudarstvo i vađenje zabilježen je pad od 5,8 posto. Nadalje cijene proizvodnje prehrambenih proizvoda više su za 3,8%, a u djelatnosti Opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije cijene na domaćem tržištu su više za 18,3% godišnje.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=918820 11.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=918820#11.4.2013
Prema kategorijama NKD-a vidljivo je da na kretanje izvoza i dalje najviše utječe smanjeni izvoz ostalih prijevoznih sredstava. Izvoz ove djelatnosti, koji u najvećoj mjeri čini brodogradnja smanjen je u veljači za 74,4 posto. S obzirom da je brodogradnja bila jedan od naših najvažnijih izvoznih sektora, restrukturiranje i smanjena proizvodnja negativno se odražavaju i na izvoz. Značajan pad izvoza zabilježen je uz brodogradnju i kod prehrambenih proizvoda (-21,1%), dok je izvoz porastao u kategorijama proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (+23,9%), proizvodnje gotovih materijalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (+31,0%) te u kategoriji opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (+112,3%). Na strani uvoza, najveći rast zabilježen je u kategorijama rudarstvo i vađenje (+34%) te uvoz prehrambenih proizvoda (+23,5%).

U nastavku godine očekivanje rasta neto izvoza temeljimo na preusmjeravanju domaćih poduzeća na izvozna tržišta i iskorištavanju prednosti jedinstvenog europskog tržišta te na rastu pokazatelja u turizmu. Iako, rigidna struktura izvoza i restrukturiranje u pojedinim granama te očekivani gospodarski pad na našim najvažnijim izvoznim tržištima (Italija, Slovenija) ograničavaju snažniji doprinos izvoza gospodarskom oporavku. S druge strane, uvoz roba bit će ograničen slabom domaćom potražnjom.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Prema kategorijama NKD-a vidljivo je da na kretanje izvoza i dalje najviše utječe smanjeni izvoz ostalih prijevoznih sredstava. Izvoz ove djelatnosti, koji u najvećoj mjeri čini brodogradnja smanjen je u veljači za 74,4 posto. S obzirom da je brodogradnja bila jedan od naših najvažnijih izvoznih sektora, restrukturiranje i smanjena proizvodnja negativno se odražavaju i na izvoz. Značajan pad izvoza zabilježen je uz brodogradnju i kod prehrambenih proizvoda (-21,1%), dok je izvoz porastao u kategorijama proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (+23,9%), proizvodnje gotovih materijalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (+31,0%) te u kategoriji opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (+112,3%). Na strani uvoza, najveći rast zabilježen je u kategorijama rudarstvo i vađenje (+34%) te uvoz prehrambenih proizvoda (+23,5%).

U nastavku godine očekivanje rasta neto izvoza temeljimo na preusmjeravanju domaćih poduzeća na izvozna tržišta i iskorištavanju prednosti jedinstvenog europskog tržišta te na rastu pokazatelja u turizmu. Iako, rigidna struktura izvoza i restrukturiranje u pojedinim granama te očekivani gospodarski pad na našim najvažnijim izvoznim tržištima (Italija, Slovenija) ograničavaju snažniji doprinos izvoza gospodarskom oporavku. S druge strane, uvoz roba bit će ograničen slabom domaćom potražnjom.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=918377 10.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=918377#10.4.2013
U strukturi noćenja stranih turista, prema zemlji prebivališta, dominirali su turisti iz susjednih zemalja (Slovenija 15,6%, Italija 10,8%, Bosna i Hercegovina 9,2%) te turisti iz Austrije (10,3%) i Njemačke (8,1%).

Tijekom prva dva mjeseca broj turističkih dolazaka porastao je za 2,5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je broj noćenja manji za 1%, čemu je pridonio pad noćenja domaćih turista. Unatoč padu rijekom veljače, u 2013. očekujemo nastavak blago pozitivnih stopa rasta noćenja turista. Nominalni prihodi od turizma također bi trebali rasti (oko 3%), no rast će ograničavati nepovoljna gospodarska kretanja na našim emitivnim tržištima. Uz to, očekujemo da bi se pad životnog standarda mogao odraziti na broj turističkih dolazaka domaćih turista odnosno kraće trajanje turističkih boravaka i smanjenje (realne) potrošnje.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
U strukturi noćenja stranih turista, prema zemlji prebivališta, dominirali su turisti iz susjednih zemalja (Slovenija 15,6%, Italija 10,8%, Bosna i Hercegovina 9,2%) te turisti iz Austrije (10,3%) i Njemačke (8,1%).

Tijekom prva dva mjeseca broj turističkih dolazaka porastao je za 2,5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je broj noćenja manji za 1%, čemu je pridonio pad noćenja domaćih turista. Unatoč padu rijekom veljače, u 2013. očekujemo nastavak blago pozitivnih stopa rasta noćenja turista. Nominalni prihodi od turizma također bi trebali rasti (oko 3%), no rast će ograničavati nepovoljna gospodarska kretanja na našim emitivnim tržištima. Uz to, očekujemo da bi se pad životnog standarda mogao odraziti na broj turističkih dolazaka domaćih turista odnosno kraće trajanje turističkih boravaka i smanjenje (realne) potrošnje.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=918138 9.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=918138#9.4.2013
Na mjesečnoj razini i u veljači je nakon siječnja nastavljen blagi rast. Prema sezonski prilagođenim indeksima, u kojima se iz kretanja isključuje sezonska komponenta, trgovina na malo je u veljači bila za 0,4% veća nego u siječnju u realnom izrazu, odnosno za 0,3% nominalno.

Nepovoljna kretanja na tržištu rada, odnosno rast nezaposlenosti i realni pad prosječnog dohodaka te neizvjesnost i pesimistična očekivanja u pogledu ostvarivanja budućih prihoda negativno se odražavaju na potrošnju, odnosno na trgovinu na malo. S obzirom na nisku prošlogodišnju bazu, dolaskom proljetnih i ljetnih mjeseci očekujemo ipak nešto povoljnija kretanja, no dugotrajna recesija i neizvjesnost iscrpili su stanovništvo pa na razini cijele godine ne očekujemo oporavak.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Na mjesečnoj razini i u veljači je nakon siječnja nastavljen blagi rast. Prema sezonski prilagođenim indeksima, u kojima se iz kretanja isključuje sezonska komponenta, trgovina na malo je u veljači bila za 0,4% veća nego u siječnju u realnom izrazu, odnosno za 0,3% nominalno.

Nepovoljna kretanja na tržištu rada, odnosno rast nezaposlenosti i realni pad prosječnog dohodaka te neizvjesnost i pesimistična očekivanja u pogledu ostvarivanja budućih prihoda negativno se odražavaju na potrošnju, odnosno na trgovinu na malo. S obzirom na nisku prošlogodišnju bazu, dolaskom proljetnih i ljetnih mjeseci očekujemo ipak nešto povoljnija kretanja, no dugotrajna recesija i neizvjesnost iscrpili su stanovništvo pa na razini cijele godine ne očekujemo oporavak.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=918133 8.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=918133#8.4.2013 Negativna kretanja na tržištu rada na početku godine potvrđuje nastavak pada zaposlenosti i u veljači. Prema podacima DZS-a ukupan broj zaposlenih u veljači iznosio je 1,336.840, što je za 0,4% manje nego u siječnju te za 1,5% manje nego u veljači prošle godine. Broj zaposlenih u pravnim osobama iznosio je 1,113.283 osobe, što je za 2,7% manje nego u veljači prošle godine.

Promatrajući kretanje broja zaposlenih u pravnim osobama u veljači, na godišnjoj razini blagi rast zaposlenih bilježe pojedine djelatnosti u kojima dominiraju društva u javnom sektoru (obrazovanje, opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti), dok u privatnom sektoru broj zaposlenih i dalje pada.

Visokim padom broja zaposlenih ističe se građevinarstvo, što je rezultat četverogodišnjeg snažnog smanjenja aktivnosti. U građevinskom sektoru u veljači je bilo 74.072 zaposlenih, što je za 5.544 osobe manje nego u veljači prošle godine, dok je u odnosu na veljaču 2008. zaposlenost u ovom sektoru smanjena za 25.422, odnosno za 25,6%. Prerađivačka industrija, koja kao pojedinačni sektor zapošljava najviše ljudi, u veljači je imala 199.339 zaposlenih, što je za 5,1% manje nego u veljači prošle godine, dok je u trgovini na veliko i malo zaposlenost smanjena za 2,8% godišnje.

U prva dva mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine uz građevinarstvo i prerađivačku industriju (-7,8% i -4,8%) značajan pad zaposlenosti zabilježen je i u djelatnosti rudarstvo i vađenje (-5,9%).

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> Negativna kretanja na tržištu rada na početku godine potvrđuje nastavak pada zaposlenosti i u veljači. Prema podacima DZS-a ukupan broj zaposlenih u veljači iznosio je 1,336.840, što je za 0,4% manje nego u siječnju te za 1,5% manje nego u veljači prošle godine. Broj zaposlenih u pravnim osobama iznosio je 1,113.283 osobe, što je za 2,7% manje nego u veljači prošle godine.

Promatrajući kretanje broja zaposlenih u pravnim osobama u veljači, na godišnjoj razini blagi rast zaposlenih bilježe pojedine djelatnosti u kojima dominiraju društva u javnom sektoru (obrazovanje, opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti), dok u privatnom sektoru broj zaposlenih i dalje pada.

