http://www.limun.hr Money Market vijesti RSS hr-HR 6.9.2010 22:34:04 25
ZIBOR je zadržao stabilnu razinu od 0,87% od dana prije te ne očekujemo da će se bitnije mijenjati do srijede i novog održavanja.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
ZIBOR je zadržao stabilnu razinu od 0,87% od dana prije te ne očekujemo da će se bitnije mijenjati do srijede i novog održavanja.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=624457 6.9.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=624457#6.9.2010
Porast kamata očekujemo tek od početka novog održavanja, tj. od 8. rujna kada će banke prikupljanjem likvidnosti, kako bi intenzivnije održavali obveznu pričuvu, povući kamatne stope na više razine. Prekonoćni Zibor jučer je zabilježio pad, te je iznosio 0,87 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Porast kamata očekujemo tek od početka novog održavanja, tj. od 8. rujna kada će banke prikupljanjem likvidnosti, kako bi intenzivnije održavali obveznu pričuvu, povući kamatne stope na više razine. Prekonoćni Zibor jučer je zabilježio pad, te je iznosio 0,87 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=623808 3.9.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=623808#3.9.2010
Sličan scenarij očekujemo i slijedećih nekoliko dana, točnije do kraja održavanja obvezne pričuve. Prekonoćni Zibor ostao je na istoj razini od 1,93% kao i dana prije.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Sličan scenarij očekujemo i slijedećih nekoliko dana, točnije do kraja održavanja obvezne pričuve. Prekonoćni Zibor ostao je na istoj razini od 1,93% kao i dana prije.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=623357 2.9.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=623357#2.9.2010
Na samoj aukciji je vladala solidna potražnja jer se za sve ročnosti omjer traženog i izdanog volumena kretao između 3 i 4. Na međunarodnom tržištu je izašla serija ekonomskih pokazatelja iz Europe i SAD-a koja unatoč solidnim vrijednostima nije uspjela unijeti dašak optimizma na tržište kamatnih stopa.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Na samoj aukciji je vladala solidna potražnja jer se za sve ročnosti omjer traženog i izdanog volumena kretao između 3 i 4. Na međunarodnom tržištu je izašla serija ekonomskih pokazatelja iz Europe i SAD-a koja unatoč solidnim vrijednostima nije uspjela unijeti dašak optimizma na tržište kamatnih stopa.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=622978 1.9.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=622978#1.9.2010
Zanimljivi ekonomski podaci stižu iz SAD-a koji ukazuju da su u prošlom mjesecu američki građani smaljili stopu štednje te unatoč svojim nižim primanjima povećali potrošnju. Iako bi se takvi podaci mogli protumačiti u pozitivnom svijetlu, kao početak novog ciklusa potrošnje, ipak nije bilo većih promjena na tržištu kamatnih stopa, što se djelomično može objasniti i praznikom u Velikoj Britaniji gdje se nalazi veliki dio financijskog tržišta.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Zanimljivi ekonomski podaci stižu iz SAD-a koji ukazuju da su u prošlom mjesecu američki građani smaljili stopu štednje te unatoč svojim nižim primanjima povećali potrošnju. Iako bi se takvi podaci mogli protumačiti u pozitivnom svijetlu, kao početak novog ciklusa potrošnje, ipak nije bilo većih promjena na tržištu kamatnih stopa, što se djelomično može objasniti i praznikom u Velikoj Britaniji gdje se nalazi veliki dio financijskog tržišta.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=622480 31.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=622480#31.8.2010
Posebno možemo izdvojiti podatak o američkom BDP-u u drugom kvartalu ove godine koji je zabilježio značajan pad sa 2,4% na čak 1,6%. S druge strane, ohrabrujuća vijest je stigla od čelnika FED-a Ben Bernankea koji je u svom govoru istaknuo da će učiniti sve kako bi američko gospodarstvo nastavilo gospodarski oporavak uključujući i nove monetarne mjere.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Posebno možemo izdvojiti podatak o američkom BDP-u u drugom kvartalu ove godine koji je zabilježio značajan pad sa 2,4% na čak 1,6%. S druge strane, ohrabrujuća vijest je stigla od čelnika FED-a Ben Bernankea koji je u svom govoru istaknuo da će učiniti sve kako bi američko gospodarstvo nastavilo gospodarski oporavak uključujući i nove monetarne mjere.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=622222 30.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=622222#30.8.2010
