http://www.limun.hr Vijesti s novčanog tržišta RSS hr-HR 26.5.2013 0:44:33 25
U razdoblju koji je ispred nas aukcije bi se trebale početi održavati na nešto redovitijoj bazi, obzirom na dospijeće 3,5 milijarde kunskih i 50 milijuna eurskih trezorskih zapisa u mjesecu lipnju.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
U razdoblju koji je ispred nas aukcije bi se trebale početi održavati na nešto redovitijoj bazi, obzirom na dospijeće 3,5 milijarde kunskih i 50 milijuna eurskih trezorskih zapisa u mjesecu lipnju.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=930543 22.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=930543#22.5.2013
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=930174 21.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=930174#21.5.2013
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=929921 20.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=929921#20.5.2013
No, u nadolazećem razdoblju Ministarstvo financija vjerojatno neće imati toliko prostora, pa bi se aukcije trebale održavati u pravilnijem rasporedu. Trenutni višak likvidnosti trebao bi biti dovoljan da interes za upisom novih tranši ponovo bude izniman.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
No, u nadolazećem razdoblju Ministarstvo financija vjerojatno neće imati toliko prostora, pa bi se aukcije trebale održavati u pravilnijem rasporedu. Trenutni višak likvidnosti trebao bi biti dovoljan da interes za upisom novih tranši ponovo bude izniman.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=929160 17.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=929160#17.5.2013
Banke više ne oročavaju kod HNB-a, nego cjelokupni višak drže na računima za namiru, dok preliminarni rezultati ne govore u prilog ostvarenju cilja o prelijevanju viškova na gospodarstvo.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Banke više ne oročavaju kod HNB-a, nego cjelokupni višak drže na računima za namiru, dok preliminarni rezultati ne govore u prilog ostvarenju cilja o prelijevanju viškova na gospodarstvo.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=928800 16.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=928800#16.5.2013
Uz učinak baznog razdoblja odnosno razmjeno niskih stopa inflacije do svibnja 2012. godine, inflatorni pritisci i dalje su djelomično generirani prošlogodišnjim rastom administrativno utvrđenih cijena (električne energije i plina u svibnju) te rastom cijena prehrane (koje su bile pod utjecajem ljetne suše i prelijevanja negativnih cjenovnih kretanja s međunarodnih tržišta). Ako iz indeksa potrošačkih cijena izuzmemo cijene energije godišnja stopa rasta iznosila je 2,5% što ukazuje da utjecaj povećanja administrativno utvrđenih cijena polako jenjava, a ako uz energiju izuzmemo i prehranu, potrošačke su cijene porasle za 1,2% godišnje.

U djelatnosti stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva cijene su porasle za 11,1%, čemu je najviše pridonio rast cijena goriva i energije od 19,8% godišnje, posebno električne energije (+19,8%) i plina (+20,8%), čiji će se učinak na godišnji rast cijena osjetiti još u svibnju. S druge strane, cijene tekućih goriva u odnosu na travanj 2012. godine niže su za 7%, dok su cijene prometa u istom razdoblju zabilježile smanjenje od 3,1 posto.

Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene ostvarile rast od 0,4 posto. Inflatorni su pritisci bili izraženi primarno zbog viših cijena voća od 4,6% čije je kretanje sezonskog karaktera te odjeće (+5,0%) vjerojatno zbog novih kolekcija odjeće i obuće. U suprotno smjeru kretale su se cijene tekućih goriva koje su zabilježile pad od 0,7% kao rezultat pada cijena sirove nafte na svjetskim tržištima u ožujku. Posljedično i cijene prometa u travnju u odnosu na ožujak bile su niže 1,4 posto.

U ovoj godini očekujemo sličnu ili blago nižu stopu rasta potrošačkih cijena u usporedbi s prosjekom 2012. godine. U prvom dijelu godine uz bazni učinak, inflatorne pritiske stvarat će ukidanje nulte stope PDV-a, povećanje trošarina na duhanske proizvode i više cijene grijanja. Ublažavanju inflatornih pritisaka i dalje pridonosi slaba i iscrpljena domaća potražnja.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Uz učinak baznog razdoblja odnosno razmjeno niskih stopa inflacije do svibnja 2012. godine, inflatorni pritisci i dalje su djelomično generirani prošlogodišnjim rastom administrativno utvrđenih cijena (električne energije i plina u svibnju) te rastom cijena prehrane (koje su bile pod utjecajem ljetne suše i prelijevanja negativnih cjenovnih kretanja s međunarodnih tržišta). Ako iz indeksa potrošačkih cijena izuzmemo cijene energije godišnja stopa rasta iznosila je 2,5% što ukazuje da utjecaj povećanja administrativno utvrđenih cijena polako jenjava, a ako uz energiju izuzmemo i prehranu, potrošačke su cijene porasle za 1,2% godišnje.

U djelatnosti stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva cijene su porasle za 11,1%, čemu je najviše pridonio rast cijena goriva i energije od 19,8% godišnje, posebno električne energije (+19,8%) i plina (+20,8%), čiji će se učinak na godišnji rast cijena osjetiti još u svibnju. S druge strane, cijene tekućih goriva u odnosu na travanj 2012. godine niže su za 7%, dok su cijene prometa u istom razdoblju zabilježile smanjenje od 3,1 posto.

Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene ostvarile rast od 0,4 posto. Inflatorni su pritisci bili izraženi primarno zbog viših cijena voća od 4,6% čije je kretanje sezonskog karaktera te odjeće (+5,0%) vjerojatno zbog novih kolekcija odjeće i obuće. U suprotno smjeru kretale su se cijene tekućih goriva koje su zabilježile pad od 0,7% kao rezultat pada cijena sirove nafte na svjetskim tržištima u ožujku. Posljedično i cijene prometa u travnju u odnosu na ožujak bile su niže 1,4 posto.

U ovoj godini očekujemo sličnu ili blago nižu stopu rasta potrošačkih cijena u usporedbi s prosjekom 2012. godine. U prvom dijelu godine uz bazni učinak, inflatorne pritiske stvarat će ukidanje nulte stope PDV-a, povećanje trošarina na duhanske proizvode i više cijene grijanja. Ublažavanju inflatornih pritisaka i dalje pridonosi slaba i iscrpljena domaća potražnja.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=928443 15.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=928443#15.5.2013
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=928401 15.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=928401#15.5.2013
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=928025 14.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=928025#14.5.2013
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=927643 13.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=927643#13.5.2013
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=927059 10.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=927059#10.5.2013
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=926695 9.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=926695#9.5.2013
Prinosi su ostali nepromijenjeni iako je dojam bio da bi trebali padati. Čini se da interes investitora postoji ali nisu spremni upisivati drastično ispod trenutnih razina, što je zanimljivo s obzirom da su depoziti ipak nešto ispod tih razina.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Prinosi su ostali nepromijenjeni iako je dojam bio da bi trebali padati. Čini se da interes investitora postoji ali nisu spremni upisivati drastično ispod trenutnih razina, što je zanimljivo s obzirom da su depoziti ipak nešto ispod tih razina.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=926296 8.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=926296#8.5.2013
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=925853 7.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=925853#7.5.2013
Nakon snažnog pada 2009. godine i stabiliziranja u 2010. i 2011. godini, prošle su se godine negativna kretanja u trgovini na malo ponovno intenzivirala pa maloprodaja već 12 mjeseci bilježi negativne realne promjene na godišnjoj razini. Posljedica je to iznimno teške situacije na tržištu rada, odnosno pada zaposlenosti, rasta nezaposlenosti i smanjivanja raspoloživog dohotka na što je osim snažnijih inflatornih pritisaka utjecala i veća porezna presija. Ipak, posljednja dva mjeseca negativna kretanja blago usporavaju, čemu pridonosi i bazni učinak. U nominalnom izrazu promet od trgovine na malo porastao je za 0,9% godišnje.

Na mjesečnoj razini prema desezoniranim indeksima trgovina na malo je ostvarila blagi rast od 0,2% realno, odnosno od 0,6% u nominalnom izrazu.

U mjesecima pred nama očekujemo daljnje usporavanje negativnih kretanja na što će utjecati bazni učinak s obzirom da je u travnju prošle godine trgovina na malo počela bilježiti negativne godišnje stope promjene te približavanje središnje turističke sezone. Ipak, oporavka potrošnje, odnosno trgovine na malo neće biti u ovoj godini budući da su kretanja na tržištu rada i dalje nepovoljna pa pad raspoloživog dohotka, pesimizam i neizvjesnost utječu na daljnju racionalizaciju potrošnje i odgađanje kupovine dobara koja nisu neophodna.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Nakon snažnog pada 2009. godine i stabiliziranja u 2010. i 2011. godini, prošle su se godine negativna kretanja u trgovini na malo ponovno intenzivirala pa maloprodaja već 12 mjeseci bilježi negativne realne promjene na godišnjoj razini. Posljedica je to iznimno teške situacije na tržištu rada, odnosno pada zaposlenosti, rasta nezaposlenosti i smanjivanja raspoloživog dohotka na što je osim snažnijih inflatornih pritisaka utjecala i veća porezna presija. Ipak, posljednja dva mjeseca negativna kretanja blago usporavaju, čemu pridonosi i bazni učinak. U nominalnom izrazu promet od trgovine na malo porastao je za 0,9% godišnje.

Na mjesečnoj razini prema desezoniranim indeksima trgovina na malo je ostvarila blagi rast od 0,2% realno, odnosno od 0,6% u nominalnom izrazu.