Visokim padom broja zaposlenih ističe se građevinarstvo, što je rezultat četverogodišnjeg snažnog smanjenja aktivnosti. U građevinskom sektoru u veljači je bilo 74.072 zaposlenih, što je za 5.544 osobe manje nego u veljači prošle godine, dok je u odnosu na veljaču 2008. zaposlenost u ovom sektoru smanjena za 25.422, odnosno za 25,6%. Prerađivačka industrija, koja kao pojedinačni sektor zapošljava najviše ljudi, u veljači je imala 199.339 zaposlenih, što je za 5,1% manje nego u veljači prošle godine, dok je u trgovini na veliko i malo zaposlenost smanjena za 2,8% godišnje.

U prva dva mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine uz građevinarstvo i prerađivačku industriju (-7,8% i -4,8%) značajan pad zaposlenosti zabilježen je i u djelatnosti rudarstvo i vađenje (-5,9%).

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=916992 5.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=916992#5.4.2013 Prema posljednjim dostupnim podacima za zadnje prošlogodišnje tromjesečje stopa nezaposlenosti koju DZS provodi na temelju metodologije Međunarodne organizacije rada (ILO) iznosi 18% te je na najvišoj razini od kada bilježimo podatke (od 1998.). S obzirom na nepovoljna gospodarska kretanja i snažan rast broja rasta nezaposlenih i smanjenje zaposlenih na razini cijele 2012. prosječna ILO stopa nezaposlenosti iznosi 15,9% (u odnosu na 13,5% u 2011).

Nadalje anketa pokazuje pad stope aktivnosti (omjer aktivnog stanovništva i radno sposobnog stanovništva) te stope zaposlenosti (omjer broja zaposlenih i ukupnog radno sposobnog stanovništva), koje su iznosile 44,6 odnosno 36,6% što je pogoršanje kretanja u odnosu na prethodno tromjesečje što je djelomično i uobičajena posljedica sezonskih kretanja u posljednjem tromjesečju. Omjer neaktivnog i aktivnog stanovništva iznosi 1,15, što znači da na svaku aktivnu osobu statistički dolazi 1,15 radno neaktivnih osoba.

Broj nezaposlenih u zadnjem se tromjesečju 2012. povećao za 49 tisuća u odnosu na treće tromjesečje prošle godine te je iznosio 307 tisuća. Na godišnjoj razini broj nezaposlenih porastao je za 69 tisuća. Istovremeno, broj zaposlenih smanjio se i to za 120 tisuća u promatranom razdoblju pa je broj zaposlenih na kraju prošle godine bio 1,4 milijuna. U odnosu na zadnje tromjesečje 2011. broj zaposlenih niži je za 77 tisuća. Iako navedena kretanja odgovaraju uobičajenim sezonskim trendovima na tržištu rada dugotrajnost negativnih trendova i promjene na godišnjoj razini upućuju na nastavak pogoršanja.
Ukupno radno sposobno stanovništvo starije od 15 godina iznosi 3,83 milijuna, od čega je 1,71 milijuna aktivnih (zaposleni i nezaposleni), a 2,12 milijuna neaktivnih.

Budući da tržište rada na kretanja u realnom sektoru reagira s određenim vremenski odmakom, prije 2014. godine nije realno očekivati početak oporavka tržišta rada. Međutim, za značajniji rast zapošljavanja potreban je značajniji rast gospodarstva.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> Prema posljednjim dostupnim podacima za zadnje prošlogodišnje tromjesečje stopa nezaposlenosti koju DZS provodi na temelju metodologije Međunarodne organizacije rada (ILO) iznosi 18% te je na najvišoj razini od kada bilježimo podatke (od 1998.). S obzirom na nepovoljna gospodarska kretanja i snažan rast broja rasta nezaposlenih i smanjenje zaposlenih na razini cijele 2012. prosječna ILO stopa nezaposlenosti iznosi 15,9% (u odnosu na 13,5% u 2011).

Nadalje anketa pokazuje pad stope aktivnosti (omjer aktivnog stanovništva i radno sposobnog stanovništva) te stope zaposlenosti (omjer broja zaposlenih i ukupnog radno sposobnog stanovništva), koje su iznosile 44,6 odnosno 36,6% što je pogoršanje kretanja u odnosu na prethodno tromjesečje što je djelomično i uobičajena posljedica sezonskih kretanja u posljednjem tromjesečju. Omjer neaktivnog i aktivnog stanovništva iznosi 1,15, što znači da na svaku aktivnu osobu statistički dolazi 1,15 radno neaktivnih osoba.

Broj nezaposlenih u zadnjem se tromjesečju 2012. povećao za 49 tisuća u odnosu na treće tromjesečje prošle godine te je iznosio 307 tisuća. Na godišnjoj razini broj nezaposlenih porastao je za 69 tisuća. Istovremeno, broj zaposlenih smanjio se i to za 120 tisuća u promatranom razdoblju pa je broj zaposlenih na kraju prošle godine bio 1,4 milijuna. U odnosu na zadnje tromjesečje 2011. broj zaposlenih niži je za 77 tisuća. Iako navedena kretanja odgovaraju uobičajenim sezonskim trendovima na tržištu rada dugotrajnost negativnih trendova i promjene na godišnjoj razini upućuju na nastavak pogoršanja.
Ukupno radno sposobno stanovništvo starije od 15 godina iznosi 3,83 milijuna, od čega je 1,71 milijuna aktivnih (zaposleni i nezaposleni), a 2,12 milijuna neaktivnih.

Budući da tržište rada na kretanja u realnom sektoru reagira s određenim vremenski odmakom, prije 2014. godine nije realno očekivati početak oporavka tržišta rada. Međutim, za značajniji rast zapošljavanja potreban je značajniji rast gospodarstva.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=916567 4.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=916567#4.4.2013 Suficit tekućeg računa platne bilance rezultat je najvećim dijelom smanjenja deficita na računu roba, odnosno blagog rasta izvoza roba i pada uvoza te povećanih prihoda od turizma. Kretanja na računu roba odražavaju uglavnom slabu domaću potražnju, što je dovelo do smanjenja deficita za 2,1% godišnje (na 6,02 mlrd. eura).
Na računu usluga porasli su i prihodi i rashodi, no apsolutni rast prihoda je značajniji, što je rezultiralo povećanjem suficita za 3,3% godišnje. Pri tome su prihodi od putovanja iznosili 6,8 mlrd. eura, što je za 212 mil. eura, odnosno za 3,2% više nego u 2011. Međutim, rekordna 2008. godina, kada je ostvareno 7,5 mlrd. eura prihoda od putovanja, još uvijek nije dostignuta.
Na to da bi prihodi od putovanja mogli biti viši nego 2011. upućivali su fizički pokazatelji u turizmu s obzirom da je prošla godina po broju ostvarenih turističkih noćenja bila najuspješnija u posljednjih dvadeset godina. Veći broj turističkih dolazaka i noćenja u odnosu na 2008. uz istovremeno niže prihode od putovanja upućuju na zaključak da se turisti u krizi nisu odrekli putovanja, ali su potrošnju prilagodili trenutnoj neizvjesnosti.
Deficit na računu dohotka, na kojem se evidentiraju isplate dohodaka (dividendi, kamata i ostalih oblika prinosa) po osnovi držanja financijske imovine između rezidenata i nerezidenata, iznosio je 1,5 mlrd. eura, što je za 4,1% manji deficit nego u 2011. Suficit na računu tekućih transfera blago se povećao, za 2% na 1,2 mlrd. eura.
Neto priljev kapitala iz inozemstva isključujući promjene međunarodnih pričuva u 2012. je iznosio 445 mil. eura, što je za 1,4 mlrd. eura, odnosno za 76% manje nego u 2011. godini. Tome je najviše pridonio manjak na računu ostalih ulaganja koji je iznosio 2,6 mlrd. eura (manjak je zabilježen prvi put od kad postoje podaci) uz pad obveza od 3,1 mlrd. eura godišnje. Izravna inozemna ulaganja (FDI) u Hrvatsku bila su blagu ispod 2011. godine. Izravna inozemna ulaganja iznosila su 973 mil. eura, što je za 107 mil. eura manje nego u 2011.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> Suficit tekućeg računa platne bilance rezultat je najvećim dijelom smanjenja deficita na računu roba, odnosno blagog rasta izvoza roba i pada uvoza te povećanih prihoda od turizma. Kretanja na računu roba odražavaju uglavnom slabu domaću potražnju, što je dovelo do smanjenja deficita za 2,1% godišnje (na 6,02 mlrd. eura).
Na računu usluga porasli su i prihodi i rashodi, no apsolutni rast prihoda je značajniji, što je rezultiralo povećanjem suficita za 3,3% godišnje. Pri tome su prihodi od putovanja iznosili 6,8 mlrd. eura, što je za 212 mil. eura, odnosno za 3,2% više nego u 2011. Međutim, rekordna 2008. godina, kada je ostvareno 7,5 mlrd. eura prihoda od putovanja, još uvijek nije dostignuta.
Na to da bi prihodi od putovanja mogli biti viši nego 2011. upućivali su fizički pokazatelji u turizmu s obzirom da je prošla godina po broju ostvarenih turističkih noćenja bila najuspješnija u posljednjih dvadeset godina. Veći broj turističkih dolazaka i noćenja u odnosu na 2008. uz istovremeno niže prihode od putovanja upućuju na zaključak da se turisti u krizi nisu odrekli putovanja, ali su potrošnju prilagodili trenutnoj neizvjesnosti.
Deficit na računu dohotka, na kojem se evidentiraju isplate dohodaka (dividendi, kamata i ostalih oblika prinosa) po osnovi držanja financijske imovine između rezidenata i nerezidenata, iznosio je 1,5 mlrd. eura, što je za 4,1% manji deficit nego u 2011. Suficit na računu tekućih transfera blago se povećao, za 2% na 1,2 mlrd. eura.
Neto priljev kapitala iz inozemstva isključujući promjene međunarodnih pričuva u 2012. je iznosio 445 mil. eura, što je za 1,4 mlrd. eura, odnosno za 76% manje nego u 2011. godini. Tome je najviše pridonio manjak na računu ostalih ulaganja koji je iznosio 2,6 mlrd. eura (manjak je zabilježen prvi put od kad postoje podaci) uz pad obveza od 3,1 mlrd. eura godišnje. Izravna inozemna ulaganja (FDI) u Hrvatsku bila su blagu ispod 2011. godine. Izravna inozemna ulaganja iznosila su 973 mil. eura, što je za 107 mil. eura manje nego u 2011.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=916227 3.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=916227#3.4.2013 Prema posljednjim podacima DZS-a za veljaču industrijska je proizvodnja zabilježila pad u odnosu na veljaču prošle godine. Prema kalendarski prilagođenim indeksima industrijska je proizvodnja u veljači pala za 4,1% na godišnjoj razini. Tako su, uz iznimku kolovoza prošle godine i ovogodišnjeg siječnja, nastavljena negativna kretanja koja traju još od siječnja 2012.