Na međunarodnom tržištu tračak optimizma su donijeli ekonomski pokazatelji o tržištu rada iz SAD-a koji su se pokazali bolji od očekivanja. To nije bilo dovoljno da promijeni dosadašnji trend euro kamatnih stopa te se petogodišnji IRS kretao oko razine 1,75 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Na međunarodnom tržištu tračak optimizma su donijeli ekonomski pokazatelji o tržištu rada iz SAD-a koji su se pokazali bolji od očekivanja. To nije bilo dovoljno da promijeni dosadašnji trend euro kamatnih stopa te se petogodišnji IRS kretao oko razine 1,75 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=621553 27.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=621553#27.8.2010
S druge strane na međunarodnom tržištu je bilo poprilično burno jer je serija ekonomskih pokazatelja iz SAD-a bila lošija od očekivanog te je to dodatno raspirilo zabrinutost ulagača. Očiti primjer je, u zadnjih nekoliko dana, značajan pad petogodišnjeg euro IRS-a na iznimno nisku razinu od oko 1,75 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
S druge strane na međunarodnom tržištu je bilo poprilično burno jer je serija ekonomskih pokazatelja iz SAD-a bila lošija od očekivanog te je to dodatno raspirilo zabrinutost ulagača. Očiti primjer je, u zadnjih nekoliko dana, značajan pad petogodišnjeg euro IRS-a na iznimno nisku razinu od oko 1,75 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=621166 26.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=621166#26.8.2010
Trezorski zapisi u valutnoj klauzuli su zabilježili pad prinosa na 3,41%. Ponuđeno je 80 milijuna eura, dok je prihvaćeno samo 23 milijuna eura.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Trezorski zapisi u valutnoj klauzuli su zabilježili pad prinosa na 3,41%. Ponuđeno je 80 milijuna eura, dok je prihvaćeno samo 23 milijuna eura.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=620716 25.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=620716#25.8.2010
Prekonoćni Zibor u odnosu na petak pao je za četiri bazna boda, te trenutno iznosi 1,08%, dok je Zibor na tri mjeseca također pao za 2 bazna boda i trenutno iznosi 2,68 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Prekonoćni Zibor u odnosu na petak pao je za četiri bazna boda, te trenutno iznosi 1,08%, dok je Zibor na tri mjeseca također pao za 2 bazna boda i trenutno iznosi 2,68 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=620359 24.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=620359#24.8.2010
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=619408 20.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=619408#20.8.2010
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=619031 19.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=619031#19.8.2010
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=618644 18.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=618644#18.8.2010
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=618255 17.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=618255#17.8.2010
Tako su u kategoriji stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva cijene porasle 7,0%, što je prvenstveno potaknuto rastom cijena tekućih goriva (+22,1%) te plina (+17,1%). Više cijene goriva posljedično su djelovale i na cijene prometa. Naime, cijene prometa su zabilježile rast za 3,7% godišnje, što je primarno posljedica rasta cijena goriva i maziva za osobna vozila (+10,2%). U suprotnom smjeru, dakle na godišnji pad potrošačkih cijena ponovno su najviše utjecale niže cijene prehrane i bezalkoholnih pića (-1%). Dodatno su tome doprinijele i niže cijene odjeće i obuće, koje su zabilježile pad za 6,0% godišnje. Niže cijene prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića rezultat su brojnih akcija sniženja proizvoda kako bi se privuklo kupce dok je pad cijena obuće i odjeće rezultat ranijeg početka sezonskih sniženja nego prošle godine.