U mjesecima pred nama očekujemo daljnje usporavanje negativnih kretanja na što će utjecati bazni učinak s obzirom da je u travnju prošle godine trgovina na malo počela bilježiti negativne godišnje stope promjene te približavanje središnje turističke sezone. Ipak, oporavka potrošnje, odnosno trgovine na malo neće biti u ovoj godini budući da su kretanja na tržištu rada i dalje nepovoljna pa pad raspoloživog dohotka, pesimizam i neizvjesnost utječu na daljnju racionalizaciju potrošnje i odgađanje kupovine dobara koja nisu neophodna.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=925627 6.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=925627#6.5.2013
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=925533 6.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=925533#6.5.2013
S obzirom na potrebe države za financiranjem tekućih obveza očekujemo da će Ministarstvo financija prihvatiti sva ponuđena sredstva na aukciji sljedećeg tjedna.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
S obzirom na potrebe države za financiranjem tekućih obveza očekujemo da će Ministarstvo financija prihvatiti sva ponuđena sredstva na aukciji sljedećeg tjedna.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=925062 3.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=925062#3.5.2013
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=924731 2.5.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=924731#2.5.2013
Promatrajući prema GIG-u rast je zabilježen u kategorijama u kojima je u ožujku prošle godine zabilježen razmjerno snažan pad. Proizvodnja intermedijarnih proizvoda porasla je za 10,2% godišnje, dok je u ožujku 2012. ostvaren pad od 14,2%, proizvodnja energije porasla je za 13,8%, dok je u ožujku prošle godine pala za 16,7 posto. Ostale kategorije GIG-a zabilježile su pad, kapitalni proizvodi -8,2%, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju pala je 5,6%, a proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju zabilježila je pad od 2,3 posto.

Prema NKD-u prerađivačka industrija porasla je za 1,6% godišnje, pri čemu je snažan rast zabilježen u kategorijama proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (+91,9%), proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (+22,3%) te proizvodnja strojeva i uređaja (+43,2%). Kod rudarstva i vađenja zabilježen je pad po godišnjoj stopi od 2,9%, dok je kod opskrbe električnom energijom zabilježen snažniji godišnji rast (+20,6%).

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Promatrajući prema GIG-u rast je zabilježen u kategorijama u kojima je u ožujku prošle godine zabilježen razmjerno snažan pad. Proizvodnja intermedijarnih proizvoda porasla je za 10,2% godišnje, dok je u ožujku 2012. ostvaren pad od 14,2%, proizvodnja energije porasla je za 13,8%, dok je u ožujku prošle godine pala za 16,7 posto. Ostale kategorije GIG-a zabilježile su pad, kapitalni proizvodi -8,2%, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju pala je 5,6%, a proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju zabilježila je pad od 2,3 posto.

Prema NKD-u prerađivačka industrija porasla je za 1,6% godišnje, pri čemu je snažan rast zabilježen u kategorijama proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (+91,9%), proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (+22,3%) te proizvodnja strojeva i uređaja (+43,2%). Kod rudarstva i vađenja zabilježen je pad po godišnjoj stopi od 2,9%, dok je kod opskrbe električnom energijom zabilježen snažniji godišnji rast (+20,6%).

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=924349 30.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=924349#30.4.2013

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=924315 30.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=924315#30.4.2013
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=923976 29.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=923976#29.4.2013
S obzirom na visoku likvidnost i neodržavanje aukcije tijekom protekla tri tjedna, očekujemo dobar interes investitora, dok bi se prinosi mogli blago smanjiti s obzirom na pad kamatnih stopa na tržištu novca od zadnje aukcije.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
S obzirom na visoku likvidnost i neodržavanje aukcije tijekom protekla tri tjedna, očekujemo dobar interes investitora, dok bi se prinosi mogli blago smanjiti s obzirom na pad kamatnih stopa na tržištu novca od zadnje aukcije.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=923458 26.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=923458#26.4.2013
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=923007 25.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=923007#25.4.2013
Sudeći po likvidnosti u sustavu i kotacijama na depozite vrlo je izgledno da će novi dug biti jeftiniji nego prijašnja izdanja uz ponovo povećani interes investitora.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Sudeći po likvidnosti u sustavu i kotacijama na depozite vrlo je izgledno da će novi dug biti jeftiniji nego prijašnja izdanja uz ponovo povećani interes investitora.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=922607 24.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=922607#24.4.2013
U ovome tjednu se na dospijeću nalazi svega 8,2 mil. eura trezorskih zapisa pa je aukcija neće biti održana, dok bi pred kraj tjedna mogla uslijediti najava za idući tjedan kada dospijeva prvi veći iznos nakon mjesec dana stagnacije.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
U ovome tjednu se na dospijeću nalazi svega 8,2 mil. eura trezorskih zapisa pa je aukcija neće biti održana, dok bi pred kraj tjedna mogla uslijediti najava za idući tjedan kada dospijeva prvi veći iznos nakon mjesec dana stagnacije.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=922213 23.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=922213#23.4.2013
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=921951 22.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=921951#22.4.2013
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=921361 19.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=921361#19.4.2013
Nakon toga ulazimo u razdoblje s nešto većim dospijećima pa bi i aukcije mogle postati redovitije. Obzirom da razvoj situacije ide na ruku Ministarstvu financija, očekujemo daljnji pad prinosa na sljedećim aukcijama.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Nakon toga ulazimo u razdoblje s nešto većim dospijećima pa bi i aukcije mogle postati redovitije. Obzirom da razvoj situacije ide na ruku Ministarstvu financija, očekujemo daljnji pad prinosa na sljedećim aukcijama.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=920945 18.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=920945#18.4.2013
Prekonoćni depoziti kod HNB-a premašili su razinu od 9 mlrd. kuna, s obzirom da još nije na snagu stupila odluka HNB-a o smanjenju kamatnih stopa na 0%, pa banke koriste kakvu takvu priliku za realiziranjem kamate na svoje viškove.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Prekonoćni depoziti kod HNB-a premašili su razinu od 9 mlrd. kuna, s obzirom da još nije na snagu stupila odluka HNB-a o smanjenju kamatnih stopa na 0%, pa banke koriste kakvu takvu priliku za realiziranjem kamate na svoje viškove.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=920594 17.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=920594#17.4.2013
U djelatnosti stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva cijene su porasle za 11,3%, čemu je najviše pridonio rast cijena goriva i energije od 16,7% godišnje, posebno električne energije (+19,8%) i plina (+21,3%), čiji će se učinak na godišnji rast cijena osjetiti sve do svibnja. Zbog poskupljenja u prosincu i cijene zagrijavanja stana su više za 17,0% godišnje. Godišnji rast cijena prehrane blago je usporio u odnosu na veljaču te je iznosio 4,9 posto.

Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene ostvarile rast od 0,3 posto. Inflatorni su pritisci bili izraženi primarno zbog viših cijena odjeće i obuće za 7,1% (vjerojatno zbog novih kolekcija odjeće i obuće nakon sezonskih sniženja) i prometa (+0,6%), dok su u suprotnom smjeru djelovale cijene prehrane i bezalkoholnih pića (-0,5%).

U ovoj godini očekujemo sličnu ili blago nižu stopu rasta potrošačkih cijena u usporedbi s prosjekom 2012. godine. U prvom dijelu godine uz bazni učinak, inflatorne pritiske stvarat će ukidanje nulte stope PDV-a, povećanje trošarina na duhanske proizvode i više cijene grijanja. Ublažavanju inflatornih pritisaka i dalje pridonosi slaba i iscrpljena domaća potražnja.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
U djelatnosti stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva cijene su porasle za 11,3%, čemu je najviše pridonio rast cijena goriva i energije od 16,7% godišnje, posebno električne energije (+19,8%) i plina (+21,3%), čiji će se učinak na godišnji rast cijena osjetiti sve do svibnja. Zbog poskupljenja u prosincu i cijene zagrijavanja stana su više za 17,0% godišnje. Godišnji rast cijena prehrane blago je usporio u odnosu na veljaču te je iznosio 4,9 posto.

Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene ostvarile rast od 0,3 posto. Inflatorni su pritisci bili izraženi primarno zbog viših cijena odjeće i obuće za 7,1% (vjerojatno zbog novih kolekcija odjeće i obuće nakon sezonskih sniženja) i prometa (+0,6%), dok su u suprotnom smjeru djelovale cijene prehrane i bezalkoholnih pića (-0,5%).

U ovoj godini očekujemo sličnu ili blago nižu stopu rasta potrošačkih cijena u usporedbi s prosjekom 2012. godine. U prvom dijelu godine uz bazni učinak, inflatorne pritiske stvarat će ukidanje nulte stope PDV-a, povećanje trošarina na duhanske proizvode i više cijene grijanja. Ublažavanju inflatornih pritisaka i dalje pridonosi slaba i iscrpljena domaća potražnja.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=920292 16.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=920292#16.4.2013
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=920193 16.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=920193#16.4.2013
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=919785 15.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=919785#15.4.2013
Iako su kamatne stope na minimalnim razinama i dalje je pritisak na dolje pa bismo mogli vidjeti da se i ZIBOR kotacije na duže ročnosti počnu približavati nuli.

Ovakav rasplet ide na ruku Ministarstvu financija, koje bi ponovo moglo na izdanjima trezorskih zapisa dobiti ponude sa nižim prinosima, s obzirom da bi se trebala zatvoriti rupa između trezorskih zapisa i depo kamatnih stopa koje su trenutno na dosta nižim razinama.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Iako su kamatne stope na minimalnim razinama i dalje je pritisak na dolje pa bismo mogli vidjeti da se i ZIBOR kotacije na duže ročnosti počnu približavati nuli.