Promatrajući prema GIG-u pad je zabilježen u svim kategorijama izuzev kategorije intermedijarni proizvodi gdje je zabilježen godišnji rast od 4,9%. Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju smanjena je za 9,5% godišnje, proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju smanjena je za 1,9%. Nadalje, proizvodnja kapitalnih proizvoda niža je za 12,4%, a proizvodnja energije za 0,9%. Prema NKD-u prerađivačka industrija smanjena je za 5,3% godišnje, pri čemu je snažan pad zabilježen u kategorijama proizvodnja električne opreme (-32,4%), proizvodnja motornih vozila (-22,3%) te proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (-45,1). Kod rudarstva i vađenja zabilježen je pad po godišnjoj stopi od 9,3%, dok je kod opskrbe električnom energijom zabilježen godišnji rast (2,4%). Prema desezoniranim indeksima na mjesečnoj je razini industrijska proizvodnja smanjena za 3,0% čemu je pridonio pad proizvodnje u svim kategorijama izuzev energije.

Nastavak negativnih kretanja u industrijskoj proizvodnji očekujemo i na razini cijele godine. Niska baza će zasigurno ublažavati negativna kretanja, no slaba domaća i inozemna potražnja, na koju će utjecati očekivani pad na našim najvažnijim izvoznim tržištima (Italija i Slovenija) te moguće negativne posljedice izlaska iz CEFTA-e nakon ulaska u EU, utjecat će na blagi pad industrijske proizvodnje i u ovoj godini.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> Prema posljednjim podacima DZS-a za veljaču industrijska je proizvodnja zabilježila pad u odnosu na veljaču prošle godine. Prema kalendarski prilagođenim indeksima industrijska je proizvodnja u veljači pala za 4,1% na godišnjoj razini. Tako su, uz iznimku kolovoza prošle godine i ovogodišnjeg siječnja, nastavljena negativna kretanja koja traju još od siječnja 2012.

Promatrajući prema GIG-u pad je zabilježen u svim kategorijama izuzev kategorije intermedijarni proizvodi gdje je zabilježen godišnji rast od 4,9%. Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju smanjena je za 9,5% godišnje, proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju smanjena je za 1,9%. Nadalje, proizvodnja kapitalnih proizvoda niža je za 12,4%, a proizvodnja energije za 0,9%. Prema NKD-u prerađivačka industrija smanjena je za 5,3% godišnje, pri čemu je snažan pad zabilježen u kategorijama proizvodnja električne opreme (-32,4%), proizvodnja motornih vozila (-22,3%) te proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (-45,1). Kod rudarstva i vađenja zabilježen je pad po godišnjoj stopi od 9,3%, dok je kod opskrbe električnom energijom zabilježen godišnji rast (2,4%). Prema desezoniranim indeksima na mjesečnoj je razini industrijska proizvodnja smanjena za 3,0% čemu je pridonio pad proizvodnje u svim kategorijama izuzev energije.

Nastavak negativnih kretanja u industrijskoj proizvodnji očekujemo i na razini cijele godine. Niska baza će zasigurno ublažavati negativna kretanja, no slaba domaća i inozemna potražnja, na koju će utjecati očekivani pad na našim najvažnijim izvoznim tržištima (Italija i Slovenija) te moguće negativne posljedice izlaska iz CEFTA-e nakon ulaska u EU, utjecat će na blagi pad industrijske proizvodnje i u ovoj godini.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=915773 2.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=915773#2.4.2013
Promatrajući prema kategorijama NKD-a, prema izvornim indeksima, najveći nominalni pad na godišnjoj razini zabilježen je u kategoriji motornih vozila od 29,9% (podjela djelatnosti po trgovačkim strukama) što potvrđuje očekivani pad potrošnje trajnih i luksuznih dobara čiji udio u trgovini na malo kontinuirano opada od početka krize. S druge strane, evidentno je usmjeravanje potrošača na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba što se vidi u kontinuiranom rastu udjela prometa ostvarenog u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama (oko 40%). Tako prema nominalnim indeksima promet od trgovine na malo u ovoj kategoriji proizvoda bilježi rast od 6% godišnje. Dodatno, i kategorija specijalizirane prodavaonice živežnim namirnicama bilježi godišnji nominalni rast u siječnju od 10 posto.

Očekujemo da će objava prvih podataka o kretanju trgovine na malo u veljači pokazati nastavak pada na godišnjoj razini. Realan pad u trgovini na malo prvenstveno je određen kretanjima na tržištu rada odnosno rastom nezaposlenosti, padom zaposlenosti, smanjenjem realnog raspoloživog dohotka te visokom razinom potrošačkog pesimizma.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Promatrajući prema kategorijama NKD-a, prema izvornim indeksima, najveći nominalni pad na godišnjoj razini zabilježen je u kategoriji motornih vozila od 29,9% (podjela djelatnosti po trgovačkim strukama) što potvrđuje očekivani pad potrošnje trajnih i luksuznih dobara čiji udio u trgovini na malo kontinuirano opada od početka krize. S druge strane, evidentno je usmjeravanje potrošača na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba što se vidi u kontinuiranom rastu udjela prometa ostvarenog u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama (oko 40%). Tako prema nominalnim indeksima promet od trgovine na malo u ovoj kategoriji proizvoda bilježi rast od 6% godišnje. Dodatno, i kategorija specijalizirane prodavaonice živežnim namirnicama bilježi godišnji nominalni rast u siječnju od 10 posto.

Očekujemo da će objava prvih podataka o kretanju trgovine na malo u veljači pokazati nastavak pada na godišnjoj razini. Realan pad u trgovini na malo prvenstveno je određen kretanjima na tržištu rada odnosno rastom nezaposlenosti, padom zaposlenosti, smanjenjem realnog raspoloživog dohotka te visokom razinom potrošačkog pesimizma.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=915144 29.3.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=915144#29.3.2013
Obzirom na aktualno zaduživanje Države na inozemnom tržištu kapitala (SAD), iznos međunarodnih pričuva bi se mogao povećati. Naime, slično kao i prošle godine kada je država u travnju izdala euroobveznicu na američkom tržištu, kupoprodajne aktivnosti između središnje banke i središnje države nakon izdanja euroobveznice trebale bi povećati međunarodne pričuve HNB-a.

Iznos međunarodnih pričuva najčešće se promatra u odnosu na vrijednost uvoza roba i usluga te u odnosu na dospjele kratkoročne obveze po osnovi inozemnog duga. Prema našim procjenama međunarodne pričuve će i ove godine nastaviti odgovarati vrijednosti uvoza robe i usluga za razdoblje od sedam i pol mjeseci (minimalno optimalna razina je tri). S druge strane, prema HNB-ovim projekcijama otplate inozemnog duga one u potpunosti pokrivaju trenutne obveze prema inozemnim vjerovnicima koje dospijevaju do kraja 2013. godine (7,7 mlrd. eura glavnice i kamata u zadnja tri tromjesečja 2013.). Dakle, trenutni iznos međunarodnih pričuva dostatan je za uspješno provođenje stabilne monetarne politike u uvjetima produljene recesije, odnosno održavanje stabilnog tečaja EUR/HRK.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Obzirom na aktualno zaduživanje Države na inozemnom tržištu kapitala (SAD), iznos međunarodnih pričuva bi se mogao povećati. Naime, slično kao i prošle godine kada je država u travnju izdala euroobveznicu na američkom tržištu, kupoprodajne aktivnosti između središnje banke i središnje države nakon izdanja euroobveznice trebale bi povećati međunarodne pričuve HNB-a.