Na mjesečnoj razini, odnosno u usporedbi sa lipnjem, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju manje su za 0,4 posto. Pri tome su padu najviše pridonijela sezonska sniženja cijena odjeće i obuće (-8,1%) te cijene prehrane i bezalkoholnih pića (-0,2%). Kumulativno, u prvih sedam mjeseci cijene dobara i usluga prosječno su porasle za 1,1% godišnje.

Budući da je teško očekivati osjetniji oporavak domaće potražnje do kraja godine, stopa inflacije ostat će niska. Ipak, prema kraju godine vjerojatne su nešto veće stope s obzirom na očekivano intenziviranje gospodarske aktivnosti, razmjerno nisku bazu, ali i najavljena poskupljenja. Nastavak oporavka na inozemnim tržištima trebao bi utjecati na rast potražnje za sirovom naftom kao osnovnom proizvodnom sirovinom i posljedično na cijene nafte, a s obzirom da uvoz energenata predstavlja značajnu stavku u ukupnom uvozu, rast cijena energenata odrazit će se i na domaće tržište. Osim toga, rast administrativno utvrđenih cijena, poput očekivanog rasta cijena električne energije, mogao bi se preliti na cijene ostalih dobara za osobnu potrošnju. Prosječna stopa inflacije u ovoj godini trebala bi biti ispod 2 posto.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Tako su u kategoriji stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva cijene porasle 7,0%, što je prvenstveno potaknuto rastom cijena tekućih goriva (+22,1%) te plina (+17,1%). Više cijene goriva posljedično su djelovale i na cijene prometa. Naime, cijene prometa su zabilježile rast za 3,7% godišnje, što je primarno posljedica rasta cijena goriva i maziva za osobna vozila (+10,2%). U suprotnom smjeru, dakle na godišnji pad potrošačkih cijena ponovno su najviše utjecale niže cijene prehrane i bezalkoholnih pića (-1%). Dodatno su tome doprinijele i niže cijene odjeće i obuće, koje su zabilježile pad za 6,0% godišnje. Niže cijene prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića rezultat su brojnih akcija sniženja proizvoda kako bi se privuklo kupce dok je pad cijena obuće i odjeće rezultat ranijeg početka sezonskih sniženja nego prošle godine.

Na mjesečnoj razini, odnosno u usporedbi sa lipnjem, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju manje su za 0,4 posto. Pri tome su padu najviše pridonijela sezonska sniženja cijena odjeće i obuće (-8,1%) te cijene prehrane i bezalkoholnih pića (-0,2%). Kumulativno, u prvih sedam mjeseci cijene dobara i usluga prosječno su porasle za 1,1% godišnje.

Budući da je teško očekivati osjetniji oporavak domaće potražnje do kraja godine, stopa inflacije ostat će niska. Ipak, prema kraju godine vjerojatne su nešto veće stope s obzirom na očekivano intenziviranje gospodarske aktivnosti, razmjerno nisku bazu, ali i najavljena poskupljenja. Nastavak oporavka na inozemnim tržištima trebao bi utjecati na rast potražnje za sirovom naftom kao osnovnom proizvodnom sirovinom i posljedično na cijene nafte, a s obzirom da uvoz energenata predstavlja značajnu stavku u ukupnom uvozu, rast cijena energenata odrazit će se i na domaće tržište. Osim toga, rast administrativno utvrđenih cijena, poput očekivanog rasta cijena električne energije, mogao bi se preliti na cijene ostalih dobara za osobnu potrošnju. Prosječna stopa inflacije u ovoj godini trebala bi biti ispod 2 posto.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=618000 16.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=618000#16.8.2010
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=617910 16.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=617910#16.8.2010
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=617303 13.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=617303#13.8.2010
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=616880 12.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=616880#12.8.2010
U prilog tome da je još jučer bankarski sektor održao obveznu pričuvu govori i nagli skok prekonoćnih depozita kod HNB-a s nule na gotovo dvije milijarde kuna.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
U prilog tome da je još jučer bankarski sektor održao obveznu pričuvu govori i nagli skok prekonoćnih depozita kod HNB-a s nule na gotovo dvije milijarde kuna.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=616467 11.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=616467#11.8.2010
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=616124 10.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=616124#10.8.2010
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=615781 9.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=615781#9.8.2010
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=615263 6.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=615263#6.8.2010
Tako je izdano novih 50 milijuna kuna na rok od 91 dan uz smanjeni prinos od 1,98%, 50 milijuna na rok od 182 dana uz nepromijenjenih 3,3%, te 312 milijuna kuna od pristiglih 414 milijuna na rok od 364 dana uz prinos od 4,25%. Korekciju je doživio i valutni trezorac, gdje je prihvaćeno 35 milijuna eura na razini od 3,5 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Tako je izdano novih 50 milijuna kuna na rok od 91 dan uz smanjeni prinos od 1,98%, 50 milijuna na rok od 182 dana uz nepromijenjenih 3,3%, te 312 milijuna kuna od pristiglih 414 milijuna na rok od 364 dana uz prinos od 4,25%. Korekciju je doživio i valutni trezorac, gdje je prihvaćeno 35 milijuna eura na razini od 3,5 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=614693 4.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=614693#4.8.2010
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=614376 3.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=614376#3.8.2010
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=613976 2.8.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=613976#2.8.2010
I dalje negativne stope, odnosno pad prometa u trgovini na malo, posljedica su negativnih kretanja u realnom sektoru gospodarstva te na tržištu rada, koji posljedično djeluju na raspoloživi dohodak i odluku o potrošnji. Stoga je nastavljeno razdoblje racionalne potrošnje, odnosno prilagodbe recesijskim kretanjima u kojima je većina potrošnje usmjerena na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Isto tako, na niži ostvaren promet u maloprodaji djeluju i ovogodišnja dulja, ali i izraženija sniženja cijena pojedinih proizvoda.