Ovakav rasplet ide na ruku Ministarstvu financija, koje bi ponovo moglo na izdanjima trezorskih zapisa dobiti ponude sa nižim prinosima, s obzirom da bi se trebala zatvoriti rupa između trezorskih zapisa i depo kamatnih stopa koje su trenutno na dosta nižim razinama.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=919212 12.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=919212#12.4.2013
No vijest dana ipak je bila da će HNB smanjiti kamatnu stopu na prekonoćna oročenja sa sadašnjih 0,25% na 0 posto. To je dovelo do smanjenja kamatnih stopa na najkraće ročnosti na nulu, dok su duži rokovi također doživjeli blažu korekciju.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
No vijest dana ipak je bila da će HNB smanjiti kamatnu stopu na prekonoćna oročenja sa sadašnjih 0,25% na 0 posto. To je dovelo do smanjenja kamatnih stopa na najkraće ročnosti na nulu, dok su duži rokovi također doživjeli blažu korekciju.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=918819 11.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=918819#11.4.2013
Uvjerenja smo da bi tržište moglo lako apsorbirati izvlačenje kuna ukoliko dođe do aukcije HNB-a u nekom od ustaljenih volumena koje smo viđali prije. Opetovane intervencije ipak bi unijele nervozu i donijele mogući rast kamatnih stopa, posebice ukoliko Ministarstvo financija bude odugovlačilo s prelijevanjem dolarske obveznice u kunsku likvidnost na tržištu.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Uvjerenja smo da bi tržište moglo lako apsorbirati izvlačenje kuna ukoliko dođe do aukcije HNB-a u nekom od ustaljenih volumena koje smo viđali prije. Opetovane intervencije ipak bi unijele nervozu i donijele mogući rast kamatnih stopa, posebice ukoliko Ministarstvo financija bude odugovlačilo s prelijevanjem dolarske obveznice u kunsku likvidnost na tržištu.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=918376 10.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=918376#10.4.2013
Jedinu opasnost predstavlja kretanje tečaja EUR/HRK, ali dojam je da bi sustav lako apsorbirao jednu intervencije središnje banke. Tržište također iščekuje i prelijevanje deviza od dolarske euroobveznice što bi dodatno trebalo podignuti ionako ogromnu likvidnost sustava.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Jedinu opasnost predstavlja kretanje tečaja EUR/HRK, ali dojam je da bi sustav lako apsorbirao jednu intervencije središnje banke. Tržište također iščekuje i prelijevanje deviza od dolarske euroobveznice što bi dodatno trebalo podignuti ionako ogromnu likvidnost sustava.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=918137 9.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=918137#9.4.2013
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=918132 8.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=918132#8.4.2013
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=916991 5.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=916991#5.4.2013
Uplivom svježih kuna od dolarske obveznice, moglo bi doći i do nešto veće potražnje i pada prinosa na sljedećim aukcijama. Trenutni višak sustava je 6,5 mlrd. kuna, vjerojatno posljedično vezano uz uplatu poreza, te bi se ubrzo razina trebala vratiti iznad 7 mlrd. kuna viška u sustavu.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Uplivom svježih kuna od dolarske obveznice, moglo bi doći i do nešto veće potražnje i pada prinosa na sljedećim aukcijama. Trenutni višak sustava je 6,5 mlrd. kuna, vjerojatno posljedično vezano uz uplatu poreza, te bi se ubrzo razina trebala vratiti iznad 7 mlrd. kuna viška u sustavu.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=916566 4.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=916566#4.4.2013
Bid to cover ratio bio je gotovo na razini od 1, uz ponovno nešto zamijetniji interes investitora pa Ministarstvo nije imalo problema u refinanciranju dospjelih obveza.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Bid to cover ratio bio je gotovo na razini od 1, uz ponovno nešto zamijetniji interes investitora pa Ministarstvo nije imalo problema u refinanciranju dospjelih obveza.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=916173 3.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=916173#3.4.2013 Budući da tržište obiluje likvidnošću (trenutno iznad 7 mlrd. kuna), očekujemo da se slaba potražnja zabilježena na prošlotjednoj aukciji neće ponoviti, a prinosi bi trebali ostati stabilni.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> Budući da tržište obiluje likvidnošću (trenutno iznad 7 mlrd. kuna), očekujemo da se slaba potražnja zabilježena na prošlotjednoj aukciji neće ponoviti, a prinosi bi trebali ostati stabilni.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=916233 2.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=916233#2.4.2013 Prema preliminarnim podacima HNB-a deficit tekućeg računa bilance plaćanja u zadnjem je tromjesečju prošle godine iznosio 665,4 mil. eura, što je za 28,8% manji deficit nego u istom tromjesečju 2011. godine. Na razini cijele godine tekući je račun po prvi put od kad se bilježe podaci (1999. godina) u suficitu koji iznosi 35,4 mi. eura, odnosno 0,08% BDP-a. Tome je pridonijela činjenica da je suficit u trećem tromjesečju nadmašio ukupni deficit zabilježen u ostalim tromjesečjima, što potvrđuje i uspješnost turističke sezone odnosno nominalan rast prihoda od putovanja za 3,2 posto.

Suficit tekućeg računa platne bilance rezultat je najvećim dijelom smanjenja deficita na računu roba, odnosno blagog rasta izvoza roba i pada uvoza te povećanih prihoda od turizma. Kretanja na računu roba odražavaju uglavnom slabu domaću potražnju, što je dovelo do smanjenja deficita za 2,1% godišnje (na 6,02 mlrd. eura).

Na računu usluga porasli su i prihodi i rashodi, no apsolutni rast prihoda je značajniji, što je rezultiralo povećanjem suficita za 3,3% godišnje. Pri tome su prihodi od putovanja iznosili 6,8 mlrd. eura, što je za 212 mil. eura, odnosno za 3,2% više nego u 2011. Međutim, rekordna 2008. godina, kada je ostvareno 7,5 mlrd. eura prihoda od putovanja, još uvijek nije dostignuta.

Na to da bi prihodi od putovanja mogli biti viši nego 2011. upućivali su fizički pokazatelji u turizmu s obzirom da je prošla godina po broju ostvarenih turističkih noćenja bila najuspješnija u posljednjih dvadeset godina. Veći broj turističkih dolazaka i noćenja u odnosu na 2008. uz istovremeno niže prihode od putovanja upućuju na zaključak da se turisti u krizi nisu odrekli putovanja, ali su potrošnju prilagodili trenutnoj neizvjesnosti.