Iznos međunarodnih pričuva najčešće se promatra u odnosu na vrijednost uvoza roba i usluga te u odnosu na dospjele kratkoročne obveze po osnovi inozemnog duga. Prema našim procjenama međunarodne pričuve će i ove godine nastaviti odgovarati vrijednosti uvoza robe i usluga za razdoblje od sedam i pol mjeseci (minimalno optimalna razina je tri). S druge strane, prema HNB-ovim projekcijama otplate inozemnog duga one u potpunosti pokrivaju trenutne obveze prema inozemnim vjerovnicima koje dospijevaju do kraja 2013. godine (7,7 mlrd. eura glavnice i kamata u zadnja tri tromjesečja 2013.). Dakle, trenutni iznos međunarodnih pričuva dostatan je za uspješno provođenje stabilne monetarne politike u uvjetima produljene recesije, odnosno održavanje stabilnog tečaja EUR/HRK.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=914731 28.3.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=914731#28.3.2013
Negativni trendovi nastavljaju se i kod obujma građevinskih radova. Prema kalendarski prilagođenim indeksima, građevinski su radovi u siječnju bili za 5,8% manji nego u siječnju prošle godine. Uzastopni pad na godišnjoj razini građevinski radovi bilježe od travnja 2009. godine. Vrijednost novih narudžbi, koja je indikativna za buduće građevinske radove, u prošloj je godini bila manja za 8,4% nego u 2011. godini, no u posljednjem su se tromjesečju narudžbe intenzivirale pa je bilo 17,8% više narudžbi nego u posljednjem tromjesečju 2011. godine. Ipak, očekivanja za ovu godinu ne donose optimizam u pogledu oporavak, no intenzitet negativnih kretanja mogao bi se ublažiti u odnosu na prethodne godine.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Negativni trendovi nastavljaju se i kod obujma građevinskih radova. Prema kalendarski prilagođenim indeksima, građevinski su radovi u siječnju bili za 5,8% manji nego u siječnju prošle godine. Uzastopni pad na godišnjoj razini građevinski radovi bilježe od travnja 2009. godine. Vrijednost novih narudžbi, koja je indikativna za buduće građevinske radove, u prošloj je godini bila manja za 8,4% nego u 2011. godini, no u posljednjem su se tromjesečju narudžbe intenzivirale pa je bilo 17,8% više narudžbi nego u posljednjem tromjesečju 2011. godine. Ipak, očekivanja za ovu godinu ne donose optimizam u pogledu oporavak, no intenzitet negativnih kretanja mogao bi se ublažiti u odnosu na prethodne godine.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=914326 27.3.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=914326#27.3.2013
Prosječna bruto plaća u siječnju je iznosila 7.974 kune, što je za 80 kuna ili 1,0% više nego u prosincu (nominalno). Na godišnjoj razini, u odnosu na siječanj prošle godine bruto plaća je nominalno viša za 128 kuna, odnosno za 1,63%, dok je u realnom izrazu manja za 3,6% godišnje. I prosječna bruto plaća nastavlja bilježiti realni godišnji pad koji traje od ožujka prošle godine. Uz iznimku nekoliko mjeseci na kraju 2011. godine i početku 2012. godine prosječna bruto plaća od kraja 2009. bilježi negativne godišnje stope promjene u realnom izrazu.

Nastavak nepovoljnih trendova na tržištu rada uslijed kontrakcije gospodarstva uz istovremeno pojačane inflatorne pritiske negativno doprinosi realnom rastu plaća na godišnjoj razini. Ni u 2013. ne očekujemo zamjetnije poboljšanje trendova odnosno realan rast plaća.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Prosječna bruto plaća u siječnju je iznosila 7.974 kune, što je za 80 kuna ili 1,0% više nego u prosincu (nominalno). Na godišnjoj razini, u odnosu na siječanj prošle godine bruto plaća je nominalno viša za 128 kuna, odnosno za 1,63%, dok je u realnom izrazu manja za 3,6% godišnje. I prosječna bruto plaća nastavlja bilježiti realni godišnji pad koji traje od ožujka prošle godine. Uz iznimku nekoliko mjeseci na kraju 2011. godine i početku 2012. godine prosječna bruto plaća od kraja 2009. bilježi negativne godišnje stope promjene u realnom izrazu.

Nastavak nepovoljnih trendova na tržištu rada uslijed kontrakcije gospodarstva uz istovremeno pojačane inflatorne pritiske negativno doprinosi realnom rastu plaća na godišnjoj razini. Ni u 2013. ne očekujemo zamjetnije poboljšanje trendova odnosno realan rast plaća.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=913917 26.3.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=913917#26.3.2013
S obzirom da godina pred nama neće donijeti rast, teška situacija na tržištu rada će se nastaviti. Nakon rasta broja i stope nezaposlenosti na početku godine, s dolaskom proljetnih mjeseci i početkom turističke predsezone, broj nezaposlenih bi trebao početi padati pod utjecajem sezonskog zapošljavanja. To potvrđuju i podaci s HZZ-a koji pokazuju smanjenje broja nezaposlenih u ožujku (u usporedbi s veljačom) pa bi službeni podaci za ožujak mogli pokazati blagi pad stope nezaposlenosti. Međutim, na godišnjoj razini nezaposlenost će i dalje biti na višoj razini nego 2012. godine. Budući da tržište rada na kretanja u realnom sektoru reagira s određenim vremenski odmakom, prije 2014. godine nije realno očekivati početak oporavka tržišta rada. Međutim, za značajniji rast zapošljavanja potreban je značajniji rast gospodarstva.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
S obzirom da godina pred nama neće donijeti rast, teška situacija na tržištu rada će se nastaviti. Nakon rasta broja i stope nezaposlenosti na početku godine, s dolaskom proljetnih mjeseci i početkom turističke predsezone, broj nezaposlenih bi trebao početi padati pod utjecajem sezonskog zapošljavanja. To potvrđuju i podaci s HZZ-a koji pokazuju smanjenje broja nezaposlenih u ožujku (u usporedbi s veljačom) pa bi službeni podaci za ožujak mogli pokazati blagi pad stope nezaposlenosti. Međutim, na godišnjoj razini nezaposlenost će i dalje biti na višoj razini nego 2012. godine. Budući da tržište rada na kretanja u realnom sektoru reagira s određenim vremenski odmakom, prije 2014. godine nije realno očekivati početak oporavka tržišta rada. Međutim, za značajniji rast zapošljavanja potreban je značajniji rast gospodarstva.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=913483 25.3.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=913483#25.3.2013
U međuvremenu država nastavlja s intenzivnim kratkoročnim zaduživanjem i zamjenom VK izdanja trezorskih zapisa kunskim izdanjima. Od početka godine Ministarstvo financija izdalo je ukupno 9,1 mlrd. kuna te 248 mil. eura trezoraca pri čemu je kunski dug povećan za 4,5 mlrd. kuna, dok je VK dug smanjen za 46 mil. eura. Prinosi su se spustili na povijesno najniže razine te se tijekom posljednjih nekoliko aukcija zadržavaju na tim razinama (izuzev jednogodišnjeg kunskog trezorca čiji je prinos porastao na 2,55%). Na ovotjednoj aukciji, Ministarstvo je prihvatilo sve kunske ponude te je izdalo 720 mil. kuna i 1,6 mil. eura, a prinosi su ostali nepromijenjeni. Pri tome je tromjesečne i šestomjesečne kunske te jednogodišnje VK trezorce upisao isključivo nebankarski sektor (uglavnom institucionalni investitori). Uz izdašnu likvidnost očekujemo da će se država nastaviti uspješno kratkoročno zaduživati na domaćem tržištu uz prihvaćanje najvećeg dijela ponuda po trenutnim prinosima. Za sljedeći tjedan najavljeno je izdanje 500 mil. kuna šestomjesečnih i jednogodišnjih kunskih zapisa.

Domaće devizno tržište karakterizira stabilnost. Tijekom ovog tjedna blago su osnažili deprecijacijski pritisci na kunu u odnosu na euro uslijed pojačane potražnje za eurima uglavnom od strane korporativnog sektora pa je tečaj dosegnuo 7,595 kuna za euro. U sljedećem tjednu očekujemo da bi tečaj mogao testirati granicu od 7,600 kuna za euro uslijed nastavka potražnje od strane korporativnog sektora zbog inozemnog razduživanja koje je posebno izraženo na kraju tromjesečja. Uobičajeno pojačana sezonska potražnja za kunama s približavanjem i tijekom turističke sezone ove bi godine mogla biti ublažena zbog slabog priljeva inozemnog kapitala, inozemnog razduživanja korporativnog i bankarskog sektora te mogućeg povećanog regulatornog zahtjeva za rezervacije za nenaplative i djelomično nenaplative kredite.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
U međuvremenu država nastavlja s intenzivnim kratkoročnim zaduživanjem i zamjenom VK izdanja trezorskih zapisa kunskim izdanjima. Od početka godine Ministarstvo financija izdalo je ukupno 9,1 mlrd. kuna te 248 mil. eura trezoraca pri čemu je kunski dug povećan za 4,5 mlrd. kuna, dok je VK dug smanjen za 46 mil. eura. Prinosi su se spustili na povijesno najniže razine te se tijekom posljednjih nekoliko aukcija zadržavaju na tim razinama (izuzev jednogodišnjeg kunskog trezorca čiji je prinos porastao na 2,55%). Na ovotjednoj aukciji, Ministarstvo je prihvatilo sve kunske ponude te je izdalo 720 mil. kuna i 1,6 mil. eura, a prinosi su ostali nepromijenjeni. Pri tome je tromjesečne i šestomjesečne kunske te jednogodišnje VK trezorce upisao isključivo nebankarski sektor (uglavnom institucionalni investitori). Uz izdašnu likvidnost očekujemo da će se država nastaviti uspješno kratkoročno zaduživati na domaćem tržištu uz prihvaćanje najvećeg dijela ponuda po trenutnim prinosima. Za sljedeći tjedan najavljeno je izdanje 500 mil. kuna šestomjesečnih i jednogodišnjih kunskih zapisa.