U mjesecima koji slijede, oporavak maloprodaje je izgledan, ali po vrlo skromnim stopama rasta. Naime, turistička sezona mogla bi utjecati na oporavak maloprodaje, dok bi ukidanje niže stope posebnog poreza na plaće i ostala primanja moglo imati pozitivan psihološki učinak na potrošnju. Međutim, koliko bi ukidanje takozvanog ''kriznog poreza'' moglo potaknuti potrošački optimizam, najava povišenja administrativno utvrđenih cijena (prije svega najava rasta cijena električne energije) mogla bi imati upravo suprotan učinak. Stabilizacijske mjere ekonomske politike, budu li se provele, potaknut će oporavak cjelokupnog gospodarstva pa tako i maloprodaje. Međutim, njihov utjecaj se očekuje s određenim vremenskim odmakom, a sve dok je nezaposlenost na visokoj, a optimizam potrošača na niskoj razini, ne trebamo očekivati oporavak osobne potrošnje. Na razini cijele godine očekujemo da će maloprodaja pasti za nešto manje od 3 posto.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
I dalje negativne stope, odnosno pad prometa u trgovini na malo, posljedica su negativnih kretanja u realnom sektoru gospodarstva te na tržištu rada, koji posljedično djeluju na raspoloživi dohodak i odluku o potrošnji. Stoga je nastavljeno razdoblje racionalne potrošnje, odnosno prilagodbe recesijskim kretanjima u kojima je većina potrošnje usmjerena na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Isto tako, na niži ostvaren promet u maloprodaji djeluju i ovogodišnja dulja, ali i izraženija sniženja cijena pojedinih proizvoda.