Deficit na računu dohotka, na kojem se evidentiraju isplate dohodaka (dividendi, kamata i ostalih oblika prinosa) po osnovi držanja financijske imovine između rezidenata i nerezidenata, iznosio je 1,5 mlrd. eura, što je za 4,1% manji deficit nego u 2011. Suficit na računu tekućih transfera blago se povećao, za 2% na 1,2 mlrd. eura.

Neto priljev kapitala iz inozemstva isključujući promjene međunarodnih pričuva u 2012. je iznosio 445 mil. eura, što je za 1,4 mlrd. eura, odnosno za 76% manje nego u 2011. godini. Tome je najviše pridonio manjak na računu ostalih ulaganja koji je iznosio 2,6 mlrd. eura (manjak je zabilježen prvi put od kad postoje podaci) uz pad obveza od 3,1 mlrd. eura godišnje. Izravna inozemna ulaganja (FDI) u Hrvatsku bila su blagu ispod 2011. godine. Izravna inozemna ulaganja iznosila su 973 mil. eura, što je za 107 mil. eura manje nego u 2011.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> Prema preliminarnim podacima HNB-a deficit tekućeg računa bilance plaćanja u zadnjem je tromjesečju prošle godine iznosio 665,4 mil. eura, što je za 28,8% manji deficit nego u istom tromjesečju 2011. godine. Na razini cijele godine tekući je račun po prvi put od kad se bilježe podaci (1999. godina) u suficitu koji iznosi 35,4 mi. eura, odnosno 0,08% BDP-a. Tome je pridonijela činjenica da je suficit u trećem tromjesečju nadmašio ukupni deficit zabilježen u ostalim tromjesečjima, što potvrđuje i uspješnost turističke sezone odnosno nominalan rast prihoda od putovanja za 3,2 posto.

Suficit tekućeg računa platne bilance rezultat je najvećim dijelom smanjenja deficita na računu roba, odnosno blagog rasta izvoza roba i pada uvoza te povećanih prihoda od turizma. Kretanja na računu roba odražavaju uglavnom slabu domaću potražnju, što je dovelo do smanjenja deficita za 2,1% godišnje (na 6,02 mlrd. eura).

Na računu usluga porasli su i prihodi i rashodi, no apsolutni rast prihoda je značajniji, što je rezultiralo povećanjem suficita za 3,3% godišnje. Pri tome su prihodi od putovanja iznosili 6,8 mlrd. eura, što je za 212 mil. eura, odnosno za 3,2% više nego u 2011. Međutim, rekordna 2008. godina, kada je ostvareno 7,5 mlrd. eura prihoda od putovanja, još uvijek nije dostignuta.

Na to da bi prihodi od putovanja mogli biti viši nego 2011. upućivali su fizički pokazatelji u turizmu s obzirom da je prošla godina po broju ostvarenih turističkih noćenja bila najuspješnija u posljednjih dvadeset godina. Veći broj turističkih dolazaka i noćenja u odnosu na 2008. uz istovremeno niže prihode od putovanja upućuju na zaključak da se turisti u krizi nisu odrekli putovanja, ali su potrošnju prilagodili trenutnoj neizvjesnosti.

Deficit na računu dohotka, na kojem se evidentiraju isplate dohodaka (dividendi, kamata i ostalih oblika prinosa) po osnovi držanja financijske imovine između rezidenata i nerezidenata, iznosio je 1,5 mlrd. eura, što je za 4,1% manji deficit nego u 2011. Suficit na računu tekućih transfera blago se povećao, za 2% na 1,2 mlrd. eura.

Neto priljev kapitala iz inozemstva isključujući promjene međunarodnih pričuva u 2012. je iznosio 445 mil. eura, što je za 1,4 mlrd. eura, odnosno za 76% manje nego u 2011. godini. Tome je najviše pridonio manjak na računu ostalih ulaganja koji je iznosio 2,6 mlrd. eura (manjak je zabilježen prvi put od kad postoje podaci) uz pad obveza od 3,1 mlrd. eura godišnje. Izravna inozemna ulaganja (FDI) u Hrvatsku bila su blagu ispod 2011. godine. Izravna inozemna ulaganja iznosila su 973 mil. eura, što je za 107 mil. eura manje nego u 2011.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=915843 2.4.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=915843#2.4.2013
Promatrajući prema GIG-u pad je zabilježen u svim kategorijama izuzev kategorije intermedijarni proizvodi gdje je zabilježen godišnji rast od 4,9 posto. Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju smanjena je za 9,5% godišnje, proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju smanjena je za 1,9 posto. Nadalje, proizvodnja kapitalnih proizvoda niža je za 12,4%, a proizvodnja energije za 0,9 posto. Prema NKD-u prerađivačka industrija smanjena je za 5,3% godišnje, pri čemu je snažan pad zabilježen u kategorijama proizvodnja električne opreme (-32,4%), proizvodnja motornih vozila (-22,3%) te proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (-45,1). Kod rudarstva i vađenja zabilježen je pad po godišnjoj stopi od 9,3%, dok je kod opskrbe električnom energijom zabilježen godišnji rast (2,4%).