Domaće devizno tržište karakterizira stabilnost. Tijekom ovog tjedna blago su osnažili deprecijacijski pritisci na kunu u odnosu na euro uslijed pojačane potražnje za eurima uglavnom od strane korporativnog sektora pa je tečaj dosegnuo 7,595 kuna za euro. U sljedećem tjednu očekujemo da bi tečaj mogao testirati granicu od 7,600 kuna za euro uslijed nastavka potražnje od strane korporativnog sektora zbog inozemnog razduživanja koje je posebno izraženo na kraju tromjesečja. Uobičajeno pojačana sezonska potražnja za kunama s približavanjem i tijekom turističke sezone ove bi godine mogla biti ublažena zbog slabog priljeva inozemnog kapitala, inozemnog razduživanja korporativnog i bankarskog sektora te mogućeg povećanog regulatornog zahtjeva za rezervacije za nenaplative i djelomično nenaplative kredite.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=912888 22.3.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=912888#22.3.2013
U skladu s našim očekivanjima u zadnjem su tromjesečju negativnim kretanjima pridonijele sve sastavnice potrošnje, izuzev neto izvoza čiji deficit je smanjen zbog rasta izvoza roba i usluga te istovremenog pada uvoza. Isto tako, najveći pad zabilježile su bruto investicije u fiksni kapital (-4,9%) i osobna potrošnja (-4,2%).

Na razini cijele godine kod investicija su nastavljena izrazito negativna kretanja pa su se u odnosu na 2011. smanjile za 4,6%, dok su se kumulativno u posljednje četiri godine (u odnosu na 2008.) smanjile čak ja jednu trećinu. Kretanje investicija je odraz dugotrajne recesije u gospodarstvu koja je u potpunosti iscrpila privatni segment gospodarstva osobito realni (proizvodnju) koji ujedno prolazi proces restrukturiranja. Navedeno se osjeća na tržištu rada gdje je došlo do daljnjeg smanjivanja zaposlenosti, rasta nezaposlenosti i pada realnih plaća odnosno smanjivanja raspoloživog dohotka pa je potrošnja kućanstava nakon 2009. i 2010. pad zabilježila i u 2012. (-3,0%). Iako slabim intenzitetom, potrošnja države bilježi smanjenje treću godinu za redom (-0,8%. u 2012.). Jedino je neto izvoz ublažio negativna kretanja uz blagi rast izvoza roba i usluga (0,4%) te pad uvoza roba i usluga (-2,1%).

Promatrajući bruto dodanu vrijednost, u zadnjem je tromjesečju 2012. zabilježen pad od 3,3% godišnje, dok je na razini cijele godine pad iznosio 2,6 posto. U 2012. negativnim kretanjima i dalje je najviše pridonosilo građevinarstvo koje se u 2012. smanjilo za dodatnih 11,4% pa se građevinarstvo u posljednje četiri godine smanjilo za oko 35 posto.

U 2013. godini ne očekujemo oporavak, već pad od 0,5 posto. Pri tome će negativni trendovi (nastavak pada) biti prisutni u prvom dijelu godine dok bi druga polovica godine mogla donijeti blagi oporavak. Pri tom bi nakon višegodišnjeg pada blagi, ali ipak pozitivan impuls trebao doći i od investicija. Nepovoljna kretanja na tržištu rada, odnosno visoka nezaposlenost, niska zaposlenost, stagnacija realnih dohodaka i posljedično potrošački pesimizam ograničavat će osobnu potrošnju. Država će biti primorana svoje rashode prilagoditi davno nastalim okolnostima tako da ni u tom segmentu ne očekujemo pozitivan doprinos rastu. Nekonkurentnost i nepovoljna struktura industrije (izvoza) uz volatilno vanjsko okruženje i očekivani pad naših najvažnijih trgovinskih partnera (Italija, Slovenija) ograničavajući su čimbenik bitnijeg doprinosa izvoza rastu gospodarstva.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
U skladu s našim očekivanjima u zadnjem su tromjesečju negativnim kretanjima pridonijele sve sastavnice potrošnje, izuzev neto izvoza čiji deficit je smanjen zbog rasta izvoza roba i usluga te istovremenog pada uvoza. Isto tako, najveći pad zabilježile su bruto investicije u fiksni kapital (-4,9%) i osobna potrošnja (-4,2%).

Na razini cijele godine kod investicija su nastavljena izrazito negativna kretanja pa su se u odnosu na 2011. smanjile za 4,6%, dok su se kumulativno u posljednje četiri godine (u odnosu na 2008.) smanjile čak ja jednu trećinu. Kretanje investicija je odraz dugotrajne recesije u gospodarstvu koja je u potpunosti iscrpila privatni segment gospodarstva osobito realni (proizvodnju) koji ujedno prolazi proces restrukturiranja. Navedeno se osjeća na tržištu rada gdje je došlo do daljnjeg smanjivanja zaposlenosti, rasta nezaposlenosti i pada realnih plaća odnosno smanjivanja raspoloživog dohotka pa je potrošnja kućanstava nakon 2009. i 2010. pad zabilježila i u 2012. (-3,0%). Iako slabim intenzitetom, potrošnja države bilježi smanjenje treću godinu za redom (-0,8%. u 2012.). Jedino je neto izvoz ublažio negativna kretanja uz blagi rast izvoza roba i usluga (0,4%) te pad uvoza roba i usluga (-2,1%).

Promatrajući bruto dodanu vrijednost, u zadnjem je tromjesečju 2012. zabilježen pad od 3,3% godišnje, dok je na razini cijele godine pad iznosio 2,6 posto. U 2012. negativnim kretanjima i dalje je najviše pridonosilo građevinarstvo koje se u 2012. smanjilo za dodatnih 11,4% pa se građevinarstvo u posljednje četiri godine smanjilo za oko 35 posto.

U 2013. godini ne očekujemo oporavak, već pad od 0,5 posto. Pri tome će negativni trendovi (nastavak pada) biti prisutni u prvom dijelu godine dok bi druga polovica godine mogla donijeti blagi oporavak. Pri tom bi nakon višegodišnjeg pada blagi, ali ipak pozitivan impuls trebao doći i od investicija. Nepovoljna kretanja na tržištu rada, odnosno visoka nezaposlenost, niska zaposlenost, stagnacija realnih dohodaka i posljedično potrošački pesimizam ograničavat će osobnu potrošnju. Država će biti primorana svoje rashode prilagoditi davno nastalim okolnostima tako da ni u tom segmentu ne očekujemo pozitivan doprinos rastu. Nekonkurentnost i nepovoljna struktura industrije (izvoza) uz volatilno vanjsko okruženje i očekivani pad naših najvažnijih trgovinskih partnera (Italija, Slovenija) ograničavajući su čimbenik bitnijeg doprinosa izvoza rastu gospodarstva.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=912430 21.3.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=912430#21.3.2013
U razdoblju od siječnja do studenog 2012. dug središnje države porastao je za 20,2 mlrd. kuna ili 13,1%, čemu su podjednako pridonijele i domaća i inozemna komponenta. Inozemni dug središnje države u promatranom je razdoblju porastao za 10,3 mlrd. kuna na 62,8 mlrd. kuna, dok je unutarnji dug porastao za 9,9 mlrd. kuna na 111,4 mlrd. kuna. Rastu unutarnje komponente duga središnje države pridonijelo je izdanje 2. tranše četverogodišnjih kunskih i desetogodišnjih obveznica uz valutnu klauzulu u iznosu od 2 mlrd. kuna i 400 mil. eura ( u srpnju), dok je rast inozemne komponente prije svega rezultat izdanja euroobveznice u travnju.

Ukupna jamstva Republike Hrvatske u studenom su se smanjila za 138 mil. kuna u odnosu na mjesec ranije, te su iznosila 55 mlrd. kuna. U odnosu na kraj 2011. godine ukupna jamstva manja su za 4,8 mlrd. kuna, pri čemu su se inozemna jamstva smanjila za 2,6 mlrd. kuna, a domaća za 2,3 mlrd. kuna. Najveći dio smanjenja jamstava odnosi se na aktiviranje jamstava brodogradilištima, koja su u procesu restrukturiranja postale dugom središnje države.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
U razdoblju od siječnja do studenog 2012. dug središnje države porastao je za 20,2 mlrd. kuna ili 13,1%, čemu su podjednako pridonijele i domaća i inozemna komponenta. Inozemni dug središnje države u promatranom je razdoblju porastao za 10,3 mlrd. kuna na 62,8 mlrd. kuna, dok je unutarnji dug porastao za 9,9 mlrd. kuna na 111,4 mlrd. kuna. Rastu unutarnje komponente duga središnje države pridonijelo je izdanje 2. tranše četverogodišnjih kunskih i desetogodišnjih obveznica uz valutnu klauzulu u iznosu od 2 mlrd. kuna i 400 mil. eura ( u srpnju), dok je rast inozemne komponente prije svega rezultat izdanja euroobveznice u travnju.