U mjesecima koji slijede, oporavak maloprodaje je izgledan, ali po vrlo skromnim stopama rasta. Naime, turistička sezona mogla bi utjecati na oporavak maloprodaje, dok bi ukidanje niže stope posebnog poreza na plaće i ostala primanja moglo imati pozitivan psihološki učinak na potrošnju. Međutim, koliko bi ukidanje takozvanog ''kriznog poreza'' moglo potaknuti potrošački optimizam, najava povišenja administrativno utvrđenih cijena (prije svega najava rasta cijena električne energije) mogla bi imati upravo suprotan učinak. Stabilizacijske mjere ekonomske politike, budu li se provele, potaknut će oporavak cjelokupnog gospodarstva pa tako i maloprodaje. Međutim, njihov utjecaj se očekuje s određenim vremenskim odmakom, a sve dok je nezaposlenost na visokoj, a optimizam potrošača na niskoj razini, ne trebamo očekivati oporavak osobne potrošnje. Na razini cijele godine očekujemo da će maloprodaja pasti za nešto manje od 3 posto.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=613555 30.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=613555#30.7.2010
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=613414 30.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=613414#30.7.2010
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=613127 29.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=613127#29.7.2010
Tako je od 154 milijuna kuna pristiglih ponuda prihvaćeno 54 milijuna na rok od 91 dan uz nepromijenjen prinos od 2%, 57 milijuna od pristiglih 82 milijuna kuna ponuda uz također nepromijenjenih 3% na rok od 182 dana. Pad je zabilježen na ročnostima od jedne godine gdje je prihvaćeno 164 milijuna kunskih uz prinos od 4,25% te 35 milijuna eura valutne klauzule uz prinos od 3,55 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Tako je od 154 milijuna kuna pristiglih ponuda prihvaćeno 54 milijuna na rok od 91 dan uz nepromijenjen prinos od 2%, 57 milijuna od pristiglih 82 milijuna kuna ponuda uz također nepromijenjenih 3% na rok od 182 dana. Pad je zabilježen na ročnostima od jedne godine gdje je prihvaćeno 164 milijuna kunskih uz prinos od 4,25% te 35 milijuna eura valutne klauzule uz prinos od 3,55 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=612559 28.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=612559#28.7.2010
U utorak nas očekuje aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, koja bi trebala povući još novca iz sustava, ali se nadamo da će ih država ovaj puta stvarno i vratiti kako bi sustav ponovo dosegao likvidnost koju smo navikli gledati u posljednje vrijeme.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
U utorak nas očekuje aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, koja bi trebala povući još novca iz sustava, ali se nadamo da će ih država ovaj puta stvarno i vratiti kako bi sustav ponovo dosegao likvidnost koju smo navikli gledati u posljednje vrijeme.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=612118 27.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=612118#27.7.2010
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=611778 26.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=611778#26.7.2010
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=611140 23.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=611140#23.7.2010
Iako bi likvidnost sustava trebala biti dobra ako je suditi po progresivnom rastu prekonoćnih depozita kod HNB-a i višku likvidnosti od milijarde kuna, čini se da alokacija zasad nije optimalna pa kamate na najkraće ročnosti imaju kratkotrajnu uzlaznu putanju dok se odnosi ne izniveliraju.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Iako bi likvidnost sustava trebala biti dobra ako je suditi po progresivnom rastu prekonoćnih depozita kod HNB-a i višku likvidnosti od milijarde kuna, čini se da alokacija zasad nije optimalna pa kamate na najkraće ročnosti imaju kratkotrajnu uzlaznu putanju dok se odnosi ne izniveliraju.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=610703 22.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=610703#22.7.2010
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=610280 21.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=610280#21.7.2010
Obzirom na izuzetno nepovoljne rezultate industrijske proizvodnje u drugom ovogodišnjem tromjesečju očekujemo i negativan utjecaj na objavu podataka o BDP-u. Nakon blagog rasta industrijske proizvodnje u prvom tromjesečju, kretanja u drugom tromjesečju negativno su utjecala na obujam industrijske proizvodnje u prvih šest mjeseci jer je zabilježen pad od 2,3% u odnosu na isto razdoblje lani.

Nastavak pada industrijske proizvodnje posljedica je vrlo slabe domaće potražnje te općenito negativnih trendova u gospodarstvu, dok inozemna potražnja nije dovoljna da bi preokrenula pozitivan trend domaće industrije, već samo ublažava njen pad. Osim toga, Hrvatska nije izvozno orijentirano gospodarstvo pa nije ni realno očekivati da bi sama inozemna potražnja osigurala oporavak ovog segmenta. Nadalje, recesija je pokazala da je problem investicijske proizvodnje i njezine nekonkurentnosti strukturni problem, čije rješenje zahtijeva provedbu nužnih reformi. Za održivi gospodarski rast i razvoj potrebno je riješiti strukturne probleme ponajprije onih sektora s niskim tehnološkim intenzitetom, poput brodogradnje i tekstilne industrije te poticati razvoj onih segmenata koji se koriste novim tehnologijama i znanjima s višom dodatnom vrijednošću odnosno onih industrija koje će posljedično dovesti do više proizvodnosti i zaposlenosti.