Prema desezoniranim indeksima na mjesečnoj je razini industrijska proizvodnja smanjena za 3,0% čemu je pridonio pad proizvodnje u svim kategorijama izuzev energije.

Nastavak negativnih kretanja u industrijskoj proizvodnji očekujemo i na razini cijele godine. Niska baza će zasigurno ublažavati negativna kretanja, no slaba domaća i inozemna potražnja, na koju će utjecati očekivani pad na našim najvažnijim izvoznim tržištima (Italija i Slovenija) te moguće negativne posljedice izlaska iz CEFTA-e nakon ulaska u EU, utjecat će na blagi pad industrijske proizvodnje i u ovoj godini.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Promatrajući prema GIG-u pad je zabilježen u svim kategorijama izuzev kategorije intermedijarni proizvodi gdje je zabilježen godišnji rast od 4,9 posto. Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju smanjena je za 9,5% godišnje, proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju smanjena je za 1,9 posto. Nadalje, proizvodnja kapitalnih proizvoda niža je za 12,4%, a proizvodnja energije za 0,9 posto. Prema NKD-u prerađivačka industrija smanjena je za 5,3% godišnje, pri čemu je snažan pad zabilježen u kategorijama proizvodnja električne opreme (-32,4%), proizvodnja motornih vozila (-22,3%) te proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (-45,1). Kod rudarstva i vađenja zabilježen je pad po godišnjoj stopi od 9,3%, dok je kod opskrbe električnom energijom zabilježen godišnji rast (2,4%).

Prema desezoniranim indeksima na mjesečnoj je razini industrijska proizvodnja smanjena za 3,0% čemu je pridonio pad proizvodnje u svim kategorijama izuzev energije.

Nastavak negativnih kretanja u industrijskoj proizvodnji očekujemo i na razini cijele godine. Niska baza će zasigurno ublažavati negativna kretanja, no slaba domaća i inozemna potražnja, na koju će utjecati očekivani pad na našim najvažnijim izvoznim tržištima (Italija i Slovenija) te moguće negativne posljedice izlaska iz CEFTA-e nakon ulaska u EU, utjecat će na blagi pad industrijske proizvodnje i u ovoj godini.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=915242 29.3.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=915242#29.3.2013
Ukoliko se likvidnost dolarske obveznice ubrzo prelije u sustav, obzirom da su kamatne stope na depozite ponovo pale, postoji mogućost da će potražnja za trezorcima porasti što bi moglo odvesti prinose na niže razine.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Ukoliko se likvidnost dolarske obveznice ubrzo prelije u sustav, obzirom da su kamatne stope na depozite ponovo pale, postoji mogućost da će potražnja za trezorcima porasti što bi moglo odvesti prinose na niže razine.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=915143 29.3.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=915143#29.3.2013
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=914730 28.3.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=914730#28.3.2013
Razlog tome treba potražiti u neizvjesnosti oko izdanja nove obveznice. Prinosi ostali su nepromijenjeni u odnosu na aukciju od prije tjedan dana.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Razlog tome treba potražiti u neizvjesnosti oko izdanja nove obveznice. Prinosi ostali su nepromijenjeni u odnosu na aukciju od prije tjedan dana.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=914325 27.3.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=914325#27.3.2013
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=913916 26.3.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=913916#26.3.2013
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=913482 25.3.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=913482#25.3.2013
Primat će se isključivo ponude za 182 i 364 dnevne kunske trezorce kako bi se pokrilo dospijeće od 468 mil. kuna. Očekuje se zadržavanje prinosa na stabilnim razinama uz bid/cover 1.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Primat će se isključivo ponude za 182 i 364 dnevne kunske trezorce kako bi se pokrilo dospijeće od 468 mil. kuna. Očekuje se zadržavanje prinosa na stabilnim razinama uz bid/cover 1.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=912887 22.3.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=912887#22.3.2013
Najvećim dijelom ona završava na prekonoćnim oročenjima kod HNB-a, budući da tržište nema pretjeranih potreba za kratkoročnom likvidnosti. Trenutna razina prekonoćnih oročenja kod HNB-a je 4,8 mlrd. kuna i u konstantnom je porastu.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Najvećim dijelom ona završava na prekonoćnim oročenjima kod HNB-a, budući da tržište nema pretjeranih potreba za kratkoročnom likvidnosti. Trenutna razina prekonoćnih oročenja kod HNB-a je 4,8 mlrd. kuna i u konstantnom je porastu.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=912429 21.3.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=912429#21.3.2013
U skladu s našim očekivanjima u zadnjem su tromjesečju negativnim kretanjima pridonijele sve sastavnice potrošnje, izuzev neto izvoza čiji deficit je smanjen zbog rasta izvoza roba i usluga te istovremenog pada uvoza. Isto tako, najveći pad zabilježile su bruto investicije u fiksni kapital (-4,9%) i osobna potrošnja (-4,2%).