Ukupna jamstva Republike Hrvatske u studenom su se smanjila za 138 mil. kuna u odnosu na mjesec ranije, te su iznosila 55 mlrd. kuna. U odnosu na kraj 2011. godine ukupna jamstva manja su za 4,8 mlrd. kuna, pri čemu su se inozemna jamstva smanjila za 2,6 mlrd. kuna, a domaća za 2,3 mlrd. kuna. Najveći dio smanjenja jamstava odnosi se na aktiviranje jamstava brodogradilištima, koja su u procesu restrukturiranja postale dugom središnje države.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=912069 20.3.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=912069#20.3.2013
Na godišnjoj razini nastavlja se pad inozemnog duga. U odnosu na studeni 2011. inozemni je dug manji za 1,1 mlrd. eura, odnosno za 2,5 posto. Tome u najvećoj mjeri pridonosi razduživanje financijskog sektora, koji je u promatranom razdoblju smanjio inozemni dug za nešto više od 2 mlrd. eura (-13,3%). Inozemni dug financijskog sektora je na kraju studenog iznosio 13,4 mlrd. eura, od čega 9,6 mlrd. eura čini dug banaka. U suprotnom smjeru, dakle na rast inozemnog duga na godišnjoj razini najviše je utjecao javni sektor, i to država, čiji je vanjski dug iznosio 8,3 mlrd. eura.

Uz izdanje euroobveznice (1,5 mlrd. dolara) u travnju, u promatranom je razdoblju dug središnje države dodatno povećan i zbog preuzimanja inozemnih obveza brodogradilišta što je sastavni dio programa njihova restrukturiranja. Javna trgovačka društva su do studenog uglavnom smanjivala inozemnu zaduženost pa na godišnjoj razini bilježe pad. Inozemni dug privatnih poduzeća uglavnom stagnira. Uz rast od 115 mlrd. eura u studenom dosegnuo je 11 mlrd. eura, što je za svega 491 mil. eura više nego u studenom 2011. Međutim, veći dio tog porasta odnosi se na izdanje obveznice jednog trgovačkog društva (300 mil. eura).

U ovoj godini očekujemo stagnaciju inozemnog duga s obzirom na slabu gospodarsku aktivnost. Uz blagi nominalni rast BDP-a udio inozemnog duga u BDP-u mogao bi se spustiti ispod 100 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Na godišnjoj razini nastavlja se pad inozemnog duga. U odnosu na studeni 2011. inozemni je dug manji za 1,1 mlrd. eura, odnosno za 2,5 posto. Tome u najvećoj mjeri pridonosi razduživanje financijskog sektora, koji je u promatranom razdoblju smanjio inozemni dug za nešto više od 2 mlrd. eura (-13,3%). Inozemni dug financijskog sektora je na kraju studenog iznosio 13,4 mlrd. eura, od čega 9,6 mlrd. eura čini dug banaka. U suprotnom smjeru, dakle na rast inozemnog duga na godišnjoj razini najviše je utjecao javni sektor, i to država, čiji je vanjski dug iznosio 8,3 mlrd. eura.

Uz izdanje euroobveznice (1,5 mlrd. dolara) u travnju, u promatranom je razdoblju dug središnje države dodatno povećan i zbog preuzimanja inozemnih obveza brodogradilišta što je sastavni dio programa njihova restrukturiranja. Javna trgovačka društva su do studenog uglavnom smanjivala inozemnu zaduženost pa na godišnjoj razini bilježe pad. Inozemni dug privatnih poduzeća uglavnom stagnira. Uz rast od 115 mlrd. eura u studenom dosegnuo je 11 mlrd. eura, što je za svega 491 mil. eura više nego u studenom 2011. Međutim, veći dio tog porasta odnosi se na izdanje obveznice jednog trgovačkog društva (300 mil. eura).

U ovoj godini očekujemo stagnaciju inozemnog duga s obzirom na slabu gospodarsku aktivnost. Uz blagi nominalni rast BDP-a udio inozemnog duga u BDP-u mogao bi se spustiti ispod 100 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=911262 18.3.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=911262#18.3.2013
Ipak, izgledno je da dolazi i do odgođenog prelijevanja rasta proizvođačkih cijena iz prethodnih razdoblja na krajnjeg potrošača. Naime, ako iz indeksa potrošačkih cijena izuzmemo cijene energije godišnja stopa rasta iznosila je 3,5%, a ako uz energiju izuzmemo i prehranu, potrošačke su cijene porasle za 2,4% godišnje, što predstavlja ubrzanje rasta na godišnjoj razini.

U djelatnosti stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva cijene su porasle za 13,7% godišnje, što je nešto slabiji rast nego mjesec prije. Tome je najviše pridonio rast cijena goriva i energije od 19,1% godišnje, posebno električne energije (+22,1%) i plina (+25,9%), čiji će se učinak na godišnji rast cijena osjetiti sve do svibnja. Zbog poskupljenja u prosincu i cijene zagrijavanja stana su više za 18,8% godišnje. I godišnji rast cijena prehrane blago je usporio u odnosu na siječanja te je iznosio 5,6 posto.

Na mjesečnoj razini, dakle u odnosu na siječanj potrošačke su cijena ostvarile rast od 0,3%. Na mjesečnoj razini inflatorni su pritisci bili izraženi primarno zbog viših cijena duhana (+4,0% u odnosu na siječanj) i prometa (+1,2%), dok su u suprotnom smjeru djelovale cijene odjeće i obuće koje su vjerojatno zbog sezonskih sniženja bile za 2,6% niže nego u siječnju.

Ove godine očekujemo sličnu ili blago nižu stopu rasta potrošačkih cijena u usporedbi s prosjekom 2012. godine. U prvom dijelu godine uz bazni učinak, inflatorne pritiske stvarat će ukidanje nulte stope PDV-a, povećanje trošarina na duhanske proizvode i više cijene grijanja. Ublažavanju inflatornih pritisaka i dalje pridonosi slaba i iscrpljena domaća potražnja.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Ipak, izgledno je da dolazi i do odgođenog prelijevanja rasta proizvođačkih cijena iz prethodnih razdoblja na krajnjeg potrošača. Naime, ako iz indeksa potrošačkih cijena izuzmemo cijene energije godišnja stopa rasta iznosila je 3,5%, a ako uz energiju izuzmemo i prehranu, potrošačke su cijene porasle za 2,4% godišnje, što predstavlja ubrzanje rasta na godišnjoj razini.

U djelatnosti stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva cijene su porasle za 13,7% godišnje, što je nešto slabiji rast nego mjesec prije. Tome je najviše pridonio rast cijena goriva i energije od 19,1% godišnje, posebno električne energije (+22,1%) i plina (+25,9%), čiji će se učinak na godišnji rast cijena osjetiti sve do svibnja. Zbog poskupljenja u prosincu i cijene zagrijavanja stana su više za 18,8% godišnje. I godišnji rast cijena prehrane blago je usporio u odnosu na siječanja te je iznosio 5,6 posto.

Na mjesečnoj razini, dakle u odnosu na siječanj potrošačke su cijena ostvarile rast od 0,3%. Na mjesečnoj razini inflatorni su pritisci bili izraženi primarno zbog viših cijena duhana (+4,0% u odnosu na siječanj) i prometa (+1,2%), dok su u suprotnom smjeru djelovale cijene odjeće i obuće koje su vjerojatno zbog sezonskih sniženja bile za 2,6% niže nego u siječnju.

Ove godine očekujemo sličnu ili blago nižu stopu rasta potrošačkih cijena u usporedbi s prosjekom 2012. godine. U prvom dijelu godine uz bazni učinak, inflatorne pritiske stvarat će ukidanje nulte stope PDV-a, povećanje trošarina na duhanske proizvode i više cijene grijanja. Ublažavanju inflatornih pritisaka i dalje pridonosi slaba i iscrpljena domaća potražnja.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=910615 15.3.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=910615#15.3.2013
Ipak, na mjesečnoj je razini vidljivo usporavanje rasta broja nezaposlenih što odražava uobičajena sezonska kretanja na tržištu rada uslijed približavanja predsezone i sezonskog zapošljavanja. Međutim, snažan rast zaposlenosti na godišnjoj razini (+9,5%) ukazuje na slabost gospodarstva i nastavak nepovoljnih kretanja u realnom sektoru. Broj nezaposlenih osoba na godišnjoj je razini porastao za 32.449 (odnosno za 9,5%). S približavanjem predsezone i broj slobodnih radnih mjesta raste, pa su tako u veljači prijavljena 16.964 slobodna radna mjesta, što je 5.420 slobodnih radnih mjesta više nego u siječnju. Isto tako, značajan je i rast broja slobodnih radnih mjesta na godišnjoj razini (6.462 odnosno 61,5%). Od toga najveći broj slobodnih radnih mjesta prijavljen je u Jadranskoj Hrvatskoj (8.038). Za sezonske je poslove prijavljeno 5.264 slobodnih radnih mjesta, što je snažan rast u odnosu na siječanj kada je broj slobodnih radnih mjesta za sezonske poslove bio 1.686.