Ipak, u drugoj polovici godine još uvijek očekujemo blagi oporavak industrijske proizvodnje. Uz učinak baznog razdoblja i snažan pad zaliha prethodnih mjeseci, smatramo da bi prvi poticaji trebali doći i od početka oporavka domaće potražnje.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Obzirom na izuzetno nepovoljne rezultate industrijske proizvodnje u drugom ovogodišnjem tromjesečju očekujemo i negativan utjecaj na objavu podataka o BDP-u. Nakon blagog rasta industrijske proizvodnje u prvom tromjesečju, kretanja u drugom tromjesečju negativno su utjecala na obujam industrijske proizvodnje u prvih šest mjeseci jer je zabilježen pad od 2,3% u odnosu na isto razdoblje lani.

Nastavak pada industrijske proizvodnje posljedica je vrlo slabe domaće potražnje te općenito negativnih trendova u gospodarstvu, dok inozemna potražnja nije dovoljna da bi preokrenula pozitivan trend domaće industrije, već samo ublažava njen pad. Osim toga, Hrvatska nije izvozno orijentirano gospodarstvo pa nije ni realno očekivati da bi sama inozemna potražnja osigurala oporavak ovog segmenta. Nadalje, recesija je pokazala da je problem investicijske proizvodnje i njezine nekonkurentnosti strukturni problem, čije rješenje zahtijeva provedbu nužnih reformi. Za održivi gospodarski rast i razvoj potrebno je riješiti strukturne probleme ponajprije onih sektora s niskim tehnološkim intenzitetom, poput brodogradnje i tekstilne industrije te poticati razvoj onih segmenata koji se koriste novim tehnologijama i znanjima s višom dodatnom vrijednošću odnosno onih industrija koje će posljedično dovesti do više proizvodnosti i zaposlenosti.

Ipak, u drugoj polovici godine još uvijek očekujemo blagi oporavak industrijske proizvodnje. Uz učinak baznog razdoblja i snažan pad zaliha prethodnih mjeseci, smatramo da bi prvi poticaji trebali doći i od početka oporavka domaće potražnje.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=610025 20.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=610025#20.7.2010
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=609846 20.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=609846#20.7.2010
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=609411 19.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=609411#19.7.2010
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=608821 16.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=608821#16.7.2010
U suprotnom smjeru, dakle na pad potrošačkih cijena ponovno su najviše utjecale niže cijene prehrane i bezalkoholnih pića, koje su pale 2,5% te pad cijena odjeće i obuće za 6,0% u odnosu na lipanj 2009. godine. Niže cijene prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića posljedica su nastojanja trgovaca da brojnim akcijama sniženja cijena privuku kupce, dok je pad cijena obuće i odjeće rezultat ranijeg početka sezonskih sniženja nego prošle godine.

Na mjesečnoj razini, odnosno u usporedbi sa svibnjem ove godine, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju manje su za 0,1 posto. Pri tome su padu najviše pridonijele niže cijene odjeće i obuće (-2,2%) te cijene prehrane i bezalkoholnih pića (-0,4%).

U mjesecima koji slijede inflatorni pritisci će i dalje biti slabi na što će najviše utjecati niska domaća potražnja. Međutim, na jesen možemo očekivati intenziviranje inflatornih pritisaka. Naime, oporavak na inozemnim tržištima utječe na rast potražnje za sirovom naftom kao osnovnom proizvodnom sirovinom i posljedično na cijene nafte, a s obzirom da uvoz energenata predstavlja značajnu stavku u ukupnom uvozu, rast cijena energenata odrazit će se i na domaće tržište. Osim toga, rast administrativno utvrđenih cijena, poput očekivanog rasta cijene električne energije, mogao bi se preliti na cijene ostalih dobara za osobnu potrošnju. Prosječna stopa inflacije u ovoj godini trebala bi biti ispod 2 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
U suprotnom smjeru, dakle na pad potrošačkih cijena ponovno su najviše utjecale niže cijene prehrane i bezalkoholnih pića, koje su pale 2,5% te pad cijena odjeće i obuće za 6,0% u odnosu na lipanj 2009. godine. Niže cijene prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića posljedica su nastojanja trgovaca da brojnim akcijama sniženja cijena privuku kupce, dok je pad cijena obuće i odjeće rezultat ranijeg početka sezonskih sniženja nego prošle godine.

Na mjesečnoj razini, odnosno u usporedbi sa svibnjem ove godine, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju manje su za 0,1 posto. Pri tome su padu najviše pridonijele niže cijene odjeće i obuće (-2,2%) te cijene prehrane i bezalkoholnih pića (-0,4%).