Na razini cijele godine kod investicija su nastavljena izrazito negativna kretanja pa su se u odnosu na 2011. smanjile za 4,6%, dok su se kumulativno u posljednje četiri godine (u odnosu na 2008.) smanjile čak ja jednu trećinu. Kretanje investicija je odraz dugotrajne recesije u gospodarstvu koja je u potpunosti iscrpila privatni segment gospodarstva osobito realni (proizvodnju) koji ujedno prolazi proces restrukturiranja. Navedeno se osjeća na tržištu rada gdje je došlo do daljnjeg smanjivanja zaposlenosti, rasta nezaposlenosti i pada realnih plaća odnosno smanjivanja raspoloživog dohotka pa je potrošnja kućanstava nakon 2009. i 2010. pad zabilježila i u 2012. (-3,0%). Iako slabim intenzitetom, potrošnja države bilježi smanjenje treću godinu za redom (-0,8%. u 2012.). Jedino je neto izvoz ublažio negativna kretanja uz blagi rast izvoza roba i usluga (0,4%) te pad uvoza roba i usluga (-2,1%).

Promatrajući bruto dodanu vrijednost, u zadnjem je tromjesečju 2012. zabilježen pad od 3,3% godišnje, dok je na razini cijele godine pad iznosio 2,6 posto. U 2012. negativnim kretanjima i dalje je najviše pridonosilo građevinarstvo koje se u 2012. smanjilo za dodatnih 11,4% pa se građevinarstvo u posljednje četiri godine smanjilo za oko 35 posto.

U 2013. godini ne očekujemo oporavak, već pad od 0,5 posto. Pri tome će negativni trendovi (nastavak pada) biti prisutni u prvom dijelu godine dok bi druga polovica godine mogla donijeti blagi oporavak. Pri tom bi nakon višegodišnjeg pada blagi, ali ipak pozitivan impuls trebao doći i od investicija. Nepovoljna kretanja na tržištu rada, odnosno visoka nezaposlenost, niska zaposlenost, stagnacija realnih dohodaka i posljedično potrošački pesimizam ograničavat će osobnu potrošnju. Država će biti primorana svoje rashode prilagoditi davno nastalim okolnostima tako da ni u tom segmentu ne očekujemo pozitivan doprinos rastu. Nekonkurentnost i nepovoljna struktura industrije (izvoza) uz volatilno vanjsko okruženje i očekivani pad naših najvažnijih trgovinskih partnera (Italija, Slovenija) ograničavajući su čimbenik bitnijeg doprinosa izvoza rastu gospodarstva.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
U skladu s našim očekivanjima u zadnjem su tromjesečju negativnim kretanjima pridonijele sve sastavnice potrošnje, izuzev neto izvoza čiji deficit je smanjen zbog rasta izvoza roba i usluga te istovremenog pada uvoza. Isto tako, najveći pad zabilježile su bruto investicije u fiksni kapital (-4,9%) i osobna potrošnja (-4,2%).

Na razini cijele godine kod investicija su nastavljena izrazito negativna kretanja pa su se u odnosu na 2011. smanjile za 4,6%, dok su se kumulativno u posljednje četiri godine (u odnosu na 2008.) smanjile čak ja jednu trećinu. Kretanje investicija je odraz dugotrajne recesije u gospodarstvu koja je u potpunosti iscrpila privatni segment gospodarstva osobito realni (proizvodnju) koji ujedno prolazi proces restrukturiranja. Navedeno se osjeća na tržištu rada gdje je došlo do daljnjeg smanjivanja zaposlenosti, rasta nezaposlenosti i pada realnih plaća odnosno smanjivanja raspoloživog dohotka pa je potrošnja kućanstava nakon 2009. i 2010. pad zabilježila i u 2012. (-3,0%). Iako slabim intenzitetom, potrošnja države bilježi smanjenje treću godinu za redom (-0,8%. u 2012.). Jedino je neto izvoz ublažio negativna kretanja uz blagi rast izvoza roba i usluga (0,4%) te pad uvoza roba i usluga (-2,1%).

Promatrajući bruto dodanu vrijednost, u zadnjem je tromjesečju 2012. zabilježen pad od 3,3% godišnje, dok je na razini cijele godine pad iznosio 2,6 posto. U 2012. negativnim kretanjima i dalje je najviše pridonosilo građevinarstvo koje se u 2012. smanjilo za dodatnih 11,4% pa se građevinarstvo u posljednje četiri godine smanjilo za oko 35 posto.

U 2013. godini ne očekujemo oporavak, već pad od 0,5 posto. Pri tome će negativni trendovi (nastavak pada) biti prisutni u prvom dijelu godine dok bi druga polovica godine mogla donijeti blagi oporavak. Pri tom bi nakon višegodišnjeg pada blagi, ali ipak pozitivan impuls trebao doći i od investicija. Nepovoljna kretanja na tržištu rada, odnosno visoka nezaposlenost, niska zaposlenost, stagnacija realnih dohodaka i posljedično potrošački pesimizam ograničavat će osobnu potrošnju. Država će biti primorana svoje rashode prilagoditi davno nastalim okolnostima tako da ni u tom segmentu ne očekujemo pozitivan doprinos rastu. Nekonkurentnost i nepovoljna struktura industrije (izvoza) uz volatilno vanjsko okruženje i očekivani pad naših najvažnijih trgovinskih partnera (Italija, Slovenija) ograničavajući su čimbenik bitnijeg doprinosa izvoza rastu gospodarstva.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=912140 20.3.2013 http://www.limun.hr/main.aspx?id=912140#20.3.2013