U mjesecima pred nama potražnja za sezonskim radnicima nastavit će se povećavati, što ce pozitivno utjecati na kretanje broja nezaposlenih pa bismo s dolaskom proljeća mogli vidjeti smanjenje broja nezaposlenih na mjesečnoj razini. Međutim kretanja na godišnjoj razini bit ce važniji indikator stanja na tržištu rada. Kako u 2013. godini očekujemo tek blagi rast gospodarstva, nezaposlenost će i dalje ostati razmjerno visoka.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Ipak, na mjesečnoj je razini vidljivo usporavanje rasta broja nezaposlenih što odražava uobičajena sezonska kretanja na tržištu rada uslijed približavanja predsezone i sezonskog zapošljavanja. Međutim, snažan rast zaposlenosti na godišnjoj razini (+9,5%) ukazuje na slabost gospodarstva i nastavak nepovoljnih kretanja u realnom sektoru. Broj nezaposlenih osoba na godišnjoj je razini porastao za 32.449 (odnosno za 9,5%). S približavanjem predsezone i broj slobodnih radnih mjesta raste, pa su tako u veljači prijavljena 16.964 slobodna radna mjesta, što je 5.420 slobodnih radnih mjesta više nego u siječnju. Isto tako, značajan je i rast broja slobodnih radnih mjesta na godišnjoj razini (6.462 odnosno 61,5%). Od toga najveći broj slobodnih radnih mjesta prijavljen je u Jadranskoj Hrvatskoj (8.038). Za sezonske je poslove prijavljeno 5.264 slobodnih radnih mjesta, što je snažan rast u odnosu na siječanj kada je broj slobodnih radnih mjesta za sezonske poslove bio 1.686.

U mjesecima pred nama potražnja za sezonskim radnicima nastavit će se povećavati, što ce pozitivno utjecati na kretanje broja nezaposlenih pa bismo s dolaskom proljeća mogli vidjeti smanjenje broja nezaposlenih na mjesečnoj razini. Međutim kretanja na godišnjoj razini bit ce važniji indikator stanja na tržištu rada. Kako u 2013. godini očekujemo tek blagi rast gospodarstva, nezaposlenost će i dalje ostati razmjerno visoka.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=910208 14.3.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=910208#14.3.2013
Na mjesečnoj razini u siječnju je uobičajen snažan pad nakon povećane potrošnje u blagdanskom prosincu. Prema izvornim indeksima trgovina na malo je u siječnju bila za 21,6% manja nego u prosincu u realnom izrazu, odnosno za 21,7% nominalno. Međutim, prema sezonski prilagođenim indeksima, u kojima se iz kretanja isključuje sezonska komponenta, maloprodaja je realno porasla za 0,3% u odnosu na prosinac.

Nepovoljna kretanja na tržištu rada, odnosno rast nezaposlenosti i realni pad prosječnog dohodaka te neizvjesnost i pesimistična očekivanja u pogledu ostvarivanja budućih prihoda negativno se odražavaju na potrošnju, odnosno na trgovinu na malo. Iako su pokazatelji pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača koje objavljuje HNB nešto povoljniji u siječnju nego što su bili prosincu, oni i dalje ne upućuju na optimizam. S obzirom na nisku prošlogodišnju bazu, dolaskom proljetnih i ljetnih mjeseci očekujemo ipak nešto povoljnija kretanja, no dugotrajna recesija i neizvjesnost iscrpili su stanovništvo pa na razini cijele godine ne očekujemo oporavak.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Na mjesečnoj razini u siječnju je uobičajen snažan pad nakon povećane potrošnje u blagdanskom prosincu. Prema izvornim indeksima trgovina na malo je u siječnju bila za 21,6% manja nego u prosincu u realnom izrazu, odnosno za 21,7% nominalno. Međutim, prema sezonski prilagođenim indeksima, u kojima se iz kretanja isključuje sezonska komponenta, maloprodaja je realno porasla za 0,3% u odnosu na prosinac.

Nepovoljna kretanja na tržištu rada, odnosno rast nezaposlenosti i realni pad prosječnog dohodaka te neizvjesnost i pesimistična očekivanja u pogledu ostvarivanja budućih prihoda negativno se odražavaju na potrošnju, odnosno na trgovinu na malo. Iako su pokazatelji pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača koje objavljuje HNB nešto povoljniji u siječnju nego što su bili prosincu, oni i dalje ne upućuju na optimizam. S obzirom na nisku prošlogodišnju bazu, dolaskom proljetnih i ljetnih mjeseci očekujemo ipak nešto povoljnija kretanja, no dugotrajna recesija i neizvjesnost iscrpili su stanovništvo pa na razini cijele godine ne očekujemo oporavak.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=909791 13.3.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=909791#13.3.2013 Prema posljednjim podacima DZS-a saldo robne razmjene Hrvatske s inozemstvom u siječnju se pogoršao u odnosu na prosinac, uz pad robnog izvoza i rast robnog uvoza u promatranom razdoblju.

Na godišnjoj razini, nakon prosinca, nepovoljna kretanja nastavila su se i u siječnju. Robni je izvoz u spomenutom mjesecu iznosio 606 mil. eura, što je za 9,1% manje nego u istom mjesecu prošle godine, dok je robni uvoz iznosio 1,13 mlrd. eura, odnosno porastao je za 1,8% na godišnjoj razini. Deficit robne razmjene porastao je na 523 mil. eura, a pokrivenost uvoza izvozom spustila se na 53,7 posto.

Promatrajući prema kategorijama NKD-a, vidljivo je da je najznačajniji negativni doprinos došao od smanjenja izvoza u kategoriji proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja). Kada navedenu kategoriju izuzmemo iz ukupnog izvoza pad robnog izvoza iznosio je svega 2,8% godišnje. S obzirom da je brodogradnja bila jedan od naših najvažnijih izvoznih sektora, restrukturiranje i smanjena proizvodnja negativno se odražavaju i na izvoz. Značajan pad izvoza zabilježen je uz brodogradnju i kod prehrambenih proizvoda (-20,2%), dok je izvoz porastao u kategorijama proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (+15,7%), proizvodnje gotovih materijalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (+22,1%) i proizvodnje računala te elektroničkih i optičkih proizvoda (+20,8%).

U godini pred nama očekivanje rasta neto izvoza temeljimo na preusmjeravanju domaćih poduzeća na izvozna tržišta i iskorištavanju prednosti jedinstvenog europskog tržišta te na rastu pokazatelja u turizmu. Međutim, rigidna struktura izvoza i restrukturiranje u pojedinim granama, očekivani gospodarski pad na našim najvažnijim izvoznim tržištima (Italija, Slovenija) te moguće negativne posljedice napuštanja CEFTA-e ograničavaju snažniji doprinos izvoza gospodarskom oporavku. S druge strane, uvoz roba bit će ograničen slabom domaćom potražnjom.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> Prema posljednjim podacima DZS-a saldo robne razmjene Hrvatske s inozemstvom u siječnju se pogoršao u odnosu na prosinac, uz pad robnog izvoza i rast robnog uvoza u promatranom razdoblju.

Na godišnjoj razini, nakon prosinca, nepovoljna kretanja nastavila su se i u siječnju. Robni je izvoz u spomenutom mjesecu iznosio 606 mil. eura, što je za 9,1% manje nego u istom mjesecu prošle godine, dok je robni uvoz iznosio 1,13 mlrd. eura, odnosno porastao je za 1,8% na godišnjoj razini. Deficit robne razmjene porastao je na 523 mil. eura, a pokrivenost uvoza izvozom spustila se na 53,7 posto.

Promatrajući prema kategorijama NKD-a, vidljivo je da je najznačajniji negativni doprinos došao od smanjenja izvoza u kategoriji proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja). Kada navedenu kategoriju izuzmemo iz ukupnog izvoza pad robnog izvoza iznosio je svega 2,8% godišnje. S obzirom da je brodogradnja bila jedan od naših najvažnijih izvoznih sektora, restrukturiranje i smanjena proizvodnja negativno se odražavaju i na izvoz. Značajan pad izvoza zabilježen je uz brodogradnju i kod prehrambenih proizvoda (-20,2%), dok je izvoz porastao u kategorijama proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (+15,7%), proizvodnje gotovih materijalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (+22,1%) i proizvodnje računala te elektroničkih i optičkih proizvoda (+20,8%).