U mjesecima koji slijede inflatorni pritisci će i dalje biti slabi na što će najviše utjecati niska domaća potražnja. Međutim, na jesen možemo očekivati intenziviranje inflatornih pritisaka. Naime, oporavak na inozemnim tržištima utječe na rast potražnje za sirovom naftom kao osnovnom proizvodnom sirovinom i posljedično na cijene nafte, a s obzirom da uvoz energenata predstavlja značajnu stavku u ukupnom uvozu, rast cijena energenata odrazit će se i na domaće tržište. Osim toga, rast administrativno utvrđenih cijena, poput očekivanog rasta cijene električne energije, mogao bi se preliti na cijene ostalih dobara za osobnu potrošnju. Prosječna stopa inflacije u ovoj godini trebala bi biti ispod 2 posto.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=608550 15.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=608550#15.7.2010
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=608417 15.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=608417#15.7.2010
Protekom dana namire obveznice kamate će se vjerojatno vratiti na razine oko 1% budući da ovoga tjedna počinje novo održavanje obvezne rezerve HNB-a, s tendencijom pada jer se u sustavu i dalje nalazi izniman višak likvidnosti.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Protekom dana namire obveznice kamate će se vjerojatno vratiti na razine oko 1% budući da ovoga tjedna počinje novo održavanje obvezne rezerve HNB-a, s tendencijom pada jer se u sustavu i dalje nalazi izniman višak likvidnosti.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=607964 14.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=607964#14.7.2010
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=607520 13.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=607520#13.7.2010
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=607061 12.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=607061#12.7.2010
Prekonoćni Zibor je ostao nepromjenjen na razini od 1,00 posto. Očekujemo da danas neće doći do nikakvih promjena, već će se tržište nastaviti kretati u mirnom okruženju, dodatno stimulirano krajem radnog tjedna.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Prekonoćni Zibor je ostao nepromjenjen na razini od 1,00 posto. Očekujemo da danas neće doći do nikakvih promjena, već će se tržište nastaviti kretati u mirnom okruženju, dodatno stimulirano krajem radnog tjedna.

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=606499 9.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=606499#9.7.2010

Izvor/autor RBA analitičari više...]]>

Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=606001 8.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=606001#8.7.2010
Stopostotnu alokaciju imao je i 182 dnevni gdje je prihvaćeno svih 42 milijuna kuna po stopi od 3,3%, te 279 milijuna kuna od pristiglih 448 milijuna kuna na rok od godine dana po stopi od 4,35 posto. Trezorac uz valutnu klauzulu nije doživio promjenu u odnosu na prošlu aukciju i stopu od 3,6 posto.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Stopostotnu alokaciju imao je i 182 dnevni gdje je prihvaćeno svih 42 milijuna kuna po stopi od 3,3%, te 279 milijuna kuna od pristiglih 448 milijuna kuna na rok od godine dana po stopi od 4,35 posto. Trezorac uz valutnu klauzulu nije doživio promjenu u odnosu na prošlu aukciju i stopu od 3,6 posto.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=605554 7.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=605554#7.7.2010
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=605111 6.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=605111#6.7.2010
Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=604724 5.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=604724#5.7.2010
Međutim, trgovina na malo koja je zbog visoke elastičnosti na recesijska kretanja jedan od najjače pogođenih sektora, pod izravnim je utjecajem nepovoljnih kretanja na tržištu rada i posebno visoke razine potrošačkog pesimizma. Zato ne čudi da je stopa realnog godišnjeg rasta od listopada 2008. godine, dakle 20 mjeseci, konstantno negativna. Iako podaci za pojedine djelatnosti još uvijek nisu dostupni, očekujemo da je padu najviše doprinio pad prodaje trajnih potrošnih dobara, poput motornih vozila, bijele tehnike i namještaja, dok su vjerojatno negativna kretanja najmanje izražena kod prodaje prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića.

U mjesecima koji slijede, oporavak maloprodaje još uvijek nije izgledan s obzirom na još uvijek prisutne nesigurnosti na tržištu rada u pogledu zadržavanja postojećih radnih mjesta. Nadalje, potrošači su svoje potrošačke navike prilagodili neizvjesnosti ostvarivanja dohotka pa odgađaju kupnju svih onih dobara koja im nisu neophodna. Tako i u sljedećim mjesecima možemo očekivati nastavak ''racionalne'' potrošnje. Tek u drugoj polovini godine očekujemo blage pozitivne pomake. Naime, uspješna turistička sezona zasigurno bi djelovala na oporavak maloprodaje, dok bi ukidanje niže stope posebnog poreza na plaće i ostala primanja moglo imati pozitivan psihološki učinak na potrošnju.

Međutim, koliko bi ukidanje takozvanog ''kriznog poreza'' moglo potaknuti potrošački optimizam, najava povišenja administrativno utvrđenih cijena (prije svega najava rasta cijena električne energije) mogla bi imati upravo suprotan učinak. Stabilizacijske mjere ekonomske politike, budu li se provele, potaknut će oporavak cjelokupnog gospodarstva pa tako i maloprodaje. Međutim, njihov utjecaj se očekuje s određenim vremenskim odmakom tako da je kratkoročno bez oporavka na tržištu rada teško očekivati značajniji oporavak trgovine na malo. Za cijelu ovu godinu očekujemo da će pad u maloprodaji premašiti 2 posto.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Međutim, trgovina na malo koja je zbog visoke elastičnosti na recesijska kretanja jedan od najjače pogođenih sektora, pod izravnim je utjecajem nepovoljnih kretanja na tržištu rada i posebno visoke razine potrošačkog pesimizma. Zato ne čudi da je stopa realnog godišnjeg rasta od listopada 2008. godine, dakle 20 mjeseci, konstantno negativna. Iako podaci za pojedine djelatnosti još uvijek nisu dostupni, očekujemo da je padu najviše doprinio pad prodaje trajnih potrošnih dobara, poput motornih vozila, bijele tehnike i namještaja, dok su vjerojatno negativna kretanja najmanje izražena kod prodaje prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića.

U mjesecima koji slijede, oporavak maloprodaje još uvijek nije izgledan s obzirom na još uvijek prisutne nesigurnosti na tržištu rada u pogledu zadržavanja postojećih radnih mjesta. Nadalje, potrošači su svoje potrošačke navike prilagodili neizvjesnosti ostvarivanja dohotka pa odgađaju kupnju svih onih dobara koja im nisu neophodna. Tako i u sljedećim mjesecima možemo očekivati nastavak ''racionalne'' potrošnje. Tek u drugoj polovini godine očekujemo blage pozitivne pomake. Naime, uspješna turistička sezona zasigurno bi djelovala na oporavak maloprodaje, dok bi ukidanje niže stope posebnog poreza na plaće i ostala primanja moglo imati pozitivan psihološki učinak na potrošnju.

Međutim, koliko bi ukidanje takozvanog ''kriznog poreza'' moglo potaknuti potrošački optimizam, najava povišenja administrativno utvrđenih cijena (prije svega najava rasta cijena električne energije) mogla bi imati upravo suprotan učinak. Stabilizacijske mjere ekonomske politike, budu li se provele, potaknut će oporavak cjelokupnog gospodarstva pa tako i maloprodaje. Međutim, njihov utjecaj se očekuje s određenim vremenskim odmakom tako da je kratkoročno bez oporavka na tržištu rada teško očekivati značajniji oporavak trgovine na malo. Za cijelu ovu godinu očekujemo da će pad u maloprodaji premašiti 2 posto.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=604179 2.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=604179#2.7.2010
Kunska likvidnost sustava doprinijet će da ni ova aukcija ne podbaci, tim više što su se u sustavu pojavile i kune od proteklih deviznih aukcija centralne banke čime je i tako iznimna kunska likvidnost povećana još više.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]>
Kunska likvidnost sustava doprinijet će da ni ova aukcija ne podbaci, tim više što su se u sustavu pojavile i kune od proteklih deviznih aukcija centralne banke čime je i tako iznimna kunska likvidnost povećana još više.


Izvor/autor RBA analitičari više...]]> http://www.limun.hr/main.aspx?id=604065 2.7.2010 http://www.limun.hr/main.aspx?id=604065#2.7.2010