U godini pred nama očekivanje rasta neto izvoza temeljimo na preusmjeravanju domaćih poduzeća na izvozna tržišta i iskorištavanju prednosti jedinstvenog europskog tržišta te na rastu pokazatelja u turizmu. Međutim, rigidna struktura izvoza i restrukturiranje u pojedinim granama, očekivani gospodarski pad na našim najvažnijim izvoznim tržištima (Italija, Slovenija) te moguće negativne posljedice napuštanja CEFTA-e ograničavaju snažniji doprinos izvoza gospodarskom oporavku. S druge strane, uvoz roba bit će ograničen slabom domaćom potražnjom.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=909396 12.3.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=909396#12.3.2013
Proizvođačke cijene na domaćem tržištu zabilježile su godišnji rast od 3,7%, što je usporavanje rasta u usporedbi s siječnjem (+5,4%). Ako isključimo energiju, godišnji rast proizvođačkih cijena na domaćem tržištu iznosi 1,6 posto. Cijene na nedomaćem tržištu porasle su 0,1% godišnje. Indeksi proizvođačkih cijena na domaćem tržištu prema kategorijama GIG-a i dalje potvrđuju dominantan utjecaj cijena energije na godišnji rast proizvođačkih cijena. Iako je na godišnjoj razini rast cijena energije prilično usporen u odnosu na prethodne mjesece, on je i dalje na znatno višim razinama nego druge kategorije (+ 7,4%). Uz energiju rast cijena zabilježen je kod intermedijarnih proizvoda (+1,4%) i netrajnih proizvoda za široku potrošnju (+2,8%), dok proizvođačke cijene kapitalnih proizvoda i trajnih proizvoda za široku potrošnju nastavljaju bilježiti pad na godišnjoj razini (-2,5%, odnosno -1,4%).

Prema NKD-u u djelatnosti Rudarstvo i vađenje zabilježen je pad od 6,7% koji je vjerojatno i rezultat snažnog rasta cijena u toj kategoriji u posljednje dvije godine. Nadalje cijene proizvodnje prehrambenih proizvoda više su za 4,8%, a u djelatnosti Opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije cijene na domaćem tržištu su više za 18,3% godišnje. Na mjesečnoj razini, u odnosu na siječanj proizvođačke su cijene na domaćem i nedomaćem tržištu više za 0,4 posto.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Proizvođačke cijene na domaćem tržištu zabilježile su godišnji rast od 3,7%, što je usporavanje rasta u usporedbi s siječnjem (+5,4%). Ako isključimo energiju, godišnji rast proizvođačkih cijena na domaćem tržištu iznosi 1,6 posto. Cijene na nedomaćem tržištu porasle su 0,1% godišnje. Indeksi proizvođačkih cijena na domaćem tržištu prema kategorijama GIG-a i dalje potvrđuju dominantan utjecaj cijena energije na godišnji rast proizvođačkih cijena. Iako je na godišnjoj razini rast cijena energije prilično usporen u odnosu na prethodne mjesece, on je i dalje na znatno višim razinama nego druge kategorije (+ 7,4%). Uz energiju rast cijena zabilježen je kod intermedijarnih proizvoda (+1,4%) i netrajnih proizvoda za široku potrošnju (+2,8%), dok proizvođačke cijene kapitalnih proizvoda i trajnih proizvoda za široku potrošnju nastavljaju bilježiti pad na godišnjoj razini (-2,5%, odnosno -1,4%).

Prema NKD-u u djelatnosti Rudarstvo i vađenje zabilježen je pad od 6,7% koji je vjerojatno i rezultat snažnog rasta cijena u toj kategoriji u posljednje dvije godine. Nadalje cijene proizvodnje prehrambenih proizvoda više su za 4,8%, a u djelatnosti Opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije cijene na domaćem tržištu su više za 18,3% godišnje. Na mjesečnoj razini, u odnosu na siječanj proizvođačke su cijene na domaćem i nedomaćem tržištu više za 0,4 posto.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=909065 11.3.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=909065#11.3.2013
Krediti poduzećima na kraju siječnja iznosili su 103,9 mlrd. kuna, što je za 14,6 mlrd. kuna ili 12,3% manje nego na kraju siječnja 2012. Razduživanje sektora poduzeća potvrđuje i smanjenje udjela u ukupnim kreditima na 37% u odnosu na 40,8% koliki je bio udio kredita poduzećima u istom razdoblju lani. S druge strane, značajno je porastao udio sektora države koji je na kraju siječnja iznosio 17,4% u ukupnim kreditima, dok je u istom razdoblju prošle godine taj udio iznosio 13,9 posto. Krediti državi su na kraju siječnja iznosili 48,8 mlrd. kuna, što je za 8,3 mlrd. kuna više nego na kraju siječnja 2012. godine. Krediti stanovništvu iznosili su 126 mlrd. kuna, što je za 2,9 mlrd. kuna manje nego na kraju siječnja 2012. godine.

U nastavku godine ne očekujemo značajnije promjene iznosa kredita. Potražnja za kreditima poduzeća ograničena je teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom dok istovremeno razmjerno visoka zaduženost stanovništva i nepovoljna kretanja na tržištu rada onemogućuju oporavak ovog sektora.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Krediti poduzećima na kraju siječnja iznosili su 103,9 mlrd. kuna, što je za 14,6 mlrd. kuna ili 12,3% manje nego na kraju siječnja 2012. Razduživanje sektora poduzeća potvrđuje i smanjenje udjela u ukupnim kreditima na 37% u odnosu na 40,8% koliki je bio udio kredita poduzećima u istom razdoblju lani. S druge strane, značajno je porastao udio sektora države koji je na kraju siječnja iznosio 17,4% u ukupnim kreditima, dok je u istom razdoblju prošle godine taj udio iznosio 13,9 posto. Krediti državi su na kraju siječnja iznosili 48,8 mlrd. kuna, što je za 8,3 mlrd. kuna više nego na kraju siječnja 2012. godine. Krediti stanovništvu iznosili su 126 mlrd. kuna, što je za 2,9 mlrd. kuna manje nego na kraju siječnja 2012. godine.

U nastavku godine ne očekujemo značajnije promjene iznosa kredita. Potražnja za kreditima poduzeća ograničena je teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom dok istovremeno razmjerno visoka zaduženost stanovništva i nepovoljna kretanja na tržištu rada onemogućuju oporavak ovog sektora.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=908400 8.3.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=908400#8.3.2013
Monetarni agregat M4 (ukupna likvidna sredstva), koji obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske depozite, devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca, u odnosu na kraj 2012. također bilježi pad (-0,4%), najvećim dijelom zbog smanjenja novčane mase, dok ostale sastavnice bilježe blagi mjesečni rast. Ubrzan godišnji rast M4 nastavljen je i u siječnju. Monetarni agregat M4 na kraju je siječnja iznosio 247,9 milijardi kuna odnosno 10,2 milijardi kuna ili 4,3% više nego na kraju siječnja prošle godine, što upućuje na nastavak trenda blagih godišnjih stopa rasta, koji je prisutan posljednje tri godine. Navedeni godišnji rast je najvećim dijelom rezultat rasta štednih i oročenih deviznih depozita (koji prevladavaju u strukturi M4 s udjelom oko 60%) za 5,5% ili 8,1 milijardu kuna. Štedni i oročeni kunski depoziti zabilježili su blagi godišnji pad (-1,0%). Povoljan utjecaj na rast štednih i oročenih deviznih depozita na godišnjoj razini djelomice je došao i slabljenjem kuna u odnosu na euro odnosno viši tečaj EUR/HRK (za 0,23%).

U ovoj godini ne očekujemo snažnije intenziviranje rasta iznosa monetarnih agregata. S obzirom na izražena nepovoljna kretanja na tržištu rada, koja će se nastaviti i u ovoj godini, snažniji rast depozita ne treba očekivati. Rast štednje stanovništva, koja čini najveći dio ukupnih depozita, bit će ograničen činjenicom da do rasta raspoloživih dohodaka neće doći. Zbog ionako slabe likvidnosti sektora trgovačkih društava ne treba očekivati ni značajniji rast s te strane.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Monetarni agregat M4 (ukupna likvidna sredstva), koji obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske depozite, devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca, u odnosu na kraj 2012. također bilježi pad (-0,4%), najvećim dijelom zbog smanjenja novčane mase, dok ostale sastavnice bilježe blagi mjesečni rast. Ubrzan godišnji rast M4 nastavljen je i u siječnju. Monetarni agregat M4 na kraju je siječnja iznosio 247,9 milijardi kuna odnosno 10,2 milijardi kuna ili 4,3% više nego na kraju siječnja prošle godine, što upućuje na nastavak trenda blagih godišnjih stopa rasta, koji je prisutan posljednje tri godine. Navedeni godišnji rast je najvećim dijelom rezultat rasta štednih i oročenih deviznih depozita (koji prevladavaju u strukturi M4 s udjelom oko 60%) za 5,5% ili 8,1 milijardu kuna. Štedni i oročeni kunski depoziti zabilježili su blagi godišnji pad (-1,0%). Povoljan utjecaj na rast štednih i oročenih deviznih depozita na godišnjoj razini djelomice je došao i slabljenjem kuna u odnosu na euro odnosno viši tečaj EUR/HRK (za 0,23%).

U ovoj godini ne očekujemo snažnije intenziviranje rasta iznosa monetarnih agregata. S obzirom na izražena nepovoljna kretanja na tržištu rada, koja će se nastaviti i u ovoj godini, snažniji rast depozita ne treba očekivati. Rast štednje stanovništva, koja čini najveći dio ukupnih depozita, bit će ograničen činjenicom da do rasta raspoloživih dohodaka neće doći. Zbog ionako slabe likvidnosti sektora trgovačkih društava ne treba očekivati ni značajniji rast s te strane.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=907962 7.3.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=907962#7.3.2013